Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) I KALMETA I NEKIĆ U ZEMUNIKU GORNJEM Blagoslovljen kip nadbiskupa Ivana Prenđe

Objavljeno

-

Kip zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe (1990.-2010.) na novouređenom Trgu mons. Ivana Prenđe u Zemuniku Gornjem, rodnom mjestu nadbiskupa Prenđe, blagoslovio je u subotu 22. siječnja don Ante Dražina, rektor Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru.

Blagoslovu kipa prethodila je misa koju je u crkvi Svetog Josipa radnika u Zemuniku Gornjem predvodio don Ante Dražina, u zahvalnosti za život i baštinu mons. Prenđe.

„Budite ponosni na toga velikog nadbiskupa koji je svega sebe davao u služenju Crkvi, imate razloga biti ponosni na mons. Prenđu. Trošio je sve svoje snage darujući se svećenicima, redovnicima, sjemeništarcima, vjernicima laicima. Bez obzira na status i položaj čovjeka u društvu, svima je bio blizak i želio je pomoći. Neka nam bude primjer da se i mi tako dajemo Bogu i čovjeku, da nasljedujemo nešto od njegovih osobina u nesebičnom darivanju ljudima i Crkvi. Mons. Prenđa puno je doprinio i dobru Domovine, a koliko tek Zadarske nadbiskupije. Zaista je svim srcem i predanjem živio i svjedočio svoje geslo Ljubiti Crkvu“ rekao je don Ante. Istaknuo je da tom misom želimo zahvaliti za život i djela nadbiskupa Prenđe, za njegovo bogato duhovno, pastoralno i materijalno djelovanje kojim je obogatio i ugradio sebe u život Zadarske nadbiskupije koju je kao nadbiskup ordinarij preuzeo u teškom vremenu poraća, 2. veljače 1996. godine.

Na dan Prenđinog preuzimanja službe ordinarija je blagdan Svijećnice. Mons. Prenđa je uistinu bio brižno pastirsko svjetlo ljudima i životu Zadarske Crkve 20 godina kao nadbiskup, koji je Zadarsku nadbiskupiju duhovno i materijalno obnovio i u raznim područjima služenja grijao je i podizao djelotvornom ljubavlju.

„Sveti pisac na počecima kršćanstva, pišući kršćanima židovskog podrijetla u Poslanici Hebrejima, kaže: ‘Spominjite se svojih glavara koji su vam navješćivali Riječ Božju. Promatrajući kraj njihovog života, nasljedujte njihovu vjeru’. Ta misao potiče nas da molimo za dušu pokojnog nadbiskupa Prenđe koji nas je iznenada napustio prije 12 godina, 25. siječnja 2010. g. u Nadbiskupskom domu u Zagrebu. Preminuo je u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva. Sa zahvalnošću se sjećamo života našeg pastira koji je svoj život počeo u lijepom ravnokotarskom mjestu Zemunik Gornji. Svaki biskup u svom geslu na poseban način vidi svoje poslanje. Nadbiskup Prenđa izabrao je moto Ljubiti Crkvu. S tom mišlju uistinu je ispunio svoje biskupsko poslanje, ne samo kao biskup, već i kao dugogodišnji rektor zadarskog sjemeništa Zmajević. Zauzeto je pratio svakog sjemeništarca i bogoslova. Nikad nije krio svoju osobitu ljubav prema našem sjemeništu, nazivajući ga često zjenicom Nadbiskupije“ rekao je don Ante u propovijedi, izražavajući radost što su na misi prisutni i zadarski sjemeništarci.

Don Ante je ušao u Sjemenište u vrijeme nadbiskupa Prenđe te se sjeća kako je mons. Prenđa redovito pratio sjemeništarce, imajući na srcu brigu za duhovna zvanja.

„Svoju ljubav prema Crkvi iskazivao je prema cijeloj Nadbiskupiji koju je preuzeo u teškom vremenu poraća. U svojoj naravi i nezaustavljivoj aktivnosti pokazivao je ljubav prema svakom čovjeku, bez obzira na njegov stalež, obrazovanje i nacionalnost. Gledajući primjer njegovog života, svi mi vjernici Zadarske nadbiskupije zahvalni smo nadbiskupu Prenđi za njegovo neumorno darivanje narodu kojim je nesebično, požrtvovno i radosno služio“ rekao je don Ante.

Don Ante je prenio pozdrave zemuničkog župnika i dekana don Gašpara Dodića koji nije mogao sudjelovati u događaju jer je u izolaciji. Don Gašpar nosi mons. Prenđu u zahvalnom sjećanju jer je nadbiskup Prenđa don Gašpara i izbjegle Janjevce 1990.-ih godina primio i prihvatio otvorena i radosna srca, omogućivši im uz potporu Hrvatske vlade stvarati i graditi novi dom, egzistenciju i zajednicu u Kistanjama.

„Neka zahvalnost koju osjećamo prema nadbiskupu Prenđi svima nama bude poticaj da u svom životu više ljubimo Crkvu, Boga i brata čovjeka, u najkonkretnijim životnim situacijama“ potaknuo je don Ante Dražina.

Nakon mise, puk se okupio na Trgu mons. Ivana Prenđe gdje je don Ante blagoslovio brončani kip mons. Ivana Prenđe, djelo akademskog kipara Frane Šituma iz Splita.

Brončani kip je visok 2,10 m, a lijevan je u Ljevaonici Ujević u Zagrebu. Prikazuje mons. Prenđu s mitrom, drži biskupski štap, a desnu ruku ima na prsima držeći svoj biskupski križ. Kip je postavljen na bijelo postolje od bračkog kamena maslinica. Postolje je izradila kameno – klesarska radionica OK-Stipe s Brača. Na postolju je uklesano „Ljubiti Crkvu“, što je biskupsko geslo nadbiskupa i godine života, Mons. Ivan Prenđa (1939.-2010.). Ispod toga postolja je još jedno kameno postolje koje se tu već nalazilo, a umjetnik Šitum ga je funkcionalno i skladno uklopio u cjelinu spomenika.

„Dosta sam ušao u lik nadbiskupa, čitao sam o Ivanu Prenđi iz više izvora. Bitno mi je bilo upoznati se s njegovim karakterom, duhom kojeg je on imao, da bih to mogao unijeti u portret osobe. Svidjelo mi se ono što sam čitao o njemu. Bio je vedar, biskup osmijeha, tako da sam pokušao naglasiti i taj osmijeh i njegovu vedrinu. Bio je blizak narodu. Dosta je bio humanitarno angažiran, bavio se Caritasom. Prikupljao je potrebna sredstva sa svih strana. U svakom čovjeku nastojao je vidjeti dobro, pokušao je iz svakoga izvući maksimum i neko dobro. Sigurno je to ljude činilo boljima u njegovoj blizini“ rekao je kipar Šitum.

Umjetnik Šitum prikazao je mons. Prenđa u pokretu, iskoraku. Mons. Prenđa, poduzetnog duha, činio je brojne iskorake u pastoralu i javnom djelovanju, u suradnji s laicima, Novoj evangelizaciji, nadbiskupijskim hodočašćima i velikim zajedničkim proslavama mjesne Crkve, gradeći zajedništvo među svim staležima i povezujući ih u poslanje Crkve.

„Spomenik je u blagom pokretu, procesijskom, kao da će krenuti. Dok se kreće u procesiji, ima desnu ruku na prsima, nadbiskup tom rukom drži svoj biskupski križ. Na toj ruci je biskupski prsten sa znakom križa. Uz to, nadbiskup Prenđa bio je čovjek pokreta, akcije, rada s mladima“ rekao je Šitum.

Šitum je tražio misnice koje su korištene u zadarskoj katedrali te je jednu misnicu s ornamentima po njenoj sredini, uzeo za motiv izrade spomenika.

„Pokušao sam biti autentičan. I biskupski štap koji sam napravio nosio je mons. Prenđa, to je bio njegov štap, zamijetio sam taj štap i u procesiji koju je predvodio. Budući da je mons. Prenđa bio toliko puno blizak narodu, napravio sam proširenje na postolju spomenika da se može i sjesti pokraj njega, pomoliti, staviti svijeća. To je popratni dio spomenika, jer trg čine ljudi, tako da to mora biti interaktivno“ rekao je kipar Šitum.

Izrada modela spomenika trajala je oko četiri mjeseca, a proces lijevanja i montaže još tri mjeseca. Sveukupno, proces stvaranja cijelog projekta spomenika trajao je oko sedam mjeseci.

Među recentnijim djelima Šituma su i ambon od bronce i glavni oltar koje je radio za splitsku katedralu sv. Duje, spomenik braniteljima u Trogiru s kolegom Đanijem Martinićem te spomenik Gaji Bulatu na trgu ispred crkve Gospe od Zdravlja i HNK u Splitu.

Nakon obreda blagoslova, prigodnu riječ prisutnima uputio je Ivica Šarić, načelnik Općine Zemunik.

Činom blagoslova kipa ujedno je i svečano otvoren novouređeni Trg mons. Ivana Prenđe. Na toj lokaciji do uređenja trga bila je prazna, neiskorištena livada. Trg se nalazi tik uz glavnu županijsku cestu koja vodi dalje prema Smilčiću, Karinu i Obrovcu. Zanimljivost je da se Trg i spomenik nalaze neposredno u blizini rodne kuće mons. Prenđe, u okruženju gdje je nadbiskup u obiteljskoj kući odrastao i odakle je krenuo u svijet praćen ljubavlju i podrškom svoje majke Ike koja ga je kao prvijenca zvala moj Ranko.

„Mons. Ivan Prenđa je naš veliki mještanin, prijatelj i rođak. Jedan je od naših najvećih sinova kojeg smo imali u povijesti. Malo je manjih mjesta koji imaju čast i privilegiju da iz svojih redova imaju biskupa. Nama je osobito drago da smo mi mjesto iz kojega potječe tako veliki nadbiskup, i na to smo ponosni. Činjenica da smo imali jednog velikog čovjeka, biskupa bila nam je ideja vodilja da stvorimo prostor koji će biti njemu u čast. Tako smo nekad neuglednu ledinu preobrazili u prostor Trga koji nosi njegovo ime i sada tako lijepo izgleda s kipom Ivana Prenđe“ rekao je načelnik Šarić.

Podsjetio je da je Općina Zemunik pretrpjela teško stradanje u Domovinskom ratu. Četnici su bili srušili i zemuničku crkvu Sv. Josipa radnika 4. siječnja 1992., a obnovljenu crkvu posvetio je upravo nadbiskup Prenđa 27. travnja 2002. g., za vrijeme župnika don Borisa Pedića.

„Ali, uzdigao se Zemunik iz pepela. Nijedna kuća nije bila cijela nakon Domovinskog rata, sada ih ima jako puno i bit će ih i više. Zemunik je mjesto koje raste, mi smo općina koja raste. I Trg Ivana Prenđe je simbol onoga što nastojimo u budućnosti, imati lijepo, razvijeno mjesto, u kojem je ugodno za živjeti“ poručio je Šarić.

Kip je blagoslovljen ususret 12. godišnjice smrti mons. Prenđe te je načelnik Šarić i zapalio svijeću.

Među posjetiteljima u zahvalnom sjećanju na mons. Prenđu bio je i Božidar Kalmeta koji je bio gradonačelnik Zadra u vrijeme kad je mons. Prenđa bio zadarski nadbiskup. Dolaskom je želio izraziti poštovanje čovjeku s kojim je uspješno surađivao u poslanju za dobro svih žitelja.

„Ivan Prenđa bio je veliki čovjek, bio je veliki nadbiskup. Jako se trudio u svom pastirskom poslu obnoviti srušene crkve, graditi nove crkve, sav je bio predan tome. Bio je čovjek od naroda, čovjek koji je živio s narodom. S posebnom zainteresiranošću i brigom brinuo se za svakog čovjeka s kojim je došao u doticaj, za sve ljude za koje je molio i vodio brigu. Sjećamo ga se i sjećat ćemo ga se kao velikog nadbiskupa i velikog čovjeka. Imao sam privilegiju i čast biti gradonačelnik kad je pokojni Ivan Prenđa bio nadbiskup. Svaki susret s takvim čovjekom bio je užitak. Nakon svakog susreta s nadbiskupom Prenđom, čovjek se osjećao ispunjenije, lakše, veselije“ rekao je Kalmeta, potvrđujući koliko je mons. Prenđa ohrabrivao i podizao ljude iz malodušja, tjeskobe, uvijek kod ljudi budeći optimizam u osloncu na Boga i međusobnoj podršci.

Blagoslovu kipa nazočio je i Joso Nekić, pročelnik Odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra.

„Sjećanje na mons. Prenđu doživljavam i osobno, jer nadbiskup Prenđa je moj veliki dobrotvor. Kad je meni bilo jako teško u životu, nadbiskup Prenđa mi je jako puno pomogao. Svake godine kad je misa zadušnica za mons. Prenđu u katedrali sv. Stošije, supruga i ja idemo na misu“ rekao je Nekić.

Iako je prije blagoslova u Zemuniku bio na misi za domovinu u crkvi sv. Frane na Podpragu na Velebitu povodom akcije Maslenica, Nekić je istaknuo:

„Morao sam danas doći tu, jer on je moj dobrotvor. Nadbiskup Prenđa bio je fenomenalan čovjek. Dragi Bog preko njega nama poručuje o velikom smislu naših života. Svaki čovjek ima talent, dar za nešto, svaki čovjek je jednako vrijedan. Svi ljudi s kojima sam kontaktirao, koji poznaju mons. Prenđu, za njega imaju samo velike riječi i riječi zahvale. Bio je blizak svakome tko je u potrebi. Uvijek je bio pomoć ljudima djelom, riječju i molitvom. On je veliki čovjek. Hvala dragom Bogu na Ivanu Prenđi i da smo ga imali“ rekao je Joso Nekić.

Na prigodnom domjenku za uzvanike, Općina Zemunik je nakon blagoslova u šatoru pokraj Trga organizirala i nastup klape Intrade.

Ines Grbić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Image 24 of 27

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Cosa nostra

    23. siječnja 2022. at 18:14

    Nije mi jasno što s ovim imaju Don Dario i Kum Nekić.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Don Ante Dražina obranio doktorsku dizertaciju na sveučilištu Gregoriana u Rimu

Objavljeno

-

By

Foto: Privatna arhiva A. Dražine

Svećenik Zadarske nadbiskupije don Ante Dražina obranio je u petak, 5. prosinca, na Papinskom sveučilišta Gregoriana u Rimu doktorsku disertaciju iz područja biblijske teologije koja nosi naslov “Aiuto dello Spirito e preghiera, ardente aspettativa e speranza dei credenti. Studio esegetico-teologico di Rm 8,18-30 e Fil 1,18c-26” [Pomoć Duha i molitva, žarko iščekivanje i nada vjernika. Egzegetsko-teološko analiza Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26].

Uz mentora prof. dr. sc. Scotta N. Brodeura, DI, u ispitnom povjerenstvu bili su prof. dr. sc.  Juan Manuel Granados Rojas, DI, kao cenzor te prof. dr. sc.  Francisco Ramírez Fueyo, DI, kao predsjednik komisije.

Javnoj obrani doktorskog rada nazočili su don Antini roditelji, otac Anđelo i majka Marijana, te braća Marko i Božo. Prisutni su također bili mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, don Tin Vidov, tajnik zadarskoga nadbiskupa, djelatnici Dikasterija za biskupe, te poglavari i kolege iz Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum gdje je don Ante proveo sedam godina za vrijeme svoga studija u Rimu. Nazočni su također bili i zadarski svećenici studenti don Mate Žilić i don Mario Karadakić.

Disertacija slijedi retoričko-literalnu metodu, sinkroničnog karaktera, koja analizira retoričku dispoziciju ulomka. Navedena metoda predstavlja analizu koja daje prednost tekstu, promatrajući ga u njegovoj punoj formaciji. Istraživanje je ograničeno na detaljno proučavanje ulomaka Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26 te njihova teološkog sadržaja. Imenica ἀποκαραδοκία pojavljuje se samo u Fil 1,20 i u Rim 8,19.

Stoga je cilj disertacije bio produbiti istraživanje njezina dvostrukog neposrednog konteksta, u kojima se pojavljuje i riječ „nada“ (ἐλπίς).

Kako bi se živjelo to žarko iščekivanje sve do punine spasenja koje uključuje preobrazbu smrtnog tijela u besmrtno, Bog nam daje teologalnu krepost – nadu. Upravo nada pomaže kršćanima da žive u tom žarkom iščekivanju. Te dvije kreposti idu zajedno, kao što ih nalazimo u oba teksta. Doista, Pavao, pišući za nekoliko godina razlike, snažnije naglašava ulogu nade te, opisujući je na taj način, vidljiva je i promjena njegova stila. Duh Sveti je glavni nositelj u oba teksta; pojavljuje se jednom u Fil 1,18c–26, a čak četiri puta u Rim 8,18–30.

Struktura disertacije je trodijelna i slijedi kronološki redoslijed poslanica: prvi se dio bavi Rim 8,18–30, a drugi Fil 1,18c–26. Treći dio naposljetku nudi usporedbu među odlomcima, naglašavajući zajedničke točke, sličnosti i razlike između njih. I prvi i drugi dio sastoje se svaki od tri poglavlja. Nakon općeg i pojedinačnog uvoda, početno poglavlje prvog i drugog dijela istražuje povijesnu, kulturnu, socioekonomsku i religijsku pozadinu poslanice koja se analizira.

Na isti način, poglavlja II i V donose detaljno čitanje – tzv. „close reading“ – odgovarajućeg teksta. Završna poglavlja prvog i drugog dijela posvećena su teološkim razmatranjima: treće poglavlje razrađuje teološke refleksije o ulomku Rim 8,18–30, a šesto poglavlje o ulomku Fil 1,18c–26.

Disertacija završava trećim i posljednjim dijelom, koji sadrži jedno poglavlje. U njemu je izrađena teološka sinteza dvaju analiziranih tekstova u prva dva dijela, ističući novosti pavlovske teologije prisutne u proučenim tekstovima.

Životopis don Ante Dražine

Don Ante Dražina rođen je 19. lipnja 1991. godine u Zadru. Nakon što je u rodnoj Gorici završio osnovnu školu, pohađa Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. u Zadru i Nadbiskupsko sjemenište „Zmajević“.

Kao svećenički kandidat Zadarske nadbiskupije studirao je na Teologiji u Rijeci i boravio u Bogoslovnom sjemeništu Ivan Pavao II. u Rijeci. Od 2012. poslan je na Papinsko sveučilište „Gregoriana“ u Rim gdje boravi u Papinskom zavodu „Germanicum et Hungaricum“. Na istom sveučilištu je i diplomirao 2015. godine, nakon čega je zaređen za đakona.

Od početka školske godine 2015./16. vrši službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru i vjeroučitelja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zaređen je za svećenika 25. lipnja 2016. u katedrali sv. Stošije.

Od početka 2016. godine imenovan je v.d. rektora istog sjemeništa. Godine 2017. poslan je na postdiplomski studij Biblijske teologije na Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu na kojem postiže licencijat 2020. godine, nakon čega odmah nastavlja doktorat na navedenom studiju.

Godine 2021. privremeno je bio župni upravitelj župe sv. Stošije u Biogradu, a potom je imenovan ravnateljem Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“ u Zadru. Također, istovremeno vrši službu povjerenika za duhovna zvanja i ministrante te bogoslove Zadarske nadbiskupije, te je asistent na Katedri biblijske teologije Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.

U 2023. godini  privremeno je imenovan upraviteljem župe Bibinje, a onda i ravnateljem Klasične gimnazije Ivana Pavla II. s pravom javnosti. U rujnu 2025. odlazi na službu u Dikasterij za biskupe pri Svetoj Stolici.

Foto: Privatna arhiva A. Dražine

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine u Zadru danas otvorene…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 7. prosinca 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

od 7 do 21

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Ulica Stjepana Radića 26 – od 7 do 21

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – od 7 do 21

Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00

PEVEX

zatvoreno

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 20

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

IZ CRKVE SV. FRANE: Ususret svetkovini Bezgrešnog začeća

Objavljeno

-

By

Sreberni reljef Bezgrešne Bogorodice nalazi se danas na oltaru u crkvi sv. Frane. Napravljen je u 16. ili 17. stoljeću, prema kipu koji je 1288. crkvi sv. Frane darovao franjevac papa Nikola IV. Reljef je visine 114 cm, a s vijencem 130 cm, a sa zrakama koje su oko njega širok je 78 cm. U početku je reljef bio u drugačijoj kombinaciji, a danas je na oltaru Bezgrešnog Začeća, umetnut u sliku na platnu – „palu portante” slike Giovannija Battista Augusta Pitteri iz 18. stoljeća koja prikazuje proroke, svece i anđele, koji slave Bezgrešnu.

U spisima se navodi da je 1672. papin kip zamijenjen srebrenim reljefom, prema uzorku kipa. Zlatna kruna koja je do tada bila na drvenom kipu, stavljena je tada na reljef gdje je bila do nedavno, a danas se čuva u arhivu. Reljef je visoki, a dobiven je lijevanjem, pa upućuje na mogućnost da je napravljen kao odljev prednje strane darovanog kipa. Gospa je klasičnog lica, odjevena u dugu haljinu i plašt, a prikazana je sklopljenih ruku u molitvi. Na glavi nosi pozlaćeni vijenac s pričvršćenim zvijezdama. Vijenac je u 18. stoljeću dodan reljefu, a napravljen je prema gabaritima krune. Na okviru reljefa uokolo, počevši od desne noge do glave Gospe, ugraviran je biblijski tekst, koji se tradicionalno pridavao Mariji: “NONDUM ERANT ABISSI ET EGO IAM CONCEPTA ERAM” (Dok još ne bijaše pradubina bijah začeta). (Izr 8,24). U nastavku od glave prema lijevoj nozi stoji natpis: “QUI ELVCIDANT ME VITAM AETERNAM HABEBVNT” (Koji me budu naviještali baštinit će život vječni). Na zidu Iza reljefa Bezgrešnog Začeća, i danas se nalazi dublja niša što govori o tome kako je u nju nekada zasigurno bio smješten kip.

Fra Stipe Nosić

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu