Samo zato što umjetni zaslađivači nemaju kalorija ili ih imaju vrlo malo, ne znači da nemaju baš nikakav utjecaj na zdravlje.

Novo je istraživanje otkrilo da redovita konzumacija sukraloze i saharina može poremetiti mikrobe u probavnom sustavu i pojačati odgovor tijela na šećer. Iako ovi zaslađivači, koji nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, kemijski inertni, ali to zapravo ne mora biti točno.

Kako je pokazalo nedavno ispitivanje, provedeno među 120 sudionika koji su rekli da strogo izbjegavaju bilo kakvu vrstu umjetnih zaslađivača, redovita konzumacija umjetnih zaslađivača bez kalorija ima potencijalne negativne učinke na zdravlje, barem kratkoročno.

U usporedbi s kontrolnom skupinom koja je uzimala placebo, sudionici koji su u periodu od dva tjedna svakodnevno dobivali vrećice saharina ili sukraloze pokazali su jasne fiziološke promjene tjedan dana nakon eksperimenta.

Značajan utjecaj na toleranciju glukoze

Naime, zaslađivači su izmijenili njihov crijevni mikrobiom u sastavu i funkciji, a narušena im je i tolerancija na glukozu. “Čini se da ovo sugerira da su crijevni mikrobi u ljudskom tijelu prilično osjetljivi na svaki od ovih zaslađivača”, objašnjava imunolog Eran Elinav s Instituta za znanost Weizmann i Njemačkog nacionalnog centra za rak.

Istovremeno, drugi umjetni zaslađivači, poput aspartama i stevije nisu pokazali isti učinak na toleranciju na glukozu. “Kad smo gledali na konzumente nutritivno siromašnih zaslađivača kao skupine, otkrili smo da dva zaslađivača, saharin i sukraloza značajno utječu na toleranciju glukoze kod zdravih odraslih osoba”, rekao je Elinav. “Zanimljivo je da su promjene u mikrobima bile u visokoj korelaciji s promjenama zabilježenima u glikemijskim odgovorima ljudi”, dodao je.

Provedeno je i istraživanje na miševima da bi se dodatno ispitalo kako umjetni zaslađivači mijenjaju crijevne mikrobiome i odgovor tijela na konzumaciju glukoze. Istraživači su prvo stvorili mikrobiom na temelju promjena uočenih u istraživanju na ljudima. Zatim su taj mikrobiom u obliku stolice presadili u skupinu sterilnih miševa.

Promjene u razini šećera u krvi životinja usko odražavaju ono što je uočeno kod ljudi, pokazujući da umjetni zaslađivači zapravo mogu izazvati promjene u crijevima, mijenjajući molekule koje se izlučuju u krv. To, zauzvrat, može utjecati na toleranciju glukoze.

Zabrinjavajući rezultati

S obzirom na popularnost umjetnih sladila, rezultati su zabrinjavajući.

U pokusu na ljudima, istraživači su sudionicima dali dnevnu dozu umjetnog zaslađivača znatno ispod preporučene dnevne doze koju je odredila Uprava za hranu i lijekove Sjedinjenih Država. Ipak, učinak je još uvijek bio primjetan. Istraživanja pokazuju da prehrana može promijeniti sastav crijevnih mikrobioma u roku od nekoliko dana, ali još se uvijek ne zna što bi redovita konzumacija umjetnih zaslađivača tijekom duljeg vremena mogla učiniti.

Je li istina da umjetni zaslađivači nemaju baš nikakvog utjecaja na tijelo?

Mikrobiom je drugačije strukturiran kod svakoga posebno, što znači da je malo vjerojatno da će svi imati isti odgovor na umjetna sladila. Ipak, činjenica da naša tijela reagiraju na ove proizvode vrijedna je dodatnih istraživanja.

I dok je opće poznato da šećer utječe na debljanje i toleranciju glukoze, umjetni bi zaslađivači trebalo proći kroz tijelo bez ostavljanja ikakvoga traga. Ipak, nedavna istraživanja pokazala su da je za ljude koji piju dijetalne gazirane napitke zaslađene aspartamom dvostruko veća vjerojatnost da će biti pretili od onih koji ih ne piju.

Dio problema mogao bi biti i sam okus slatkoga. Saharin je više od 200 puta slađi od šećera, što znači da u interakciji s receptorima za šećer ili bakterijama u ustima ili crijevima može izazvati snažne metaboličke učinke, prenosi Science Alert.

Zauzvrat, učinci bi mogli utjecati na naš mozak, želje za hranom i zdravu kontrolu razine šećera u krvi.

U posljednjih se nekoliko godina umjetne zaslađivači čak povezivalo i s demencijom i rakom. “Moramo podići svijest o činjenici da nenutritivni zaslađivači nisu inertni za ljudsko tijelo kao što smo prvobitno vjerovali”, kaže Elinav. “Uz to rečeno, kliničke zdravstvene implikacije promjena koje mogu izazvati kod ljudi ostaju nepoznate i zaslužuju buduće dugoročne studije”, dodao je.