Hrvatska
NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ dominira, Domovinski pokret drastično potonuo
Objavljen je novi CRO Demoskop, anketa RTL-a i Promocije plus za rujan koja otkriva kakav je rejting stranaka i političara nakon ljetne stanke.
Upravo su najveće “ljetne političke žrtve” Domovinski pokret i njihov bivši predsjednik, a nakon kaosa u SDP-u platforma Možemo! još im se više približila.
Vladajuća stranka već uobičajeno je prvi izbor i to s još izraženijom prednošću u odnosu na druge stranke. HDZ bira nešto više od 27 posto građana (27,4 posto u prethodnom mjerenju u srpnju). SDP-ov rejting pada u odnosu na srpanj; stranka koja je znamo nedavno izbacila četvero parlamentarnih zastupnika u novu saborsku sezonu vraća se s manje od 18 posto potpore (u odnosu na 18,7 posto u srpnju). Prednost pred Možemo! u okviru je statističke greške. Platforma koju vodi gradonačelnik glavnog grada nastavlja rasti – sada su na 17,2 posto (u odnosu na 16,9 posto u srpnju).
Dijelom i na krilima rijetko viđene drame u Domovinskom pokretu raste i MOST. Sada su na 7,7 posto (u srpnju su bili na 4,8 posto) dok obezglavljeni Domovinski pokret bilježi nikad lošiji rejting – ispod četiri posto (prema srpanjskih 6,4 posto)! Od početka sukoba u stranci izborna podrška gotovo je prepolovljena.
Slijedi FOKUS (rujan – 1,9 posto, srpanj – 1,3 posto), pa CENTAR (rujan – 1,8 posto, srpanj – 1,2 posto), HSS (rujan – 1,5 posto , srpanj – 1,5 posto), pa IDS (rujan – 1 posto, srpanj – 1,2 posto) – svi oni imaju niske rejtinge, a još niža je potpora svih ostalih političkih stranaka kojih brojčano ne manjka, ali očito su građani njima oduševljeni jer ih je gotovo 14 posto neodlučno.
Najpozitivniji političari
Na ljestvici najpozitivnijih političara vrh i dalje drži predsjednik Zoran Milanović. Nakon trenda pada rejtinga sredinom godine sada je vidljiv rast. Gotovo 19 posto smatra ga najpozitivcem (prema 17,5 posto iz prethodnog mjerenja u srpnju). Drugi je premijer Plenković kojeg bira 16,4 posto, nešto manje nego u srpnju kada je bio na 17,1 posto. Treću poziciju zadržao je zagrebački gradonačelnik Tomašević uz doduše dva postotna boda manje nego u srpnju (ima 12,8 posto u odnosu na 14,9 posto iz srpnja). Svi ostali su daleko od vodećeg trojca, pa tako i četvrti – ministar financija Zdravko Marić (rujan – 2,5 posto, srpanj – 1,7 posto).
Šef SDP-a Peđa Grbin je najpozitivac za tek 2,2 posto ispitanika (prema srpanjskih 1,9 posto). Slijedi MOST-ov Marin Miletić, pa ministar zdravstva Vili Beroš i Božo Petrov – sva trojica s istim rejtingom od 0,9 posto (Miletić je u srpnju imao rejting 0,2 posto, Beroš 0,8 posto, a Petrov 1,8 posto).
U top deset stigao je i Miro Bulj, ali i bivši predsjednik Ivo Josipović, a baš isti, nikad niži rejting ima i Miroslav Škoro – sva trojica na 0,7 posto (Bulj je u srpnju bio na 1,7 posto, Josipović na 0,3 posto, a Škoro na 2,0 posto). Nakon odlaska s čelnog mjesta u stranci krenula je rijetko viđena politička sapunica pa ovakav rejting i ne iznenađuje. Nitko raste – da je on najpozitivniji političar misli gotovo 22 posto ispitanika.
Najnegativniji političar
Na ljestvici najnegativaca vrh i dalje drži premijer Plenković. U odnosu na srpanj nešto ga manje građana vidi u negativnom svjetlu (24,2 posto u odnosu na 26,3 posto iz srpnja), a pad negativnog doživljaja još je izraženiji kod predsjednika Republike Milanovića (14,1 posto izbora u odnosu na srpanjskih 19,7 posto). Očito građanima ne nedostaju njihove javne svađe koje su zaustavljene. Rast negativnog doživljaja očekivano je vidljiv kod Miroslava Škore koji je treći najnegativac (6,4 posto izbora prema 4,3 posto prije dva mjeseca).
Slijedi Gordan Jandroković (rujan – 2,7 posto, srpanj – 4,5 posto), pa Milorad Pupovac (rujan – 2,7 posto, srpanj – 2,5 posto), Zlatko Hasanbegović i Peđa Grbin s istim rejtingom od 2,1 posto (Hasanbegović je u srpnju imao 1,6 posto, a Grbin 1,7 posto).
Više je građana koji zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića vide u negativnom svjetlu s izborom od 1,7 posto (u odnosu na srpanj kada je izbor bio 0,5 posto). Tu je još i Vili Beroš (rujan – 1,6 posto, srpanj – 1,7 posto), a da su negativni svi poručuje gotovo 13 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Nastava počinje sutra, ali ispitanici su nešto ranije ocijenili rad predsjednika, Vlade i Sabora. Trojka i dvije dvojke.
Pantovčak je ocijenjen s trojkom (3,09 u odnosu na 2,90 u srpnju), za “dobar” Vladi jako malo nedostaje (2,44 u odnosu na 2,40 u srpnju), a Parlament koji se odmara od srpnja dodatno je snizio prosječnu ocjenu (2,15 prema 2,20 iz srpnja).
Najvažnije teme i smjer kretanja zemlje
Odlična turistička sezona i spajanje konstrukcije Pelješkog mosta najvažnije su ljetne teme građanima, pa su kod smjera kretanja zemlje nešto optimističniji (rujan – 23,0 posto, srpanj – 22,4 posto), no i dalje gotovo 62 posto ispitanika smatra da idemo u pogrešnom smjeru (62,5 posto u srpnju).
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 1. do 3. rujna 2021. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…








Živorad
6. rujna 2021. at 11:41
XD3 je najbolji i druge situasije nema!