Svijet
AccuWeather objavio veliku prognozu za zimu, evo što čeka Hrvatsku

Službeni početak zime je za nešto više od dva mjeseca i, iako se mnogi Europljani možda već navikavaju na jesenske rutine, AccuWeatherova ekipa meteorologa već je sastavila prognoze za ono što će zima donijeti Europi.
Rastuće cijene električne energije i plina diljem kontinenta daju dodatnu težinu onome što će donijeti ova zima. Razdoblja hladnog vremena mogu donijeti posljedice u različitim aspektima europskog gospodarstva. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika, kao i posljedice na turizam i trgovinu.
Stručnjaci kažu da će na zimsku sezonu uvelike utjecati La Niña, oceanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu. Tijekom La Niñe neuobičajeno niske temperature oceana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sustav povratnih informacija između oceana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete diljem svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.
Klimatolozi kažu da La Niña još uvijek jača i predviđa se da će nastaviti tijekom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.
“Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u studenom”, rekao je vodeći međunarodni meteorolog AccuWeathera Jason Nicholls, dodajući da bi se južna oscilacija El Niña (ENSO) trebala vratiti u neutralnu fazu u siječnju. Unatoč toj promjeni tijekom drugog dijela sezone, atmosferski uvjeti trebali bi ostati slični La Niñi tijekom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uvjeta.
Što to znači za zimsku prognozu za 2022./2023. diljem Europe?
Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Niñe, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AccuWeathera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo.
“Trostruka La Niña dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća, od 1998. do 2001.”, objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Osvrćući se na nekoliko situacija u novijoj povijesti kada su bile tri zime La Niñe zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih za prognozu što bi ova zima mogla sadržavati.
Koliko će biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete? Meteorolozi AccuWeathera odgovaraju na to u analizi po regijama u nastavku.
Južna Europa i Balkan bit će pogođeni jakim olujama
Prognostičari AccuWeathera kažu kako postoje naznake da će opća oluja ove zime često ciljati južnu Europu. Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine.
To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj središnjoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti svoje lokacije na poplave. Dominantan južni trag oluje diljem Europe također nosi potencijal za više snježnih oborina duž južnih padina Alpa.
Oluje su poznate po tome što donose štetne vjetrove, jake kiše i čak oslobađaju snijeg na višim terenima. Prošle godine mnogi od navedenih olujnih događaja u Španjolskoj i Portugalu dogodili su se kasnije, već u proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tijekom prve polovice studenog u dijelovima istočne Španjolske i južne Francuske.
Blas je imenovala Agencia Estatal de Meteorología (AEMET), španjolska meteorološka agencija, 5. studenoga 2021. Oluja je proširila jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španjolske prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.
Snježne oborine
Planinska područja koja bi ove zime mogla imati više snježnih oborina na Iberijskom poluotoku uključuju Kantabrijske planine, Centralni planinski masiv i Pirenejske planine u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj. Nadolazeći obrazac mogao bi dovesti do idealnih razdoblja za skijališta i odredišta za zimski odmor. Međutim, niska područja izvan viših terena također će imati šanse za normalne do malo iznadprosječne količine snježnih oborina kako temperature budu padale tijekom zime.
Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krumpira i soje doživjeli su izravan udarac, navodi služba za praćenje usjeva Europske unije MARS. Stručnjaci su primijetili da su se blaže vrijeme i razdoblja oborina u nekim regijama dogodili prekasno da bi značajnije koristili mnogim ljetnim usjevima. Izgledi za rast ove zime i nadolazeću žetvu stavljeni su u središte pozornosti.
Europljani su sve više zabrinuti da će suho tlo i iscrpljeni rezervoari vode diljem južne Europe trebati iznadprosječne zimske oborine da bi se obnovili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitija sezona u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da se ugrozi tekuća suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeći olujni uzorak mogao u potpunosti izbrisati sušu. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenutačna niska razina vode.
Temperature će ove zime vjerojatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Europe. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena, prema Reppertu.
Velika Britanija i Irska mogle bi se suočiti s hladnim udarima
Do početka prosinca 2021. dijelovi Velike Britanije i Irske već su osjetili neke utjecaje oluja, uključujući oluje Aurora, Arwen i Barra. Oluja Arwen bila je značajna oluja koja je zarobila 61 posjetitelja koncerta u Tan Hill Innu, najvišem pubu u Engleskoj, na nekoliko dana krajem studenog 2021. godine.
Prošle zime, sredinom veljače, oluja Eunice donijela je značajnu štetu infrastrukturi diljem Velike Britanije. Krov O2 Arene u Londonu bio je jako oštećen zbog ekstremnih udara vjetra tijekom tog razdoblja. Needles, lokalitet u južnoj Engleskoj, primio je udar vjetra od 200 km/h za oluje Eunice, što je UK Met Office označio kao najsnažniji udar vjetra ikad zabilježen u Engleskoj. Da bismo jačinu vjetrova stavili u perspektivu, veliki uragan 3. kategorije u Atlantiku ima vjetrove u rasponu od 178 do 193 km/h.
Ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s razdobljima snježnog vremena.
U gradovima kao što su Dublin i Edinburgh ove zime bit će manje snježnih dana nego u tipičnim godinama. Međutim, sva hladna i nestabilna razdoblja u regiji mogla bi imati znatne posljedice s obzirom na stanje potražnje za energijom i troškove povezane s grijanjem domova.
“Bit će blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim Međutim, proboji hladnijeg vremena mogu se zadržati u cijeloj regiji na razdoblje od dva do tri tjedna”, rekao je Roys.
Tijekom ovih hladnih razdoblja povećat će se vjerojatnost snježnih padaline i na nižim terenima. Mjesta kao što su Pennines Mountains, Southern Uplands i Grampian Mountains trebala bi imati najveće šanse za normalne snježne padaline ove godine.
Siječanj i veljača mogu donijeti aktivnije razdoblje u smislu snježnih padalina za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje pogoditi područja na sjeveru. U međuvremenu bi južna područja britanskog otoka mogla zabilježiti gotovo normalnu ukupnu količinu oborina tijekom prve polovice zime i manje snježnih oborina nego što je uobičajeno do veljače.
Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u usporedbi s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje utjecaja i da bi intenzitet oluja također mogao biti manji.
Sjevernu i srednju Europu čekaju sušni uvjeti
Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje južne Europe, lokacije poput sjeverne Francuske, Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uvjete.
Uz olujni trend prema regijama na jugu, mnoge će se lokacije diljem sjeverne i središnje Europe suočiti s rizikom da propuste obilne zimske oborine. Dok su jesenske padaline, koje su nedavno već ovlažile područja Francuske, Njemačke i Poljske, bile dobrodošle za sadnju zimskih usjeva, izgledi za sušu zimsku sezonu mogli bi dovesti do izazova za nastavak rasta usjeva i do nižih prinosa u vrijeme žetve.
Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera, uključujući šira gradska područja Pariza i Berlina. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj. Ovim će područjem dominirati prosječne ili blago ispodprosječne temperature.
Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Europu raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlo padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka.
Baltik i Skandinavija u toplijem trendu
Meteorolozi AccuWeathera predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Europi i Skandinaviji. Povremeno će biti razdoblja nestabilnog i prohladnog vremena, no brojni atmosferski čimbenici upućuju na to da će temperature u cijeloj regiji biti toplije, a očekuje se i manje snježnih dana u odnosu na tipične godine.
Ostaje mogućnost da se oluje prošire, s potencijalom da isprva zahvate sjever Velike Britanije, a zatim donesu zimske oborine zapadnim i južnim dijelovima Norveške.
Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Europi.
Područja diljem južne Švedske, uključujući grad Stockholm, mogla bi propustiti većinu snježnih dana tijekom prve polovice zime. Ljubitelji snijega možda će morati pohrliti u područja na istoku i zapadu Finske i Norveške kako bi se izložili snježnim padalinama od prosinca do veljače.
AccuWeatherova godišnja skijaška prognoza za Europu
Došlo je vrijeme za brisanje prašine sa skija i snowboarda jer stigla je druga godišnja verzija AccuWeatherove europske skijaške prognoze.
Dok se mnoga skijališta diljem Europe pripremaju za možda najprometniju skijašku sezonu od početka pandemije koronavirusa, pojedini vlasnici skijališta upozoravaju da bi neki aspekti skijaškog iskustva ove godine mogli biti drukčiji. Rastući troškovi struje i plina natjerali su neka zimovališta da podignu cijene ionako skupog sporta. Neka se zimovališta možda uopće ne otvore.
Odredišta u Francuskoj osmislila su nekoliko jedinstvenih taktika kako bi se smanjili troškovi, uključujući usporavanje brzine žičara, korištenje obnovljive energije i traženje potpore vlade, izvijestio je Euronews. Kao rezultat toga, kupci bi mogli platiti veće naknade kako bi se nadoknadili preostali troškovi.
Područja za koja se predviđa da će ove zime imati odlične skijaške uvjete uključuju odredišta uglavnom na uzvisinama u južnoj Europi, gdje će oluje vjerojatno biti aktivne. S druge strane, dodatni snijeg vjerojatno će imati pozitivan učinak na operativne troškove na tim lokacijama.
Mjesta koja će ove zime imati dobre skijaške uvjete uključuju zimovališta u Škotskoj, južnoj Norveškoj, središnjoj Španjolskoj i središnjoj Italiji. Ove sezone očekuju se loši uvjeti za sva odmarališta koja se nalaze diljem sjeverne Engleske i područja u Njemačkoj, uključujući sjeverne padine Alpa, piše Index.
Svijet
Koliko je novaca “normalno” imati na tekućem računu?

Deutsche Bank je objavila rezultate studije o prosječnim iznosima na tekućim računima po starosnim grupama, s velikim razlikama između generacija.
Koliko novca osoba treba imati na svom tekućem računu?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali nova studija Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, raščlanjene po starosnim grupama.
Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani imaju veće iznose :
Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.
Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.
Oni starosti od 35 do 44 godine zarađuju u prosjeku 2.600 eura.
Starosna grupa od 45 do 54 godine ima otprilike 3.300 eura.
Osobe starosti od 55 do 64 godine u prosjeku imaju 3.100 eura.
Najviši prosjek je za one starije od 75 godina – čak 4.200 eura.
Što znači “normalno” stanje na računu?
Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno financijsko stanje pojedinaca.
Ukratko, koncept ‘normalnog’ u datom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finanCijskih ciljeva, podsjeća Fenix Magazin.
Također postoje velike regionalne razlike: u urbanim područjima prosječni iznosi su veći nego u ruralnim područjima, a neke njemačke savezne države bilježe značajne razlike u štednji.
Imate li previše novca na računu?
Ovo možda nije pametno rješenje. Iako je osjećaj sigurnosti važan, držanje velikih količina novca na tekućem računu nije finansijski isplativo. Novac koji stoji na računu ne donosi vam nikakav prihod, a inflacija s vremenom smanjuje njegovu vrijednost.
Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla za likvidnost, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje. Prilagodite strategiju štednje svojim potrebama i ne dozvolite da vam novac ‘spava’ na računu.
Svijet
Radioaktivna tempirana bomba “spava” duboko na dnu oceana i prijeti milijunima

Duboko u Atlantskom oceanu leži opasnost koja bi mogla pogoditi milijune ljudi širom svijeta, a gotovo nitko od nas nije svjestan toga.
Atomska bombardiranja koja su okončala Drugi svjetski rat označila su i važnu prekretnicu za istraživanje nuklearne energije. Nuklearne sile u Europi, poput Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, provodile su opsežna istraživanja na ovom području od sredine 1940-ih nadalje. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska posebno su se istaknule svojim nuklearnim programima.
U to se vrijeme punjenje nuklearnog otpada u bačve, prekrivanje asfaltom i betonom te bacanje u more smatralo sigurnom metodom odlaganja. Štoviše, ta se praksa nastavila sve do 1990. godine.
Više od 200.000 bačvi radioaktivnog otpada trenutačno leži na dnu Atlantskog oceana. Neke su bačve ondje već više od 50 godina, a većina se nalazi na dubini od oko 4.000 metara, stotinama milja od francuske obale.
U svojim ranijim izjavama znanstvenici su upozoravali da bi se taj otpad mogao ugraditi u morski hranidbeni lanac i da bi ga mogla apsorbirati morska bića.
Tempirane bombe
Ako bi se taj scenarij ostvario, postoji zabrinutost da bi radioaktivne tvari kontaminirale plodove mora koje konzumiraju milijuni ljudi, što bi rezultiralo dugoročnim zdravstvenim rizicima poput oštećenja tkiva i povećanih stopa raka.
Tim francuskih znanstvenika sada istražuje sudbinu tih potopljenih bačvi, opisanih kao “radioaktivne tempirane bombe”.
Istraživači će također analizirati pozadinsko zračenje kako bi razlikovali onečišćenje iz bačvi od drugih izvora, poput nuklearnih nesreća ili dopuštenih ispuštanja otpadnih voda iz elektrana.
A bilo je pod kontrolom
Kad su europske zemlje počele odlagati radioaktivni otpad u ocean, rad su nadzirale nacionalne institucije. S vremenom je proces stavljen pod međunarodni nadzor Agencije za nuklearnu energiju (NEA).
Testovi uništavanja provedeni su 1967. godine pod nadzorom NEA-e, međuvladine organizacije koju čine 34 zemlje članice, uključujući Sjedinjene Američke Države, a koja koordinira nuklearnu sigurnost, tehnologiju i gospodarenje otpadom. Nakon toga uvedeni su propisi za različite vrste spremnika za otpad kako bi se povećala sigurnost transporta.
Duboko područje uz Biskajski zaljev određeno je kao glavno mjesto za odlaganje. Tijekom 15 godina europske su zemlje bacile približno 42 petabekerela (decimalna jedinica bekerela koja se koristi za mjerenje radioaktivnosti) niskoradioaktivnog otpada u sjeveroistočni Atlantik.
Iako se ta količina, ekvivalentna 42 kvadrilijuna atoma koji se raspadaju svake sekunde, činila golemom, nije predstavljala ozbiljnu prijetnju jer je većina otpada bila niskoradioaktivna i raspršena u tisućama bačvi na dnu oceana.
Stručnjaci su rekli da je apsolutni rizik za ljude nizak zbog dubine vode i slabe radioaktivnosti većine materijala, ali dugoročni učinci na morski život i hranidbeni lanac ostaju zabrinjavajući.
Bačvama odavno istekao rok trajanja
Prema riječima stručnjaka, životni vijek potopljenih bačvi iznosi 20 do 26 godina, što znači da je njihova očekivana trajnost odavno premašena.
Iako većina bačvi sadrži niske ili umjerene razine radioaktivnog otpada, istraživači upozoravaju da one i dalje predstavljaju potencijalni dugoročni rizik.
To je zato što neki radionuklidi, poput stroncija-90, oponašaju kalcij i mogu ih apsorbirati morski organizmi, uzrokujući njihovo kretanje uz hranidbeni lanac.
Znanstvenici definiraju radionuklide kao nestabilne elemente koji emitiraju zračenje dok se raspadaju. Njihovo vrijeme poluraspada kreće se od godina do milijardi godina. Primjerice, ceziju-137 potrebno je 30 godina da se raspadne, plutoniju-241 potrebno je 13 godina, a uraniju-238 gotovo 4,5 milijardi godina.
To znači da neke tvari mogu ostati radioaktivne i potencijalno štetne generacijama.
Do sada dokumentirano 50 bačvi
Istraživački tim, predvođen Francuskim nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja, krenuo je na četverotjednu ekspediciju iz Bresta u zapadnoj Francuskoj sredinom lipnja na istraživačkom brodu L’Atalante.
Autonomno podvodno vozilo UlyX, dugo 4,5 metra, mapiralo je morsko dno i fotografiralo bačve s udaljenosti od 9 metara, a do sada je vizualno dokumentirano 50 bačvi.
Dok su neke bačve ostale netaknute, fotografije su pokazale da su druge erodirane ili deformirane, a mnoge su kolonizirane sesilnim organizmima poput morskih anemona. U nekim uzorcima uočena su curenja nepoznatih tvari, poput onoga što se smatra bitumenom.
Svijet
Francuske bolnice dobile upute da se pripreme za mogući rat: “U idućih 180 dana”

Francuske bolnice dobile su u srpnju naputak da do ožujka 2026. budu spremne za “veliki vojni angažman”, uključujući zbrinjavanje do 15 tisuća ranjenih vojnika. Ministarstvo zdravstva upozorenje je poslalo u sklopu kriznog planiranja, a ministrica Catherine Vautrin poručila je da je riječ o „normalnoj mjeri predostrožnosti”.
Francuske bolnice primile su upozorenje da se do ožujka 2026. godine pripreme za “veliki vojni angažman”. Iako je vijest prvi objavio satirični tjednik Le Canard enchaîné, informaciju je kasnije potvrdila i ministrica zdravstva Catherine Vautrin, piše metro.co.uk.
U dopisu, koji je francusko Ministarstvo zdravstva poslalo još u srpnju, navodi se kako bolnice moraju biti spremne za potencijalno “veliko vojno raspoređivanje”. Od zdravstvenih ustanova se traži da osiguraju kapacitete za liječenje ranjenih francuskih i stranih vojnika, s mogućnošću zbrinjavanja između 10.000 i 15.000 ljudi u razdoblju do 180 dana. U sklopu planiranja spominje se i uspostava medicinskih sabirnih mjesta u blizini luka i zračnih luka kako bi se omogućio brzi transport vojnika.
“Normalna mjera predostrožnosti”
Ministrica Vautrin umanjila je zabrinutost, ističući kako se radi o standardnoj proceduri. “Savršeno je normalno da zemlja predviđa krize i njihove posljedice. To je dio predviđanja, baš kao i strateško gomilanje zaliha”, izjavila je.
Dodala je i podsjetnik na prethodna iskustva: “Nisam još bila na dužnosti kada je izbila pandemija Covid-19, ali nemojmo zaboraviti da smo tada bili bez riječi da opišemo koliko je zemlja bila nespremna.”
Vodiči za preživljavanje
Ova mjera dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Francuska izdala “vodiče za preživljavanje”. Priručnik na 20 stranica sadrži 63 savjeta o tome kako se građani mogu zaštititi od oružanih sukoba, prirodnih katastrofa, industrijskih nesreća i nuklearnih prijetnji. Vlada inzistira da priručnik nije objavljen zbog prijetnje Vladimira Putina, već da je u pripremi od 2022. godine kao odgovor na lekcije naučene tijekom pandemije.
Unatoč tome, priručnik nudi savjete o postupanju u slučaju nuklearnog napada i o pridruživanju lokalnim obrambenim snagama. Francuski list Le Figaro navodi kako bi objava mogla sugerirati da Francuska “reagira na nestabilnu međunarodnu situaciju”. U skladu s tim Francuska je, poput Ujedinjenog Kraljevstva, povećala svoju obrambenu potrošnju s 2% na 3 do 3,5% BDP-a.
-
magazin5 dana prije
DANAS JE ZRMANJA TRIPLE CHALLENGE 5.0 / Provedite nezaboravne obiteljske trenutke u prirodi ili testirajte osobne granice u disciplini BURA – SUDJELOVANJE BESPLATNO
-
magazin4 dana prije
ŠPICA!
-
Sport5 dana prije
TRKAČKI SPEKTAKL / Olimpijka Marija Vrajić i zvijezda europskog trčanja Uroš Gutić pobjednici noćne utrke Bibinje Summer Run
-
Tech5 dana prije
Neće svaki iPhone moći pokrenuti novi iOS 26: Evo koji telefoni odlaze u prošlost