Hrvatska
“Do Božića ćemo prijeći 12.000 preminulih. 90% tih osoba nije trebalo umrijeti”
Gost N1 Studija uživo bio je Zvonimir Šostar iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Brojni stručnjaci tvrde da bez obveznog cjepiva nećemo stići do kraja pandemije.
“Mislim da je to put kojim ćemo vjerojatno u konačnici morati ići. Zagreb je predvodnik u Hrvatskoj, s prvom dozom smo cijepili 76,1 posto odraslog stanovništva, završili smo cijepljenje kod 68,6 posto odrasilih, no kad gledamo sveukupno, prvu dozu dobilo je samo 63,6 posto, a bje doze 57 posto. Pokazuje se točnim što su tvrdili pojedini infektolozi i molekularni biolozi, da s obzirom na mutacije koje se događaju, da će biti potrebno cijepiti najmanje 90 posto sveukupnog stanovništva. To nećemo, mislim, ni slučajno uspjeti uz ovkavu antivaksersku kampanju uokoliko cijepljenje u konačnici ne bude obvezno”, smatra Šostar.
Tu temu je otvorila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Njemačka uvodi obvezno cijepljenje za određene resore, no premijer Andrej Plenković i dalje zastupa tezu da obveznog cijepljenja u Hrvatskoj neće biti.
“Vidjet ćemo, ono čemu su se svi nadali, da novi omikron soj neće biti zarazniji, nažalost, on je bitno zarazniji do delte. Vidjet ćemo što će se događati, kakve će biti posljedice. Stanovništvo oboljelo od omikrona u JAR-u navodno ima blaže simptome, no to je puno mlađe pučanstvo od našeg. Kao i uvijek do sada, prilagođavat ćemo se situacija kakva bude”, rekao je Šostar.
Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) u utorak je potvrdila prvi smrtni slučaj povezan s cijepljenjem, a riječ je o 33-godišnjaku koji je umro nakon cijepljenja cjepivom AstraZeneca. Uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i nastalih reakcija te smrtnog ishoda ocijenjena je kao – vjerojatna, a riječ je bila o sindromu tromboze s trombocitopenijom.
U Zagrebu, kaže Šostar, na sreću nije bilo komplikacija s cijepljenjem.
“Utrošili smo strašno puno cjepiva i nismo imali ozbiljnijih komplikacija, nijedan smrtni slučaj. Mislim da smo uspjeli u svojoj nakani, a to je da se brinemo o zdravlju svih naših sugrađana. Moja iskrena sućut obitelji, ali kad gledamo kolika je dobrobit cijepljenja… Teško će biti bilo koga tužiti, ali ako će tužiti, onda će sigurno proizvođača. Treba naglasiti da je cijepljenje dobrovoljno, da je bilo obvezno, pravna situacija bi vjerojatno bila drugačija. Ne vidim koga bi se moglo tužiti. Mi zaista nemamo nikakvih komplikacija i, Bogu hvala, koliko ja imam informacija, u Zagrebu nitko nije preminuo od posljedica cijepljenja”, rekao je Šostar.
“PCR testom možemo možemo postaviti vrlo temeljitu sumnju na omikron”
Komentirao je i stanje u bolnicama koje je bolje.
“Činjenica je da smo prešli peak četvrtog vala, to je definitivno, ali još možemo računati da ćemo do kraja godine imati veliki pritisak i broj preminulih će do Božića prijeći 12.000 preminulih. Usudim se reći da 90 posto tih ljudi, možda i 95 posto, nije trebalo umrijeti. Cijepljenje je jedini izlaz, ne postoji nikakav drugi. Sve spekulacije, što će biti s lijekovima koji su na registriranje dale neke farmaceutske tvrtke, što će s tim biti, kada će se odobriti, nažalost, u međuvremenu će previše ljudi umrijeti”, rekao je Šostar.
Upitan može li se PCR testom otkriti omikron varijanta, Šostar je odgovorio: “Kad imamo osobu koja je pozitivna, bila na putu u zemljama gdje ima omikrona ili u kontkatu s osobom kod koje je dokazan omikron, imamo testove koje ponavljamo. PCR test koji je jako osjetljiv i koji će ukazati na ozbiljnu mutaicju virus. A onda šaljemo uzorak HDZJZ-u, onda oni, cijela Europska unija je potpisala ugovor s velikim laboratorijem gdje se šalje. Mi možemo postaviti vrlo temeljitu sumnju. Temeljem PCR-a koji je iznimno osjetljiv možemo postaviti sumnju na vrlo mutirani soj”.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







