Connect with us

Hrvatska

Koliko nam je ljudi umrlo s koronom, a koliko od korone? Objavljeni podaci

Objavljeno

-

Iz Ministarstva zdravstva Indexu su poslali tablicu iz koje je vidljivo koliko je, prema novoj metodologiji, u zadnjih mjesec dana u Hrvatskoj ljudi preminulo s covidom, a koliko od covida.

Naime, u zadnjih mjesec dana počela se koristiti nova metodologija kojom se utvrđuje koji je od dnevno preminulih pacijenata zaraženih koronavirusom preminuo od direktne posljedice zaraze, a koji je preminuo iz drugih razloga, ali je u isto vrijeme bio zaražen koronavirusom.

Iz tablice je očito da je u zadnjih mjesec dana znatno više preminulih od covida nego onih koji su preminuli s covidom. Konkretno, od 10. siječnja do 8. veljače 1081 osoba je preminulo od covida, a njih 386 s covidom.

Što kažu u Ministarstvu zdravstva?

Pojavom omikrona udio osoba preminulih s covida iznosi 25%, odnosno daleko više od udjela koji je bio zabilježen tijekom 2020. i 2021. godine, čime je nužna podjela smrtnih ishoda na smrti sa covidom i smrti od covida, navode u Ministarstvu zdravstva. 

Podatak o broju preminulih u bolnicama u posljednjih 24 sata sa covidom-19 i dalje je potrebno prikazivati radi cjelovite slike utjecaja pandemije na bolnički sustav, ali ne kao pokazatelja smrtnosti od covida, dodaju iz Ministarstva.

To znači da pojavom omikrona ubrajanje ovih smrtnih ishoda u ukupnu covid smrtnost dovodi do neopravdanog odstupanja i iskrivljavanja podataka o smrtnosti od covida, kažu u Beroševom ministarstvu.

“Računica nije tako jednostavna”

Smrtnost tijekom epidemiološkog razdoblja nije tako jednostavna računica da bi se na osnovu jednog parametra vjerno prikazala na rang listi preminulih u Europi ili svijetu. Moramo biti svjesni šireg konteksta i određenih činjenica koje variraju od države do države, navode u ministarstvu, pa dodaju da u Hrvatskoj imamo niz pokazatelja koji uzročno-posljedično utječu na smrtnost naših građana.

Niska procijepljenost

Imamo nisku procijepljenost unatoč tome što je cijepljenje dokazano najefikasnija mjera protiv hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrtnih ishoda naših građana. Od zemalja EU samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manje je osoba završilo primarno cijepljenje nego u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva zdravstva.

Starija populacija

Zemlja smo koja ima staru populaciju te smo sedmi po redu od 35 zemalja Europe po udjelu starijih od 65 godina – odnosno oko 20% stanovništva starije je od 65 godina, navode.

Nezdrave životne navike, viša smrtnost i prije epidemije

Imamo visoku prisutnost rizičnih faktora poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola koji dovode do toga da imamo vrlo visoku prisutnost rizika za smrtnost od korone, stoji u priopćenju.

Prisutnost visokog mortaliteta evidentirana je i prije pojave epidemije i to posebice u bolestima koje su ujedno rizični čimbenici teških oblika covida i stoga smrtnosti od covida, navode

Neusklađeno praćenje smrtnosti između zemalja

Rang-ljestvice mortaliteta na razini svake države imale bi smisla tek onda kada bi sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od covida, tvrde u ministarstvu, pa dodaju da i sam ECDC navodi da su podaci o smrtnim ishodima covida, prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj ili tjednoj razini razini, zapravo preliminarni podaci čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja.

Usporediv način prikupljanja podataka o smrtnosti zasniva se na potvrdama o smrti koje imaju međunarodno propisan medicinski dio koji popunjavaju mrtvozornici prema preciznoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, kažu u ministarstvu.

Takve informacije dostupne su samo za godine prije pandemije, primjerice za većinu EU zemalja dostupni su podaci za 2019. godinu uključujući i Hrvatsku, za Njemačku i Dansku dostupni su podaci za 2018., a za Francusku za 2017. godinu, navode u ministarstvu.

“Usporedba smrtnosti među državama nema previše smisla”

Od trenutne smrtnosti, koja ovisi o fazi epidemije, daleko je važnija kumulativna smrtnost od početka epidemije, kažu u Ministarstvu zdravstva, pa dodaju da ttoga usporedba trenutne smrtnosti među različitim državama nema previše smisla.

Po kumulativnoj stopi smrtnosti pojedine zemlje iz okruženja su i u nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka, kažu u ministarstvu

“Evidentna povezanost visoke smrtnosti i niže procijepljenosti stanovništva”

Broj umrlih u odnosu na broj zaraženih je niži od brojnih zemalja u svijetu te je podjednak s letalitetom za cijelu Europu, kažu u ministarstvu, pa dodaju da, kada se u navedeni omjer uključi i razina procijepljenosti, je evidentna je povezanost visokog letaliteta i niže procijepljenog stanovništva.

Ako se promatraju navedena tri parametra, tada možemo zaključiti da zemlje koje imaju nižu procijepljenost i starije stanovništvo poput Bugarske i Hrvatske, imaju višu ukupnu smrtnost, stoji u priopćenju. Sve ostale zemlje EU koje imaju nižu ukupnu smrtnost od Hrvatske imaju ili manji udio starijeg stanovništva ili viši cjepni obuhvat ili oboje, dodaje se.

Zbog velikih razlika u populacijama, sam broj viška smrtnih slučajeva nije usporediv među različitim zemljama, navode.

“Ne zatvaramo oči pred stvarnošću”

Navedenim argumentima ne zatvaramo oči pred realnošću, tvrde u Beroševom ministarstvu, pa dodaju kako je stvar “upravo suprotna”.

“Suočavamo se s ovim trendom, ali znanstveno utemeljenim činjenicama, ne miješajući kruške i jabuke. Vjerujemo da nam je svima cilj svjedočiti što rjeđim smrtnim ishodima, a to jedino možemo postići utemeljenim razgovorom bez politiziranja i parcijalnih zaključaka koje samo idu na štetu našim građanima”, navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Velika opasnost od hladnog vala, temperature će padati ispod -10

Objavljeno

-

By

Bonnie Kolarik from Pixabay / ilustracija

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević

Vedro je duž većeg dijela obale, na istoku zemlje, tmurnije u središnjim predjelima, u Gorskom kotaru i Lici. U vedrim predjelima su temperature znatno niže, -7,4 u Osijeku, -11 na Zavižanu. Zbog niskih temperatura na snazi je upozorenje Državnog hidrometeorološkog zavoda na hladni val.

U nastavku ponedjeljka prevladavat će uglavnom sunčano, u dijelovima Gorske Hrvatske moguće da će se veći dio dana zadržati tmurnije, što zbog magle što zbog naoblake.

Utorak donosu također hladne i pretežno sunčane prilike. Temperature će se ujutro mjestimice spuštati i desetak stupnjeva ispod nule.

U srijedu slijedi naoblačenje, oborine će uglavnom biti na području Dalmacije, češće poslijepodne i navečer. Bit će vrlo hladno, osobito ujutro u kopnenim krajevima.

Tijekom četvrtka će se kiša i pljuskovi proširiti i drugdje duž obale i uz Jadran. Hladnoća će početi popuštati.

I krajem radnog tjedna, u petak, također treba uglavnom računati na oborinu duž Jadrana i uz Jadran. Posvuda će biti manje hladno.

U noći na subotu jače naoblačenje s kišom i pljuskovima, lokalno izraženijim, osobito duž Jadrana i uz Jadran.

U nedjelju će oborina uglavnom biti duž Jadrana i uz Jadran, dok će drugdje biti većinom auho.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže hladni val, evo kad će temperature pasti ispod nule

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pod utjecajem snažne anticiklone u naše krajeve pritječe osjetno hladniji zrak sa sjevera Europe, zbog čega se u danima koji slijede očekuju upozorenja na hladni val.

Tijekom jutra će u zapadnom dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu prevladavati umjerena do povećana naoblaka. Na kopnu se mjestimice može pojaviti magla, dok u gorskim predjelima postoji mogućnost slabog snijega. Istok i jug zemlje imat će znatno povoljnije vremenske prilike, uz pretežno sunčano vrijeme.

Vjetar će na kopnu biti slab do umjeren, dok će uz obalu puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima, a južnije istočnjak i jugo. Jutarnje temperature u unutrašnjosti kretat će se između -6 i 0 stupnjeva, dok će se uz more zadržavati između 5 i 10 stupnjeva.

Vrlo hladno razdoblje

U drugom dijelu dana ne očekuju se veće promjene vremenskih prilika. U zapadnim krajevima unutrašnjosti, gorju i na sjevernom Jadranu zadržat će se umjerena do pretežna naoblaka, uz mogućnost povremenog slabog snijega u višim predjelima. Dalmacija i Slavonija i dalje će imati većinom sunčano vrijeme, prenosi RTL. Vjetar će biti slab do umjeren, a na moru će i dalje prevladavati umjerena do jaka bura, mjestimice s olujnim udarima pod Velebitom. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti bit će između -2 i 3 stupnja, dok će se uz obalu kretati od 9 do 15 stupnjeva.

Početkom novog tjedna unutrašnjost zemlje očekuje vrlo hladno razdoblje, uz česta upozorenja na niske temperature. U pojedinim krajevima minimalne vrijednosti mogle bi pasti i do 10 stupnjeva ispod ništice, a temperature će se u nekim danima zadržavati u minusu i tijekom dana.

Prevladavat će djelomice do pretežno sunčano vrijeme, dok će na zapadu povremeno biti promjenjive naoblake i mjestimične magle. Prema kraju razdoblja postoji mogućnost povremenih oborina.

Na Jadranu će početak tjedna obilježiti pretežno sunčano i vjetrovito vrijeme, uz postupno slabljenje bure. Sredinom tjedna u Dalmaciji se očekuje porast naoblake, uz pojavu povremene kiše, koja bi prema vikendu mogla biti češća i lokalno obilnija, uz jačanje juga. Temperatura će i na obali postupno padati, pa će i ondje biti osjetno hladnije, osobito tijekom razdoblja jake bure.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Idući tjedan nas čekaju oblaci, magla i tmurnije vrijeme

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Tijekom vikenda glavobolje uzrokovane južinom trebale bi popustiti, no postupno nam se vraća hladnije vrijeme. Razlog je jačanje ogranka hladne sibirske anticiklone, iako će najizraženiji minusi ostati istočnije od naših krajeva.

Ujutro i prijepodne bit će osjetno hladnije nego prethodnih dana. U središnjoj Hrvatskoj i Gorskom kotaru zadržavat će se oblaci i magla, uz tmurnije vrijeme u gorju gdje mjestimice može pasti i malo oborine. U ostatku zemlje prevladavat će sunčano. U Slavoniji će umjeren jugoistočni i istočni vjetar pomoći razbijanju lokalne magle. Na Jadranu će puhati slaba do umjerena bura.

Poslijepodne će se u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj magla postupno dizati, ali će naoblaka uglavnom ostati, osobito na području Korduna i Banovine. Drugdje tek povremena sunčana razdoblja. Zapuhat će slab do umjeren sjeveroistočni, mjestimice istočni vjetar. Bit će nešto hladnije, uz najviše dnevne temperature oko 3 ili 4 °C.

Jačanje bure

U Slavoniji, Baranji i Srijemu prevladavat će sunčano vrijeme, ali uz više vjetra. Puhat će uglavnom umjeren istočni vjetar, koji će dodatno pojačavati osjećaj hladnoće. Temperatura će se kretati između 3 i 5 °C, prenosi RTL.

Dalmaciju očekuje pretežno sunčano vrijeme, dok će promjenjive naoblake biti ponajviše na otvorenom moru i oko udaljenijih otoka, gdje lokalno može pasti malo kiše. Sjevernije će prevladavati bura i vedrina, dok će južnije puhati slab istočnjak i jugo. Temperatura će ostati uglavnom nepromijenjena, između 13 i 15 °C.

Na sjevernom Jadranu bit će pretežno ili djelomice sunčano, no navečer će se naoblaka povećavati, uz jačanje bure. Podno Velebita mogući su i olujni udari. U Gorskom kotaru i dijelu Like oblaci će se zadržavati tijekom cijelog dana, a u višim predjelima može kratkotrajno pasti slab snijeg ili susnježica. Uz obalu malo hladnije, dok će u gorju zahladnjenje biti izraženije.

U unutrašnjosti slijedi djelomice sunčano vrijeme uz postupno jačanje hladnoće već od nedjelje. Pravi zimski uvjeti očekuju se početkom idućeg tjedna, s izraženim jutarnjim minusima i mrazom, dok će se dnevna temperatura teško penjati iznad nule. U nedjelju će se još ponegdje u središnjim i gorskim krajevima zadržavati niski oblaci, a njihovo postupno razilaženje očekuje se od ponedjeljka.

Na Jadranu će uglavnom prevladavati sunčano, uz nešto više oblaka prolazno u nedjelju, dok je novo naoblačenje izglednije sredinom idućeg tjedna, osobito u Dalmaciji. Na sjevernom dijelu puhat će jaka bura, a na jugu istočnjak i jugo. Temperatura će se postupno snižavati, ali znatno blaže nego na kopnu. Ipak, zbog jake i mjestimice olujne bure u podvelebitskom primorju dojam hladnoće bit će vrlo izražen.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu