Hrvatska
Beroš: Britanski soj preuzima dominaciju u Hrvatskoj i u Europi
U posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.342. Među njima su 874 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 72 pacijenta. Preminulo je osam osoba.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da posljednjih tjedan dana imamo porast od 28,8 posto.
Prosječna incidencija u Hrvatskoj je 198,4. Najnižu ima Istarska županija, a najvišu Dubrovačko-neretvanska.
U usporedbi sa zemljama EU-a, RH je na sedmom mjestu. Nižu incidenciju imaju Finska, Danska, Španjolska, Njemačka, Irska i Portugal, a najlošije stoji Češka.
Istaknuo je da je HALMED zaprimio 1580 prijava nuspojava: 1005 na Pfizerovo, 88 na Modernu, 485 na AstraZenecu i dvije prijave na nepoznato cjepivo.
Capak je rekao da su u petak kasno popodne došli rezultati sekvencioniranja za 353 uzoraka. Od toga je 204 ili 57 posto je britanski soj, 45 češki i četiri uzorka južnoafrički soj. Dvoje zaraženih južnoafričkom varijantom putovali su iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje je zaraženo u Hrvatskoj.
Beroš: Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako smo mi jedini koji mogu prekinuti uzlazne brojke. Istaknuo je da je oko nas dovoljno upozorenja, uključujući i dominaciju britanskog soja koji je zarazniji i polako preuzima dominaciju i u RH i u Europi.
– Također, pogoršanje epidemiološke situacije u okruženju dovoljan je element koji mora naglasiti da moramo poraditi na osobnoj odgovornosti, rekao je.
Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo i rade se iznimni napore na tom planu, rekao je.
– Ne želimo zatvoriti vrata i drugim, alternativnim načinima dobave cjepiva te razgovaramo sa svim faktorima koji su dostupni na svjetskom tržištu, ali pod osnovnim preduvjetom poštovanja domaće i europske legislative. Najveći interes hrvatske Vlade je zdravlje i sigurnost hrvatskih građana, naglasio je.
Osvrnuo se i na cjepivo AstraZenece.
– Ono je prvo najavljivano kao učinkovito cjepivo. Najveći problemi s tim cjepivom su vezani uz isporuke, ali i oko toga tko se može cijepiti i izaziva li nuspojave. WHO je upozorio da je preko 268 milijuna ljudi cijepljeno AstraZenecinim cjepivom i da nema jasnih pokazatelja da je u većem opsegu od ostalih cjepiva ono povezano s smrtnim ishodima ili određenim poremećajima. Također, AstraZeneca je dostavila svoja istraživanja koje se odnose na 17 milijuna cijepljenih, gdje se ne navodi posebna povezanost s patološkim stanjima, rekao je Beroš.
U vezi problema s tromboembolijskim incidentima, Beroš je rekao kako se dnevno u Hrvatskoj hospitalizira devetoro bolesnika koji imaju trombozu ili plućnu emboliju, a veliki dio njih umre.
– Može doći do povezanosti takvih slučajeva i cijepljenja, no bitno je da struka na jasnim kriterijima isključi ili potvrdi povezanost između cijepljenja i neželjenog događaja, istaknuo je.
Rusko i kinesko cjepivo
Upitani o dokumentaciji koju je ruska strana poslala, Capak je rekao da on sadržaj te dokumentacije ne zna, te da je to u nadležnosti HALMED-a.
– Tijekom ožujka imamo dogovoreno 23.000 doza tjedno. Pfizer je u petak obećao da će dostaviti nešto veće količine, ali nismo dobili potvrdu niti veće količine. Danas smo primili 23000. Za sve dalje ćemo vidjeti kad nam se jave, rekao je Capak.
Dodao je i da su razgovarali i s predstavnicima kineske farmaceutske kompanije.
– Napravljen je zapisnik i zaključak od strane stručnjaka HZJZ-a i upućeno je ministarstvu zdravstva. Nismo dobili dovoljno informacija o tom cjepivu, oko toga koliko je učinkovito, sigurno i kakve nuspojave ima. To bismo trebali dobiti u nekoj od sljedećih faza razgovora. Zasad smo dobili samo šture informacije, koliki su kapaciteti proizvodnje i kakve je proizvodnje cjepivo. A mi smo zatražili i rezultat treće faze kliničkih ispitivanja i rečeno nam je da se to može dobiti u nekoj drugoj fazi razgovora, rekao je Capak.
Stožer o količini cjepiva
Na pitanje zašto je Hrvatska među najlošijim zemljama članicama Europske unije po količini cjepiva.
– Brojke su različite jer je unutar Europske unije odlučeno da će se pro-rate, ona količina cjepiva po broju stanovnika određivati za pojedine farmaceutske kuće, a ne ukupnu količinu cjepiva koju je EU zakupila. AstraZeneca je trebala biti prvo cjepivo koje će se registrirati i s obzirom na to mi smo odlučili da ćemo uzeti 3,8 milijuna doza tog cjepiva. Međutim, EU nam je smanjila tu količinu na 2,7 milijuna doza za koje smo s EU-om i AstraZenecom sklopili ugovor. Neke druge države su i druga cjepiva uzimali u maksimalnim količinama. Mi nismo u početku tako postupili i uzeli smo milijun doza Pfizer jer smo uzeli AstraZenecu. Kasnije smo to pokušali ispraviti. Prve doze koje su se ugovarale isporučivale su se u prvom kvartalu – AstraZeneca nam je tada trebala isporučiti više od milijun doza, ali to nije učinila i zato smo u relativno lošijem položaju od drugih zemlja koje su od drugih proizvođača naručili maksimalne količine, rekao je Capak.
Na pitanje može li se poništiti ugovor s AstraZenecom i odustati od naručenih doza, rekao je da je to pravno pitanje i da ne zna možemo li se ugovor poništiti bez posljedica.
Ministar unutarnjih poslova te načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović rekao je kako je Europska komisija pregovarala i ugovarala u ime svih država članica sa svim proizvođačima.
– Činjenica je da su sve države članice više ili manje, ali uglavnom su nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Potvrda toga je izjava potpredsjednika EK-a koji je jučer javno rekao da je EU načinila pogreške u osmišljavanju strategija cijepljenja za svoje države članice, rekao je Božinović.
Odbacio je nagađanja kako bi za Hrvatsku bilo bolje da je ušla u pregovore s proizvođačima mimo Europske komisije. Sve države članice su autorizirale EK da pregovara, mislim da je to jedini ispravni put, rekao je Božinović.
Uvjeren je će Europska komisija iz teške situacije izaći s novim iskustvom jer zdravstvena politika nije bila dio integrirane politike EU, a pokazalo se da samo zajedničkim solidarnim pristupom EU može rješavati problem globalne pandemije.
Božinović tvrdi kako se najveći problem pojavio u proizvodnim kapacitetima za cjepiva. Prikupljaju se podaci na razini EU-a kolike kapacitete imaju pojedine države, potrebna su ulaganja u javno zdravstvo, znanost i istraživanje.
Na pitanje koliko je ljudi odbilo cijepiti se s AstraZenecom, Capak je rekao kako je predstavnica KOHOM-a izjavila je da je oko 30 posto ljudi odbilo cijepljenje AstraZenecom, na temelju telefonske ankete s ljudima s kojima je u kontaktu.
– Ne znam točan podatak, ali prema našim procjenama to je puno manje od 30 posto, rekao je.
Značajan pad mortaliteta starijih osoba nakon cijepljenja
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić ukazala je na značaj cijepljenja starijih osoba istaknuvši da je razini EU-a uočen značajan pad mortaliteta od Covida-19 kod starijih osoba nakon cijepljenja.
– Procijepljena skupina od 25 starijih osoba u domu u Belgiji nakon inficiranosti južnoafričkim sojem nije imala teže simptome niti su umrli. Ima puno pozitivnih rezultata nakon cijepljenja starijih ljudi, rekla je Markotić.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







