Hrvatska
Prosvjed liječnika: “Stjerani smo u kut, ovo nije naš hir ni želja”
Krešimir Luetić iz Hrvatske liječničke komore govorio je u Newsroomu o velikom prosvjedu koji su najavili liječnici.
Osvrćući se na reakciju Ministarstva zdravstva na najavu prosvjeda, Luetić je kazao:
“Što se tiče priopćenja ministarstva, čini mi se da su iza ove rečenice ‘postoje neki drugi motivi’ tri točkice pa bi trebalo autora pitati što je mislio pod tim drugim motivima.”
Ističe da su hrvatski liječnici itekako imali strpljenja.
“Šest mjeseci je prošlo otkad smo zajedno s ministrom donijeli određene zaključke”, rekao je Luetić dodajući da je prije mjesec i pol prošao krajnji rok do kojeg se ministar obvezao riješiti pitanje koeficijenata.
“I to nije podizanje plaće svima, nego rješavanje nelogičnosti koje postoje godinama u sustavu”, objašnjava Luetić te dodaje:
“Itekako smo imali strpljenja i zapravo smo stjerani u kut. Ove aktivnosti nisu naš hir ili želja.”
Otkrio je i da je ministarstvo pozvalo samo Hrvatsku liječničku komoru na sastanak u petak, ali da je HLK vratio dopis i tražio da se na sastanak pozovu i ostale liječničke organizacije.
“Čekamo poziv i za ostale organizacije.Tražimo ovaj put konkretna rješenja i rokove kad će biti ispunjene odluke koje su već donesene”, rekao je Luetić.
Poručio je da su i građani koji dijele zabrinutost liječnika dobrodošli na prosvjedu.
Na pitanje je li problem u nedostatku liječnika i medicinskih sestara ili je stvar u lošoj organizaciji sustava, Luetić kaže da postoji više problema.
“Jedan je što cijela Europa stari i problem medicinskog osoblja nije hrvatski problem izolirano, izražen je i u zapadnoeuropskim zemljama zato što imamo i sve veću potrebu za zdravstvenom zaštitom kod starijeg stanovništva. Otprilike četvrtina stanovništva je starija od 65 godina u zapadnoeuropskim državama, a oni generiraju više od 50 posto svih zdravstvenih potreba. S dobi se ta potreba za zdravstvenom uslugom eksponencijalno povećava”, pojasnio je.
Robovlasnički ugovori o specijalizacijama
Vezano uz pitanje specijalizacija, odnosno obveze vraćanja velikih iznosa ako se liječnik premjestiti iz jedne bolnice u drugu, Luetić je rekao:
“Ovakvi ugovori na bruto plaće, robovlasnički ugovori, općenito ugovori koji vas vežu s nekakvim vraćanjem iznosa koji nisu realni, ne postoje nigdje u EU. Ovo je hrvatski raritet.”
Kaže da obveza vraćanja bruto plaća u slučaju ranijeg odlaska znači da vi zapravo plaćate bolnici za to što ste radili tamo.
“Što znači vratiti bruto plaću? To znači, na primjer, vi ste specijalizirali u bolnici u Sisku. Pet godina je trajala specijalizacija, koja ne znači sjedenje u klupi, nego svakodnevni rad, dežurstva, rad u sali, ambulanti, odjelu… Nakon četiri godine želite se odseliti u drugo mjesto, a bolnica kaže da ste dužni vratiti sve bruto plaće, uključujući dar za djecu, regres i božićnice. To znači da vi morate platiti ustanovi što ste radili u njoj. Dakle, morate platiti bruto iznos, a dobili ste neto iznos”, rekao je.
Upitan kako ministar Vili Beroš onda tvrdi da takvih ugovora nema od 2019. godine, Luetić je odgovorio kako je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti 2019. godine stavljeno da se više takvi ugovori ne bi smjeli sklapati.
“Nego se sklapaju tzv. mini robovlasnički ugovori na 250 000 kuna, gdje je definirano da je jedan mjesec neostanka definiran kao proračunska osnovica. To je paušalno određen iznos da bi bio između ovih bruto iznosa i nečeg što bi bilo manje. To je ono što ministar tvrdi da je ukinuto. Međutim, mi i dalje imamo tisuće kolega koji imaju aktivne ugovore na bruto plaće koji nisu izmijenjeni tim zakonom”, upozorava Luetić.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







