Hrvatska
Milanović: Ne želim da naši vojnici idu tamo gdje ne moraju
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovao je na obilježavanju 28. obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne te je tom prilikom dodijelio beretke, odlikovanja i pohvale pripadnicima Počasno-zaštitne bojne.
– Hrvatske vojnikinje i vojnici, vi koji ste danas primili crvene beretke, nosite ih s ponosom i odgovornosti. Prije točno dvije godine bio je također vaš dan, prisustvovao sam, i to je dan kad je došla vijest o prvom slučaju COVID-a, točno dvije godine kasnije bogatiji za ogromno iskustvo, svjesni onoga što je bilo dobro i onoga što nije bilo dobro, danas suočavamo se s jednom većom krizom. Rat je uvijek gori od epidemije. To je rat koji je blizu naših granica, rat i agresija na Ukrajinu koju ne možemo ne osuditi i osuđujemo je. Što je tu naša uloga, naša uloga je kao saveznici u NATO-u budemo lojalni svojim saveznicima, da s diplomatske, humanitarne i ljudske strane učinimo sve što je moguće i da budemo svjesni da smo zemlja zapadne kulture i civilizacije i da smo zato u NATO savezu, rekao je Zoran Milanović.
– Dragi pripadnici Počasno-zaštitne bojne, jedan od ponosa Hrvatske vojske, želim vam sretan vaš dan. Želim da se kao vojnici usavršavate, radite na sebi, da idete u zadaće u svom opasno poslu i da prije svega vaša zadaća bude mir i stabilnost hrvatske granice, to je uvijek bila vaša zadaća talko će ostati, poručio je.
Sankcije najstrože do sada, ali ne djeluju
Milanović je nakon svečanosti odgovarao na pitanja novinara. Upitan jesu li sankcije Rusiji dovoljne te kako gleda na svoje nedavne izjave o Ukrajini, odgovorio je:
– One su najstrože do sada, ali ne mogu zaustaviti napredovanje ruske vojske, na žalost ne djeluju. To su samo sankcije. Podržali smo ih, drugog izbora nema, bile su nužne.
Na pitanje novinara treba li Ukrajinu pustiti u NATO, Milanović je rekao: “Ne, ne, to nikako nije tema, možda da je ranije jasno rečeno, što nije opravdanje za agresiju, bilo bi bolje.”
Kazao je kako ne želi da vojnici idu tamo gdje nije njihova dužnost. Baltičke države, kazao je, nešto su drugo.
– Ne vidim da su ugrožene, ako budu, tu smo. Ušli smo u NATO, znali smo gdje ulazimo, i opet bih se za to ulagao. SAD kad smo u NATO-u pita nas se gdje je granica, rekao sam gdje je. To ne opravdava rusku agresiju na Ukrajinu.
Rekao je kako će potpisati sudjelovanje hrvatskih vojnika u pridruženim NATO snagama, što je dogovorio s načelnikom Glavnog stožera i premijerom.
– Ovo neće izložiti hrvatske vojnike, čak i ako odu u Mađarsku, to je granica do koje sam spreman ići. Više od toga ne.
– Odlazim sa stavom koji sam jučer dao u priopćenju, nema se tu što bitno dodati. Na summitu NATO-a ne očekujem ništa novo. Mogu izraziti samo čuđenje da se u ovako ozbiljnoj situaciji, ne opasnoj za Hrvatsku, summit saziva telefonski, da se nije mogao sazvati u Bruxellesu. To ne ostavlja dojam ozbiljnosti. Meni se ne putuje u Bruxelles, međutim…
Neozbiljno da se sjednica NATO-a saziva telefonski
Premijer je poslao prijedlog da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.
– Čuo sam se s njim ujutro, razgovarali smo i o VNS-u, ja sam postavio tezu VNS da ili ne, moj stav je bio da ne treba žuriti, Hrvatska nije u opasnosti. Ja sam neke ljude godinu dana morao nagovoriti da se kao točka dnevnog reda stavi status i oduzimanje prava Hrvata u BiH. Ukrajina je važan problem i rekli smo da ćemo biti u kontaktu. Dva sata kasnije došao je dopis koji je proslijeđen medijima. Hrvatska neće propasti ako pričekamo još koji dan i vidimo što se događa pa sazovemo sjednicu VNS-a. Meni instrukcije VNS-a prije summita NATO-a ne treba, kao što Plenkoviću ne trebaju od mene, u kontaktu smo i to je dovoljno. Nevjerojatno briga za proceduru.
– Zanima me više od bilo čega efekt sankcija na dvije velike ruske banke u sustavu Agrokora i hoće li to imati eventualno negativne posljedice za Hrvatsku, za to ne treba VNS, ali za to treba press konferencija ministra financija.
– Moja poruka hrvatskim građanima – “neugodna je situacija, ali možete biti mirni”.
NATO mora biti ekskluzivni klub
Može li ruska invazija na Ukrajinu utjecati na regionalnu stabilnost?
– Politika EU-a prema tim državama zapadnog Balkana, Gruzija ne može biti članica EU-a i ne treba joj davati tu perspektivu. To je neodgovorno, to je Zapad radio u više navrata, ljudima obećavao i dovodio ih u nemoguću poziciju. Bruxelles što radi Tirani, Podgorici i Sarajevu je neodgovorno, zavlačenje, stvaranje iluzija da će se nešto dogoditi. Ako ćemo lagati te narode, onda je bolje da nikome ništa ne obećajemo. Gruziju upletati je avanturistički. Ona treba imati poseban status i uređene odnose s Rusijom tkogod bio na vlasti. Danas se plaćaju neki stari dugovi, osuđujem to. Ovo je avanturistička politika koja Europi nije donijela ništa dobro. NATO mora biti ekskluzivni klub samo najboljima. Na nama je da ocijenimo kamo idemo, koga uključujemo i koliko nas to može koštati. S Ukrajincima ćemo biti solidarni koliko god to možemo.
– Premijer je vjerojatno mislio na Srbiju, to je država čije je vodstvo u ovom trenutku kao na žeravici – ne zna što bi reklo. Beograd igra igru, čekaju da vide kad će Rusi ući u Kijev, ali toliko su slabi, to je njihova pozicija trenutno. Čime će napasti Kosovo, pištoljima na vodu? Ruski avioni ne mogu preletjeti teritorij NATO članica. Takve stvari nepotrebno stvaraju tenziju i uznemiravaju ljude. Ja trenutno te entitete vidim kao izuzetno slabe, šćućurili su se i gledaju što će se dogoditi. Sad je možda vrijeme da se odluče žele li u EU, no teret Kosova i drugih stvari dovele su Vučića u situaciju da više ne može ni pragmatično očitovati. Ako prizna Donbas, onda treba opravdati priznanje Kosova što su učinile skoro sve zemlje EU-a. To je začarani krug u kojem se beogradska politika nalazi.
Hoće li biti sjednice VNS-a?
Milanović je rekao da će s Plenkovićem dogovoriti hoće li biti sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Danas se sigurno neće naći. Kazao je da je jučer sazvao vojni vrh i da znaju ono što znaju saveznici, no nemaju ljudi na terenu da bi znali detalje.
– Premijer i ja u ovom trenutku dijelimo stavove. Sve što sam ranije, iza toga stojim. Materiju poznajem. Mislim da se ovo moglo izbjeći, ali sada nije vrijeme da o tome govorim. Rusija je napravila ono što nije smjela i za to će biti sankcionirana. Koliko će to utjecati na njih, moja procjena je vrlo malo. Dolazi do strateškog sljubljivanja Rusije i Kine što možda nije idealno, ali do toga je isto dovela određena vrsta kratkovidne politike, ponovio je.
Cijenu rata će svi platiti
Govorio je o ekonomskim efektima rata.
– Nažalost vidio sam da je ruska vojska u 24 sata napravila šokantne prodore. Nije mi to bilo drago gledati. To sigurno nije kraj Rusije, a je li Putinov, ne znam. Svatko od nas ima kraj. Na nas se to direktno ne odnosi. Ekonomski, Hrvatska nabavlja plin i energente, ali smo u boljoj poziciji od dosta država. Cijenu će platiti svi na određeni način. Sve velike države su potencijalni monstrumi i njihov potencijal da naprave štetu treba shvaćati ozbiljno. Treba shvatiti da Rusija nije Srbija, ni Francuska, puno je veća, puno drugačija. Druga su pravila života. Mi moramo čuvati svoj način života. EU to radi trenutno Mađarskoj i Poljskoj. ne slažem se s tim državama, ali to je njihovo pravo. Ne vidim ih kao otpadnike nego kao drugačije, gledam s podsmijehom na neke od tih politika, ali mene to ne ugrožava.
Milanović je istaknuo da je Ukrajina prepuštena samoj sebi.
– Kako je toliki broj ruskih vojnika tkao brzo ušao u centar Kijeva? Ja neću nikoga poticati ni na što. Ako se ljudi žele boriti, to ću poštivati. Uvjeren sam da je Hrvatska spremna prihvatiti izbjeglice, bude li ih. Ja bih prihvatio kao što sam bio spreman prihvatiti stotine tisuća izbjeglica u prolazu s Bliskog istoka.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






