Hrvatska
Crodemoskop: Rastu velike stranke. HDZ čak 10 postotnih poena ispred SDP-a

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za lipanj
Je li zvučna najava šestog kruga porezne reforme kome pomogla uoči superizborne godine? Sudeći prema podacima CRO Demoskopa čini se da se osjeti blagi optimizam, ali ne rastu samo vladajući nego čak četiri od prvih pet stranaka pa je dojam da birači i nisu posebno impresionirani Vladinim najavama.
Kako stoje stranke?
U lipnju je HDZ (svibanj 25,9 posto – lipanj 26,2 posto) čak 10 postotnih poena ispred SDP-a (svibanj 16,2 posto – lipanj 16,7 posto), koji doduše blago raste peti mjesec zaredom. U top tri je i Možemo! (svibanj 9,2 posto – lipanj 9,4 posto) kojemu pak i dalje za vrat pušu desnije opcije MOST (svibanj 8,8 posto – lipanj 8,2 posto) i Domovinski pokret (svibanj 6,6 posto – lipanj 7,1 posto ) koji jedini još prelaze izborni prag.
U prvih 10 koji imaju iznad jedan posto podrške su Centar (svibanj 3,2 posto – lipanj 3,0 posto), Radnička fronta (svibanj 1,6 posto – lipanj 2 posto) i HSS (svibanj 1,3 posto – lipanj 1,7 posto). Zatim Hrvatski Suverenisti (svibanj 1,4 posto – lipanj 1,3 posto) i Fokus (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,2 posto).
a među njima i nova stranka na političkoj sceni ‘Akcija za promjene’ (1,1 posto), popularnih inicijala, koju je okupio šibensko-kninski župan Marko Jelić. Tako stranka bez predsjednika, već sa četiri supredsjednika, ima potporu kao primjerice IDS (svibanj 1,1 posto – lipanj 1,1 posto).
Ispod jedan posto, uz Ključ Hrvatske (svibanj 1,2 posto – lipanj 0,9 posto) tu su još HNS (svibanj 0,8 posto – lipanj 0,9 posto), HSU (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto), Socijaldemokrati (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto) koji inače i dalje imaju jedan od najbrojnijih klubova zastupnika u Saboru te HSLS (svibanj 0,6 posto – lipanj 0,4 posto).
Tko je najpozitivniji?
Svi će se oni u nadolazećem periodu boriti za 16 posto neodlučnih i za dolazak na listu pozitivaca koju i ovaj mjesec predvode predsjednik i premijer.
I Milanović (svibanj 17,1 posto – lipanj 15,9 posto) i Plenković (svibanj 16 posto – lipanj 15,2 posto) su u blagom padu, ali i dalje daleko ispred zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića (svibanj 5,4 posto – lipanj 5,5 posto).
Zanimljivo je i da je u top 10 čak šest predsjednika stranaka – Ivan Penava ( ), Božo Petrov (svibanj 1,6 posto – lipanj 2,2 posto), Ivica Puljak (svibanj 1,9 posto – lipanj 2,1 posto) i Peđa Grbin (svibanj 1,8 posto – lipanj 2,1 posto).
A uz sedmoricu muškaraca, dolazak na ovu listu izborile su Sandra Benčić (svibanj 2,3 posto – lipanj 1,9 posto), Biljana Borzan (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,4 posto) te Marija Selak Raspudić (svibanj 0,4 posto – lipanj 1,2 posto) koja je, zanimljivo, iz prvih 10 istisnula stranačkog kolegu Grmoju.
No, uza sva obećanja nitko se od njih ne može ni približiti popularnosti onoga koji nikom ne obećava ništa – gospodin Nitko (21,2 posto).
Tko je najnegativniji?
Listu negativaca i dalje predvode premijer (svibanj 26,9 posto – lipanj 29,4 posto) i predsjednik (svibanj 15,4 posto – lipanj 17,4 posto) čiji negativni doživljaj i dalje blago raste među biračima koji su ekspresno na treće mjesto smjestili bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara (svibanj 1 posto – lipanj 2,8 posto) nakon njegove neuspješne zambijske avanture.
U ostatku liste nema nekih većih promjena osim što je u neslavni top 10 ušla Željka Markić (svibanj 0,6 posto – lipanj 1,9 posto). Listu zaključuju ministar obrane (svibanj 3,5 posto – lipanj 1,2 posto), zagrebački gradonačelnik (svibanj 1,2 posto – lipanj 1,1 posto) i šef SDP-a (svibanj 2,5 posto – lipanj 1 posto).
Pada prosjek Sabora, Pantovčaka i Vlade
Što su bliže izbori sve ste stroži prema hrvatskim institucijama, prosjek im pada.
Predsjednika Milanovića ste ocijenili s klimavom trojkom (svibanj 2,84 – lipanj 2,82) , a Vladu (svibanj 2,36 – lipanj 2,34) i Hrvatski sabor s čistom dvojkom (svibanj 2,22 -lipanj 2,20).
Kamo ide Hrvatska?
To bi bio ‘dovoljan’ u školi, ali nije dovoljno hrvatskim građanima kojih gotovo 70 posto (69,3 posto) smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra manje ispitanih nego prošli mjesec, tek 18 posto (svibanj 18,8 posto – lipanj 18 posto). Što čudi s obzirom na reformu i obećanje da će svima plaće rasti – očito nedovoljno!
Obećanja će uoči nadolazećih troje izbora očito morati biti realnija i izdašnija kako bi i ovi rezultati preferencija birača za njih bili bolji.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 31. svibnja do 2. lipnja 2023., na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jesen i donosi obilnu kišu, grmljavinu, evo gdje je moguće nevrijeme

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je diljem Hrvatske, no mjestimice ima oblaka i magle, Hrvatski autoklub ističe kako je vidljivost mjestimice u unutrašnjosti smanjena. Vozači, budite na oprezu!
U nastavku ponedjeljka prevladavat će sunčano, tek će poslijepodne sa zapada rasti naoblaka, a navečer treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom na sjevernom Jadranu i u Gorskoj Hrvatskoj. Sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda ističe riječku regiju kao područje gdje je lokalno moguće i nevrijeme.
Nestabilno će biti tijekom utorka, od jutra na zapadu zemlje lokalno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mjestimice mogu biti izraženiji. U skladu s tim, bit će manje toplo. Na istoku i jugu zemlje uglavnom će se zadržati toplije, kako će ostati uglavnom sunčano i suho.
Tijekom srijede će se kiše i pljuskova biti u većini krajeva, mjestimice mogu biti izraženiji, osobito duž Jadrana i uz Jadran. Posvuda će osvježiti.
Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, češće tijekom jutra, kad može lokalno biti izraženijih pljuskova s grmljavinom.
U petak prema večeri novo jače pogoršanje s novim valom oborine, tako će i tijekom subote oborina biti česta pojava, mjestimice može biti i obilnija.
Nedjelja će biti sunčanija i stabilnija.
Hrvatska
PRIPAZITE! / Na ovu prevaru pada sve više ljudi – novac je gotovo nemoguće vratiti

Lažni savjeti, deepfake videi i kripto manipulacije uzimaju maha: sve više građana gubi životnu ušteđevinu u sofisticiranim online prevarama. Povrat novca je gotovo nemoguć.
Prevara pod nazivom “Pig Butchering” sve češća
Ono što je za mladog ulagača Lukasa (ime promijenjeno) počelo kao bezazlena potraga za burzovnim savjetima, završilo je gubitkom 7.000 eura — žrtva je jedne od najraširenijih internetskih kripto prevara u Europi.
Lukas je preko WhatsApp poruka dobivao lažne savjete o dionicama, a zatim su ga “financijski savjetnici” usmjerili prema kriptovalutama s obećanjima o visokim prinosima i do 20% u nekoliko dana. Ubrzo mu je ponuđena aplikacija za učenje trgovanja, navodno pod nadzorom njemačkih državnih institucija, što je dodatno ulilo povjerenje.
Međutim, iza svega se krila lažna platforma “Bamepro”, koju danas stručnjaci prepoznaju kao dio velike međunarodne kripto prevare poznate kao “Pig Butchering” – prijevara u kojoj prevaranti mjesecima grade povjerenje s ciljem krađe što većih iznosa, prenosi Fenix Magazin.
Kako funkcionira prevara?
- Početni kontakt: preko društvenih mreža ili aplikacija poput WhatsApp-a.
- Lažno povjerenje: lažni portali, deepfake videi i izmišljeni profili stvaraju dojam legitimnosti.
- Lažna dobit: žrtvama se prikazuju fiktivni profiti kako bi ih se potaknulo na dodatne uplate.
- Nepostojeće naknade: pri pokušaju isplate izmišljaju se porezi, mrežne naknade i regulatorni zahtjevi.
- Blokiranje isplate: korisnički računi bivaju zaključani čim prestanu plaćati.
Lukas je, misleći da mu portfelj vrijedi 55.000 eura, uplatio dodatnih 960 eura za “mrežnu naknadu” i još 13.000 eura za “porez”, koji nikada nije postojao. Kada je odbio platiti treći iznos, aplikacija je blokirala njegov račun.
Nova era prijevara: Deepfake i AI alati u službi kriminalaca
Kriminalci sve češće koriste deepfake tehnologiju, kojom oponašaju glasove i lica poznatih osoba, uključujući slavne poduzetnike i influencere, kako bi prevarili korisnike. Korištenje tzv. Drainer-as-a-Service (DaaS) alata, koji omogućuju pražnjenje digitalnih novčanika, u naglom je porastu.
Stručnjak za sigurnost Ilya Brovin upozorava: “Čak i iskusni investitori teško prepoznaju zamke. Deepfake prevara je najbrže rastuća prijetnja na tržištu.”
Signal i WhatsApp: glavni kanali prijevara, a najčešće ćete prepoznati prevaru uz ove znakove:
- Nerealna obećanja o zaradi
- Nepostojeće dozvole regulatora (npr. BaFin)
- Prisilna ulaganja i iznenadni “porezi”
- Izbjegavanje isplata bez razloga
- Nepozvani kontakti putem aplikacija
Preporuke stručnjaka:
- Provjerite licencu platforme
- Testirajte isplatu prije većih ulaganja
- Ne dijelite seed phrase, lozinke ni osobne podatke
- Koristite sigurnosne provjere i autentične izvore
Povrat novca gotovo nemoguć
Nakon što novac jednom nestane u kripto mrežama, povrat je izuzetno rijedak. Stručnjaci upozoravaju i na tzv. “recovery prevare”, gdje drugi prevaranti nude pomoć uz dodatnu uplatu – i tako dodatno iskorištavaju žrtve.
Lukas je podnio kaznenu prijavu policiji. Iako šanse za povrat sredstava nisu velike, njegov slučaj može poslužiti kao upozorenje drugima. Svaka prijavljena prevara pomaže u otkrivanju kriminalnih mreža.
Kripto prijevare poprimaju nove dimenzije, a tehnologije poput umjetne inteligencije i deepfakea čine ih sve uvjerljivijima. U doba digitalnog ulaganja, oprez je najbolja zaštita. Ulaganje u edukaciju, provjera izvora i zdravi skepticizam ključni su za sigurnost u online financijskom svijetu.
Hrvatska
Sve je popularniji, a rizici su ozbiljni: Kokain u Hrvatskoj miješaju s lijekom za svinje i ovce

Kokain se u Hrvatskoj često miješa s fenacetinom, lidokainom i levamisolom, lijekom za parazite kod svinja i ovaca, što korisnike izlaže opasnim srčanim aritmijama, oštećenju organa i narušavanju imuniteta, kažu za Hinu iz Zavoda za javno zdravsvo, dodaju da je riječ o nimalo bezazlenoj praksi.
Čistoća kokaina, droge koja postaje sve popularnija među mlađom i općom populacijom, vrlo varira od dilera do dilera, od pošiljke do pošiljke. Za Hinu iz Zavoda za javno zdravstvo rečeno je da, osim što se radi o nimalo bezopasnoj drogi, njegovo rijeđenje, kolokvijalno nazvano “rezanje”, raznim supstancama doprinosi još većem riziku prilikom konzumacije. Jer, korisnici nikada ne mogu znati koliku dozu zapravo unose, što povećava rizik od nepredvidivih i po život opasnih posljedica.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na hrvatskom tržištu znatno oscilira iz godine u godinu. Samo u 2024. godini analizirano je 1.013 uzoraka iz 210 predmeta, a rezultati su otkrili ekstremne razlike, od svega 0,3 do čak 88,7 posto kokaina kao baze. Njegova prosječna čistoća na ulici bila je 55,7 posto.
Kod tzv. uličnih doza do jednog grama prosječna čistoća bila je 51,3 posto, dok je kod zapljena većih količina prosjek rastao na 68,1 posto, što potvrđuje praksu dodatnog miješanja droge prije nego što stigne do krajnjeg korisnika.
Trend varijabilnosti vidljiv je i u prethodnim godinama. U 2023. prosjek je iznosio 64,1 posto, godinu ranije 57,9, dok je 2021. bio 58,4 posto. Minimalni udio zabilježen u pojedinim uzorcima kretao se od tek 0,6 posto u 2023. do 3,3 posto u 2022.
Problem stvaraju, tvrde iz Zavoda za javno zdravstvo, i same tvari s kojima se kokain miješa, a one također same po sebi nisu bezopasne. Miješanjem s različitim primjesama korisnici ne mogu znati stvarni sastav ili koncentraciju kokaina u dozi, što značajno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Neke od najčešćih primjesa, poput fenacetina, mogu biti kancerogene i štetne za bubrege i jetru, dok levamisol može izazvati poremećaje krvi i imunološkog sustava. Lokalni anestetici poput lidokaina ili prokaina mogu uzrokovati srčane aritmije, pad krvnog tlaka i konvulzije. Dodatno, primjese poput kofeina ili drugih stimulansa mogu pojačati opterećenje živčanog sustava, povećati rizik od anksioznosti i napada panike, a kombinacija više tvari može pojačati toksičnost i izazvati neočekivane, nepredvidive učinke na organizam.
Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje. Njegovo djelovanje u životinja poboljšava razvoj imunosnog sustava, ali kod ovisnika organizam postaje otporan na takvo djelovanje pa dolazi do suprotnog efekta, odnosno narušavanja imuniteta.
Stručnjaci strahuju od pojave fentanila
Prema podacima MUP-a, kokain zaplijenjen u 2024. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetici prokain i lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselina kreatin te antihelmintik levamisol, a rjeđe analgoantipiretik paracetamol, alkoholni šećeri inozitol, lokalni anestetici diltiazem, benzokain, tetrakain i prokain te šećer manitol.
Na sreću, najopasnija droga na svjetskom tržištu fentanil, koji se miješa s ostalim opijatima pa i s kokainom, za sada još nije pronađen u Hrvatskoj ni kao primjesa niti kao droga koju se konzumira zasebno. Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se fentanil počne miješati s kokainom, slično kao u drugim dijelovima Europe. Objašnjavaju da je riječ o sintetskom opioidu znatno snažnijem od heroina te može biti smrtonosan čak i u vrlo malim količinama.
S obzirom na ozbiljnost rizika koje fentanil predstavlja, važno je kontinuirano pratiti njegovu eventualnu prisutnost u ilegalnim drogama i poduzimati preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od predoziranja i drugih ozbiljnih posljedica po zdravlje.
Kad se spominje kokain, on nažalost postaje jedna od popularnijih droga u Hrvatskoj proteklih godina. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu da se u općoj populaciji, onoj između 15 i 64 godina starosti, prisutnost njegove konzumacije posljednjih godina povećala s 0,5 u 2011. na 2,6 posto u 2023. godini.
U mlađih, čija se dob kreće između 15 i 34 godine, porast je još uočljiviji. S 0,9 u 2011. skočio je na 4,2 posto u 2023. godini. Podaci su pokazatelj na trend rasta uporabe kokaina, osobito među mlađima. Sreća u nesreći jest ta što se prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života.
U usporedbi s najpopularnijom drogom u nas kanabisom, istraživanja pokazuju da ga je konzumirala svaka četvrta osoba, odnosno 24,6 posto odraslih. Ipak, kod kanabisa se posljednjih godina bilježi stabilan trend uporabe, bez značajnijeg rasta ili pada, dok se kod kokaina uočava stalan rast.
Govoreći o kokainu, on spada među droge s visokim potencijalom razvoja ovisnosti. Liječenje o njegovoj ovisnosti nema univerzalno trajanje te ovisi o težini ovisnosti, zdravstvenom stanju osobe, motivaciji i dostupnoj podršci.