Hrvatska
NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje stabilan, Milanović najpozitivniji političar
Objavljena je nova anketa o stanju na političkoj sceni.
RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za veljaču.
Rejting stranka
Tko je prvi na ljestvici stranaka već dugo nije vijest, pa tako i ovoga mjeseca stranka koja vodi državu vodi i na ovoj ljestvici. HDZ, uz blagi rast, bira nešto više od 26 posto ispitanika (26,1 posto u siječnju). SDP im se nije ozbiljnije približio, iako im rejting raste – sada su na gotovo 18 posto (bili na 16,9 posto u siječnju). Treća opcija je platforma MOŽEMO! s gotovo 13 posto potpore (u siječnju bili na 13,3 posto). Samo u teoriji, ove dvije lijeve opcije, zajedno imaju više od HDZ-a. No ne treba zanemariti ni ostale glasovi na desnici.
MOST tako bira više od 11 posto ispitanika (12,4 posto u siječnju); jako su blizu trećoj poziciji iako se balon referendumskog poguranca očito djelom ispuhao jer bilježe pad rejtinga. Domovinski pokret s Ivanom Penavom nešto raste pa se približavaju izbornom pragu (4,3 posto sada, a bili su na 3,7 posto u siječnju). Svi ostali su daleko; na oko jedan posto: od FOKUSA (sada 1,5 posto, imali 1,4 posto u siječnju), CENTRA (sada 1,3 posto, bili na 1,4 u siječnju).
Preko HSS-a (na 1,2 posto kao i u siječnju), IDS-a (sada su na 1 posto, bili na 1,1 posto u siječnju), dok su ostali i ispod toga iako prostora među građanima ima: neodlučnih je gotovo 16 posto!
Najpozitivniji političar
Na krilima kritika svih i svega, najviše HDZ-a i Vlade, Zoran Milanović i u veljači je najpozitivniji političar (22,9 posto sada, bio na 20,2 posto u siječnju). Predsjednika Republike u takvom svjetlu vidi gotovo četvrtina ispitanika. Pozitivan doživljaj u mjesec dana podignuo je za gotovo tri postotna boda, a sličan pad istovremeno bilježi njegov najveći rival s kojim bi po Ustavu trebao surađivati, predsjednik Vlade Andrej Plenković. 11,5 posto ispitanika premijera smatra najpozitivcem (u siječnju 14,7 posto), što je njegov najlošiji rezultat na ovoj ljestvici u zadnjih godinu dana. Treći je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i to s nešto boljim rejtingom u odnosu na siječanj (8,2 posto sada, 7,2 posto u siječnju).
Ostali su daleko; od ministra financija Zdravka Marića koji je nešto rjeđe pred kamerama (sada na 2,6 posto, u siječnju bio na 2,4 posto), slijedi Peđa Grbin (sada 2 posto, u siječnju 1,7 posto), pa Sandra Benčić (sada na 1,8 posto, u siječnju bila na 1,2 posto), onda i Nikola Grmoja (sada na 1,3 posto, u siječnju bio na 0,9 posto).
Uz pad rejtinga u top deset ostala je Marija Selak Raspudić (sada na 1,2 posto, u siječnju bila na 1,6 posto) kao i kolege iz MOST-ova Kluba Miro Bulj i Božo Petrov (obojica imaju po 1,1 posto, Bulj u siječnju bio na 0,9 posto, a Petrov na 1,3 posto). Znakovito da je od top deset najpozitivnijih političara premijer jedini član HDZ-a iako je ta stranka i dalje uvjerljivo prvi izbor. Snažnu poruku šalje gotovo četvrtina ispitanika kojima je NITKO najpozitivac među političarima.
Najnegativniji političar
A kakav je raspored na ljestvici negativaca? Vrh i dalje drži predsjednički dvojac ali s obrnutim rasporedom. Premijera Plenkovića u veljači više od 31 posto građana negativno ocjenjuje što je njegov najlošiji rejting u zadnjih godinu dana (bio na 28,6 posto u siječnju). Raste negativan doživljaj i predsjedniku Republike kojeg gotovo petina ispitanika smatra najnegativcem (sada na 19,9 posto, a u siječnju bio na 18,7 posto). Uslijed slabe i nikakve obnove nakon potresa na trećem je mjestu ministar Darko Horvat kojeg oporba želi opozvati (sada na 6 posto, u siječnju bio na 5,3 posto).
Rast negativnog doživljaja bilježi i prvi čovjek Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (4,5 posto sada, a u siječnju 3,7 posto), baš kao i ministar obrane Mario Banožić s kojim predsjednik Republike ne želi surađivati (sada na 2 posto, a u siječnju 0,9 posto), a lošiji je i rejting najglasnijeg MOST-ovca Nikole Grmoje (sada 1,5 posto, 1,1 u siječnju). Slijedi Milorad Pupovac (sada 1,4 posto, a 2,1 u siječnju).
Pa s istim postocima (1,2 posto izbora) su: zagrebački gradonačelnik Tomašević (1,5 posto u siječnju), novi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (0,5 posto u siječnju) i potpredsjednik Kluba zastupnika te stranke Zlatko Hasanbegović (1,6 posto u siječnju). Da su negativni svi političari stav je 10 posto građana.
Ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Prelazimo na ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Hrvatskog sabora. Uz blagi rast Pantovčak ostaje na dobar – tri (prema 3,01 iz siječnja), s tim da najbolje kotira među biračima SDP-a (3,69 sada, a u siječnju 3,56) i novim prijateljima iz MOST-a (3,64 sada, a u siječnju 3,45); i jedni i drugi Uredu predsjednika daju četvorku. Vladi jedino birači HDZ-a daju četvorku (3,51), ukupno su i dalje na dovoljan dva (2,28 sada, u odnosu na 2,30 u siječnju). Istu ukupnu prosječnu ocjenu i u veljači je dobio parlament (2,09 sada, u odnosu na 2,10 u siječnju).
Završavamo s društvenim optimizmom koji nastavlja padati. Rekordan je postotak pesimističnih; više od 75 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (74 posto u siječnju), što je najviše u zadnjih godinu dana. Manje od 17 posto smjer ocjenjuje dobrim (16,7 u veljači, a 17,8 posto u siječnju).
Na ovu nezavidnu sliku najviše utječu inflacija, poskupljenje namirnica i energenata jer su to teme koje su u veljači građani ocijenili najvažnijima. Ispred i pandemije i često jalovih svađa državnog vrha.
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. veljače 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







