Hrvatska
SASTANAK MASLINARA U HPK: Ove godine bit će uspostavljen Katastar maslinika
Odbor za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je 24. siječnja 2023. godine sastanak sa ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njezin suradnicima, na kojem se razgovaralo o budućim natječajima u sektoru maslinarstva, problematici dokazivanje ekstra djevičanskog ulja (vezano uz poticaje), izradi katastra maslinika, kao i o subvencioniranje rješavanja imovinsko pravnih odnosa oko zemljišta (kako ne bi bilo brisanja iz ARKOD-a), te legalizaciji bušotina za navodnjavanje.
„Sastanak je bio konstruktivan jer su usvojeni određeni zaključci s točno određenim vremenskim terminima, odnosno definirano je koji je krajnji rok da se oni provedu. Nakon Covida potrebno je intenzivirati sastanke sa čelnicima Ministarstva, jer su susreti zbog korona krize bili prekinuti, a jedan od zaključaka je da će se takvi sastanci održavati jednom mjesečno na različitim lokacijama u Mediteranskoj Hrvatskoj, budući da prošle godine nije bio održan niti jedan sastanak, izjavio je predsjednik Odbora za maslinarstvo HPK Damir Buntić.
Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede izrazila je zadovoljstvo sastankom te je najavila kako će se tijekom 2023. uspostaviti registar maslinika, kojim će prethoditi donošenje pravilnika. Najavili je i mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede pronađe način sufinanciranja imovinsko pravnih odnosa, a kroz javni poziv i iskaz interesa vidjet će se koje su interesi poljoprivrednika.
„Dogovorili smo kontinuirane sastanke na različitim lokacijama oko problematike vezan za mediteranski poljoprivredu, a razgovarali smo među ostalim i oko potpora za maslinovo ulje. Dotakli smo se i nekih međuresornih pitanja, a Ministarstvo poljoprivrede će organizirati sastanke vezano za problematiku komine i vegetativne voda, kao i legalizacije bušotina za navodnjavanje maslinika, na kojima ćemo zastupati interese poljoprivrednike“, izjavila je nakon sastanka Zokić.
Jedna od ključnih tema sastanka bilo je pitanje subvencioniranje rješavanja imovinsko pravnih odnosa oko zemljišta, kako ne bi bilo brisanja iz ARKOD-a, te je zatraženo prolongiranje roka do 1. siječnja 2024. godine. Brisanjem iz ARKOD-a, otpalo bi preko 50 posto maslinara, a to otvara prostor za povećanje sivog tržišta, zbog čega je potrebno prolongiranje roka jer imovinsko-pravni odnosi ne mogu do tada biti riješeni, ističu u HPK.
„Prijedlog je da parcele kojima ne bude riješen imovinsko-pravni odnos ostanu u ARKOD-u, ali da ih se označi drugačije u sustavu, te da se za te površine ne može dobiti poticaj. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na parcelama je veoma skupo, a potrebno je sufinancirati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se vlasništvo nad parcelama uredilo. Dobili smo obećanje da je Ministarstvo voljno subvencionirati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kazao je nakon sastanka Buntić.
Kada je riječ o izrada katastra maslinika predstavnici HPK na sastanku su dobili informaciju kako je izrađen nacrt prijedloga akta, a ove godine biti će uspostavljen katastar maslinika. Povjerenstvo će se održati u skorijem roku, te će se do kraja prvog kvartala izraditi Pravilnik.
Istaknuto je kako je u evidenciju potrebno uvrstiti samo one maslinare s preko 20 maslina, te priložiti katastarsku sliku, a važno je omogućiti i onome tko ima preko 20 maslina na 3 čestice da dobije potporu, stoji u priopćenju HPK.
Maslinari su od Ministarstva zatražili i informacije vezano za plan budućih natječaje u sektoru maslinarstva. Smatraju kako je potrebna izmjena natječajnih kriterija, među ostalim da se za mikro poduzetnike predloži umanjenje sa 6000 SO na 3000 SO. Isto tako maslina mora spadati u kategoriju voća, a ne u kategoriju – ostalo – jer se na taj način gubi previše bodova, te maslinari iz tog razloga nisu konkurentni na natječajima.
Iz HPK ističu kako se razgovaralo i o temi dokazivanja ekstra djevičanskog ulja jer su poticaji smanjeni sa 10 kn/l na 6 kn/l.
„Potrebne su izmjene odluke vezane za priznavanje i dokazivanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Uljare nisu dovoljno opremljene niti kvalificirane za izdavanje kemijskih analiza za priznavanje kvalitete maslinovoga ulja te bi isto trebali raditi ovlašteni laboratoriji. Postavlja se pitanje zašto je poticaj po litri ekstra djevičanskog maslinovog ulja smanjen sa 10 kn/l na oko 6 kn/l. Nikakvo obrazloženje o smanjenju iznosa potpore nije dostavljeno, samo je uplaćen manji iznos na račune maslinara. Maslinari smatraju kako račun mora biti dokaz za isporučenu količinu maslinovog ulja. Najavljeno je kako će novi Pravilnik biti napravljen za ovu godinu – do nove berbe, a uvesti će se i pojačane kontrole korisnika ove potpore, kažu u HPK.
Iz HPK napominju kako su komina i vegetativna voda i dalje otvoreno pitanje koje muči maslinare jer Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša ne priznaje naputak Ministarstva poljoprivrede po tom pitanju.
„Sa terena stižu informacije vezano za vodopravne dozvole. Naime, inspektori Ministarstva zaštite okoliša ne priznaju naputak Ministarstva poljoprivrede, prema kojem stoji kako je komina i vegetativna voda prirodni poboljšivač tla. Isti naputak je potrebno staviti u zakonski okvir da bi se mogao koristiti. Ministarstvo poljoprivrede će iz tog razloga napraviti popis svih otvorenih pitanja po upravama Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, te će se nastojati rješavati sva otvorena pitanja, zaključeno je iz HPK.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







