Connect with us

Hrvatska

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj: 11,20% mladih razmišljalo o tome da si naude

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je u školskoj godini 2021./22. među učenicima prvih razreda srednje škole YP CORE upitnik koji je pokazao da je 11,20 posto njih razmišljalo o tome da si naude.

Ravnateljica splitsko-dalmatinskoga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Željka Karin rekla je da je, prema rezultatima kojima se procjenjuje rizik u mentalnom zdravlju, udio pozitivnih rezultata u Hrvatskoj u djevojčica 13 posto, u dječaka 6,2 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji udio pozitivnih rezultata bio je u djevojčica 8,4 posto i u dječaka 5,2 posto.

Učenici koji su na pozitivno odgovorili na pitanje je li im padalo na pamet da si naude vrlo su rizični za moguće posljedice, rekla je Karin i dodala da se takvo dijete obavezno stavlja u tretman i ide u savjetovalište k liječniku školske medicine, psihijatru i psihologu, a na razgovor se pozivaju i roditelji.

S tolikim brojem pozitivnih odgovora pretpostavlja se da su djeca “u teškoći za rizik mentalnog zdravlja”. Liječnik školske medicine zbog toga posebnu pozornost daje takvom djetetu, razgovara s njim i roditeljima i provodi daljnji rad koji je potreban, rekla je i upozorila da se taj problem ne smije olako shvatiti.

“Ponukani cijelim zbivanjima, odnosno rezultatima YP CORE (Young Person’s Clinical Outcomes in Routine Evaluation) upitnika, ali i zahtjevima vezano za mentalno zdravlje djece i mladih, zaposlit ćemo još jednog psihologa u Službi za školsku medicinu koja će nam, osim Službe za mentalno zdravlje i prevenciju bolesti ovisnosti, pomoći da skrbimo o toj djeci koju trijažiramo na YP CORE upitnicima”, rekla je Karin.

Podsjetila je da u Službi za školsku medicinu već imaju Savjetovalište za djecu s teškoćama u učenju i ponašanju te su se do sada služili uslugama psihologa, a imaju i logopeda te pet liječnica školske medicine koje imaju dodatnu edukaciju iz područja mentalnog zdravlja.

Korajlija: Globalni problem; posebnost Hrvatske – nema stručnjaka

Izvanredna profesorica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta dr. Anita Lauri Korajlija rekla je za Hinu u vezi s mentalnim zdravljem djece i mladih da se sve više traži pomoć psihijatra ili psihologa.

“No to nije samo hrvatski problem, već globalni, posebno kod djevojčica jer je kod njih porast puno dramatičniji. Činjenica je da smo donedavno imali pandemiju u kojoj su djeca i mladi dosta stradali, između ostalog jer su u tom razdoblju bili osamljeni s obzirom na to da su bili zabranjeni socijalni kontakti i druge aktivnosti”, rekla je Lauri Korajlija.

“Na globalnoj razini se trend porasta uočava i sada je pravo pitanje što mi radimo. Ono što je hrvatska specifičnost je nedostatak stručnjaka, s jedne strane i nedostatak psihologa i psihijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Problem je i što u svim školama nemamo psihologa jer bi se dio toga već tamo riješio, ali i u domovima zdravlja kao sljedećoj razini skrbi, jer dio se može riješiti na ranijim razinama, nemamo stručnjaka”, upozorila je Lauri Korajlija. Istaknula je da se na pregled kod psihijatra preko uputnice čeka tri mjeseca te da je posljednjih godina broj uputnica za psihijatra kod djece i mladih povećan više od 280 posto.

Problemi se kod djece javljaju i zbog vršnjačkog zlostavljanja i u obiteljima, zbog poremećaja hranjenja i poremećaja ponašanja, no ipak su najčešće anksiozne i depresivne smetnje.

Split – Porast pregleda u Poliklinici dječje adolescentne psihijatrije od 2021.

Da na području Splita odrasli, ali i djeca te adolescenti iz cijele Dalmacije traže pomoć zbog različitih mentalnih poremećaja, za Hinu je potvrdio predstojnik Klinike za psihijatriju splitskoga KBC-a dr. Trpimir Glavina.

Tijekom deset mjeseci 2021. godine u splitskoj je Poliklinici dječje adolescentne psihijatrije i Dnevnoj bolnici pregledano 665 pacijenata, u cijeloj sljedećoj godini 803, a u prva četiri mjeseca ove godine pregledana su 452 pacijenta.

Na Hitnome psihijatrijskom prijmu za djecu i odrasle, koji radi 24 sata, 2021. godine pregledano je 158 djece u dobi do 18 godina, a 2022. godine obrađeno je 220 djece i mladih. S obzirom na to da splitska bolnica, u kojoj bi trebalo biti barem četiri do pet specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, zbog deficitarnog kadra i organizacije dežurstva, nema stacionarni dio, tijekom cijele prošle godine u zagrebačku Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež na liječenje je poslano 37 djece iz Dalmacije.

“Broj raste, ali o postotcima i porastu ne bih govorio jer je broj relativan s obzirom na to da današnji pacijenti, za razliku od nekadašnjih, više nemaju tako veliku stigmu zbog mentalnih bolesti. Javnost je senzibilizirana prema tim pacijentima, a i dostupnost psihijatara i psihologa je danas puno bolja i kvalitetnija. Dio problema je stvorila i tehnologija koja je ljude, a pogotovo mlade totalno otuđila od vanjskog svijeta. Oni se manje druže, sve više postaju autistični. Prisutan je veliki nedostatak komunikacije, ali treba reći da danas imamo i krizu autoriteta, znanja, kompetencija, odgoja”, istaknuo je Glavina.

Današnju djecu i mlade doslovno sve muči i tišti pa najviše k liječniku dolaze zbog poremećaja ponašanja, anksioznosti, depresije i raznih ovisnosti. Roditeljima je poručio da se – čim otkriju određeni problem u ponašanju svojeg djeteta – odmah jave liječniku jer se dobrom terapijom i intervencijama može mnogo učiniti.

U splitskome KBC-u trenutačno su malim i mladim pacijentima na raspolaganju dvije specijalistice dječje adolescentske psihijatrije i četiri specijalizanta kojih će za mjesec dana biti šest,  a za ovu godinu raspisat će još tri specijalizacije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu