Connect with us

Hrvatska

Diljem Europe temperaturni rekordi, što nas čeka? Objavljena dugoročna prognoza

Objavljeno

-

Danska, Nizozemska, Poljska, Češka, Bjelorusija, Litva, Latvija u siječnju su dosegnule temperature kakve se ne pamte u povijesti mjerenja ovih zemalja. “Možemo reći ne samo po pitanju eura nego i po pitanju temperatura da smo rekordno počeli ovu godinu”, piše Tea Blažević, meteorologinja N1 televizije.

Razlog je pritjecanje toplog zraka s jugozapada. Taj topli zrak se danima zadržava nad našim područjem. Tako će biti i dalje, kako sada stvari stoje. Slijede tek nešto malo niže temperature.

Proljetne temperature diljem Hrvatske

Nije samo pretoplo u europskim destinacijama nego i u hrvatskim. U Sisku je zabilježeno 18,6 stupnjeva, na Hvaru 17,2, u Zagrebu 13,5. To su temperature preko 10 stupnjeva više od prosjeka.

Logično, ne zagrijava se samo zrak nego i more. Jučer i danas temperatura mora u Komiži na Visu dosegnula je 17 stupnjeva. Ne čudi što ima kupača na Jadranu. Tridesetogodišnji siječanjski prosjek na Visu je 14 stupnjeva, a vidimo jučer u Komiži 17. Temperature bi inače u siječnju trebale biti desetak stupnjeva do maksimalno 14 ili 15.

Cvjetaju biljke u Dalmaciji

I šparoge cvatu, ponegdje ih se već i bere. Treba reći i da je procvjetao jorgovan u Dalmaciji, što je vrlo netipično. Na kontinentu su negdje procvjetali i jaglaci. Bojim se kakva će situacija biti ako dođe do jačeg zahladnjenja. To bi mogli biti vrlo veliki poljoprivredni gubici.

Prednost ovako neobično toplog vremena su manji računi za grijanje te pozitivni učinci u sektoru prometa.

Nedostaci su turistički gubici, vidimo da su skijališta zatvorena, da se otkazuju aranžmani. Tu je i utjecaj na zdravlje, znamo da je krvni tlak povezan s temperaturom zraka i utječe na zdravlje svih nas.

Utječe i na biljke, koje su se prije vremena probudile, a neke ptice uopće nisu otišle u toplije krajeve, dakle, priroda je zbunjena. S obzirom na to da nema snijega, koji bi se inače otapao i punio hidroelektrane, mogao bi biti problem i s proizvodnjom struje.

Vraća li se zima?

Pitanje svih pitanja je vraća li se zima. Temperature će ipak biti nešto niže. Stiže nam kiša, i to u drugom dijelu nedjelje. U danima vikenda slijedi famozna promjena vremena, a vidimo i da vjetar u drugom dijelu nedjelje mijenja smjer na sjeverni pa dolazi do prodora nešto hladnijeg zraka pa bi onaj idući tjedan mogao donijeti koju pahulju snijega, ako ništa onda na planinama.

“No, proljeće i dalje žuri i ako gledamo prognostičke materijale za nastavak siječnja, nema naznaka da bismo imali pravu hladnoću primjerenu ovom razdoblju u kojem se nalazimo tako da se bojim da će nakon ovog zahladnjenja koje slijedi, a koje je tek blago i dekorativno, ponovno doći iznadprosječno visoke temperature. Sve mi nekako sluti na to”, kaže Blažević.

“Vidjet ćemo. Sjetimo se i dugoročnih prognoza koje su ukazivale na to da će ova zima biti iznadprosječno topla, čak su sugerirale to da bi u veljači ta odstupanja mogla biti veća nego u siječnju”, dodaje.

“Ja se uistinu nadam da to neće biti tako jer bi to značilo da uopće neće biti zime. Što se oborine tiče, treba reći da su dugoročne prognoze ukazivale na to da bi ova zima trebala biti oko prosjeka ili nešto malo više i pokazivale su odstupanja u svim zimskim mjesecima na području obale Jadrana.

Ja moram reći da i ovo sada pogoršanje koje dolazi u vrijeme vikenda ponovno donosi obilniju kišu duž Jadrana i u područjima uz Jadran pa se čini da se nekako realizira ta dugoročna prognoza”, dodaje.

Ove sezone će ta kiša više biti orijentirana na područje Jadrana te bi ondje moglo biti problema u vidu bujičnih poplava, možda urbanih poplava. Manje kiše na kontinentu i, kako sada stvari stoje, bez konkretne zime i neke velike hladnoće.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu