Connect with us

Hrvatska

Crodemoskop: Rastu velike stranke. HDZ čak 10 postotnih poena ispred SDP-a

Objavljeno

-

foto: RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za lipanj

Je li zvučna najava šestog kruga porezne reforme kome pomogla uoči superizborne godine? Sudeći prema podacima CRO Demoskopa čini se da se osjeti blagi optimizam, ali ne rastu samo vladajući nego čak četiri od prvih pet stranaka pa je dojam da birači i nisu posebno impresionirani Vladinim najavama.

Kako stoje stranke?

U lipnju je HDZ (svibanj 25,9 posto – lipanj 26,2 posto) čak 10 postotnih poena ispred SDP-a (svibanj 16,2 posto – lipanj 16,7 posto), koji doduše blago raste peti mjesec zaredom. U top tri je i Možemo! (svibanj 9,2 posto – lipanj 9,4 posto) kojemu pak i dalje za vrat pušu desnije opcije MOST (svibanj 8,8 posto – lipanj 8,2 posto) i Domovinski pokret (svibanj 6,6 posto – lipanj 7,1 posto ) koji jedini još prelaze izborni prag.

U prvih 10 koji imaju iznad jedan posto podrške su Centar (svibanj 3,2 posto – lipanj 3,0 posto), Radnička fronta (svibanj 1,6 posto – lipanj 2 posto) i HSS (svibanj 1,3 posto – lipanj 1,7 posto). Zatim Hrvatski Suverenisti (svibanj 1,4 posto – lipanj 1,3 posto) i Fokus (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,2 posto).

a među njima i nova stranka na političkoj sceni ‘Akcija za promjene’ (1,1 posto), popularnih inicijala, koju je okupio šibensko-kninski župan Marko Jelić. Tako stranka bez predsjednika, već sa četiri supredsjednika, ima potporu kao primjerice IDS (svibanj 1,1 posto – lipanj 1,1 posto).

Ispod jedan posto, uz Ključ Hrvatske (svibanj 1,2 posto – lipanj 0,9 posto) tu su još HNS (svibanj 0,8 posto – lipanj 0,9 posto), HSU (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto), Socijaldemokrati (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto) koji inače i dalje imaju jedan od najbrojnijih klubova zastupnika u Saboru te HSLS (svibanj 0,6 posto – lipanj 0,4 posto).

Tko je najpozitivniji?

Svi će se oni u nadolazećem periodu boriti za 16 posto neodlučnih i za dolazak na listu pozitivaca koju i ovaj mjesec predvode predsjednik i premijer.

I Milanović (svibanj 17,1 posto – lipanj 15,9 posto) i Plenković (svibanj 16 posto – lipanj 15,2 posto) su u blagom padu, ali i dalje daleko ispred zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića (svibanj 5,4 posto – lipanj 5,5 posto).

Zanimljivo je i da je u top 10 čak šest predsjednika stranaka – Ivan Penava (              ), Božo Petrov (svibanj 1,6 posto – lipanj 2,2 posto), Ivica Puljak (svibanj 1,9 posto – lipanj 2,1 posto) i Peđa Grbin (svibanj 1,8 posto – lipanj 2,1 posto).

A uz sedmoricu muškaraca, dolazak na ovu listu izborile su Sandra Benčić (svibanj 2,3 posto – lipanj 1,9 posto), Biljana Borzan (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,4 posto) te Marija Selak Raspudić (svibanj 0,4 posto – lipanj 1,2 posto) koja je, zanimljivo, iz prvih 10 istisnula stranačkog kolegu Grmoju.

No, uza sva obećanja nitko se od njih ne može ni približiti popularnosti onoga koji nikom ne obećava ništa – gospodin Nitko (21,2 posto).

Tko je najnegativniji?

Listu negativaca i dalje predvode premijer (svibanj 26,9 posto – lipanj 29,4 posto) i predsjednik (svibanj 15,4 posto – lipanj 17,4 posto) čiji negativni doživljaj i dalje blago raste među biračima koji su ekspresno na treće mjesto smjestili bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara (svibanj 1 posto – lipanj 2,8 posto) nakon njegove neuspješne zambijske avanture.

U ostatku liste nema nekih većih promjena osim što je u neslavni top 10 ušla Željka Markić (svibanj 0,6 posto – lipanj 1,9 posto). Listu zaključuju ministar obrane (svibanj 3,5 posto – lipanj 1,2 posto), zagrebački gradonačelnik (svibanj 1,2 posto – lipanj 1,1 posto) i šef SDP-a (svibanj 2,5 posto – lipanj 1 posto).

Pada prosjek Sabora, Pantovčaka i Vlade

Što su bliže izbori sve ste stroži prema hrvatskim institucijama, prosjek im pada.

Predsjednika Milanovića ste ocijenili s klimavom trojkom (svibanj 2,84 – lipanj 2,82) , a Vladu (svibanj 2,36 – lipanj 2,34) i Hrvatski sabor s čistom dvojkom (svibanj 2,22 -lipanj 2,20).

Kamo ide Hrvatska?

To bi bio ‘dovoljan’ u školi, ali nije dovoljno hrvatskim građanima kojih gotovo 70 posto (69,3 posto) smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra manje ispitanih nego prošli mjesec, tek 18 posto (svibanj 18,8 posto – lipanj 18 posto). Što čudi s obzirom na reformu i obećanje da će svima plaće rasti – očito nedovoljno!

Obećanja će uoči nadolazećih troje izbora očito morati biti realnija i izdašnija kako bi i ovi rezultati preferencija birača za njih bili bolji.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 31. svibnja do 2. lipnja 2023., na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu