Connect with us

Hrvatska

Stiže veća isporuka cjepiva, do kraja ožujka možemo procijepiti i do 500 tisuća ljudi

Objavljeno

-

Premijer Plenković istaknuo je danas da će Adriatic Business centar u Šibeniku postati inkubator inovativnih ideja. ABC centar generirat će nove vrijednosti za ovu županiju, stvarat će bitne preduvjete za izlazak poduzetnika na tržište, poticati unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika te poboljšati investicijsku i poduzetničku klimu, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Po dolasku u Šibenik, premijer Plenković otvorio je Adriatic Business centar (ABC), koji je obnovljen sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Šibensko-kninska županija dobila je suvremenu poslovnu zgradu za pedesetak poduzetnika, koja će postati inkubator inovativnih ideja – rekao je premijer Plenković.

Radi se o poslovnom centru koji je namijenjen podršci malim i srednjim poduzetnicima i javnoj upravi u svim procesima i fazama poslovanja: od otvaranja poduzeća, komercijalizacije poslovanja, prijave na natječaje, pripreme projekata, marketinga, brendiranja i slično. Centrom će upravljati Razvojna agencija koja će organizirati pružanje navedenih usluga svim zainteresiranim dionicima. Za projekt izgradnje ABC centra iz europskih fondova dobiveno je bespovratnih 20 milijuna kuna.

“Ovo je primjer uspješne revitalizacije neiskorištene infrastrukture” – naglasio je premijer pojasnivši da je Šibensko-kninska županija za ovaj projekt kupila napuštenu zgradu nekadašnje Prešaonice Tvornice lakih metala.

ABC centar generirat će nove vrijednosti za ovu županiju, stvarat će bitne preduvjete za izlazak poduzetnika na tržište, poticati unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika te poboljšati investicijsku i poduzetničku klimu, poručio je predsjednik Vlade i istaknuo da je Šibensko-kninskoj županiji dosad dodijeljeno 120 milijuna bespovratnih kuna. 

Naglasio je kako se ABC idealno uklapa u oba smjera kojima hrvatsko poduzetništvo teži.

“Digitalna i zelena transformacija. ABC centar je na tom tragu i u tom smislu će biti zamašnjak poduzetništva u županiji, Dalmaciji i cijelom hrvatskom priobalju”, poručio je.

Iz financijske perspektive 2014.-2020. trenutno ugovoreno 114 posto, a isplaćeno 47 posto sredstava

“Ovdje, na prostoru bivšega TLM-a umjesto jednog zapuštenog objekta industrijske arhitekture, danas imamo ovaj sjajan centar koji će omogućiti poduzetnicima i inovatorima, osobito u audiovizualnom sektoru, marketingu i dizajnu da dođu u ove prostore s najsuvremenijom tehnologijom i prionu svome poslu, idejama i doprinosu hrvatskom gospodarstvu”, novinarima je kazao u izjavi nakon otvaranja centra.

Nakon poduzetničko-inovatorskog centra Trokut, koji je otvoren u rujnu, radi se o drugom centru u manje od pola godine, dodao je premijer, što pokazuje da Šibensko-kninska županija, osim revitalizacije kulturne baštine, daje snažnu potporu poduzetništvu i gospodarstvu, što je na tragu Programa Vlade.

Također, radi se o dobrom primjeru apsorpcije europskih sredstava, istaknuo je premijer i dodao da je trenutna financijska perspektiva ugovorena na razini od 114 posto, a isplaćeno je dosad 47 posto sredstava, odnosno 5 milijardi eura od ukupno 10.

“Ovim tempom idemo sigurno u kompletnu apsorpciju svih sredstava iz financijske perspektive 2014.-2020., što je odlično zagrijavanje za 24 milijarde eura koje smo osigurali za Hrvatsku idućih deset godina”, rekao je predsjednik Vlade.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković kazao je da razgovori s MOL-om o otkupu dionica INA-e traju te da su podaci o tim pregovorima tajni.

“INA je kompanija koja je na burzi i ovakve razgovore ne vodimo tako da bi na bilo koji način oni mogli utjecati na vrijednost dionica kompanije”, dodao je.

Situacija s imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda neočekivana i nepotrebna

Novinare je zanimalo postoji li mogućnost određenog utjecaja na osjetljivost banaka pri izdavanju kredita poduzetnicima koji su u poslovnim izazovima zbog koronakrize.

Premijer Plenković podsjetio je da je dosada HAMAG-u podneseno više od 3,5 tisuće zahtjeva, a oko 800 milijuna kuna je već angažirano.

“Što se komercijalnih banaka, mi ćemo s njima razgovarati kao što razgovaramo o svakoj bitnoj temi. Želimo da i oni svojim aktivnostima i, u konačnici, svojim kriterijima budu jedni od onih aktera koji će pomoći revitalizaciji hrvatskoga gospodarstva”, kazao je.

Na pitanje je li razgovarao s predsjednikom Republike o imenovanju predsjednika Vrhovnoga suda, premijer je kazao da još nisu razgovarali o toj temi.

Još je jednom ponovio da je cijela poanta izmjene Zakona o sudovima bila da se u taj proces uključi i Državno sudbeno vijeće, što je bila i preporuka GRECO-a.

“Ne vidim nikakav problem da bilo tko od pravnih stručnjaka tko ima ambicije postati predsjednik Vrhovnog suda ne podnese svoju kandidaturu na javni poziv koji je napravilo Državno sudbeno vijeće”, kazao je i dodao kako mu cijela ta situacija djeluje neočekivano i nepotrebno.

Stiže veći broj cjepiva, do kraja ožujka možemo procijepiti i do 500 tisuća ljudi

Što se tiče procesa cijepljenja građana, premijer Plenković kazao je da je od početka naglašavao kako je jako važno da, jednom kada cjepivo stigne, cijela piramida bude dobro organizirana i dobro strukturirana te sukladna Nacionalnom planu cijepljenja.

“Inzistirao sam da usvojimo taj Plan upravo da bismo mogli pratiti i najugroženije i najizloženije i naše sugrađane starije dobi i one koji su krhkog zdravlja. Očito je tu došlo do nekih devijacija. Ono što je sada dobro je da možemo očekivati pristizanje većeg broja cjepiva – do kraja ožujka 7000 tisuća doza – što znači da ćemo u roku od pet tjedana od danas procijepiti možda čak i 500 tisuća ljudi”, kazao je.

Dodao je da je jučer održana video-konferencija nekoliko premijera država članica Europske unije i predsjednika Europskoga vijeća te da se svi nalaze u istoj poziciji. 

“Svi su jednako ljuti i frustrirani na sporu dinamiku dostave cjepiva i glavna tema koju imamo prema Europskoj komisiji je da se u razgovorima s čelnicima farmaceutskih kompanija, s kojima su potpisani ugovori, ispune obaveze”, poručio je.

Podsjetio je da je hrvatska Vlada naručila 1,9 milijuna doza Pfizera, milijun doza Moderne, 2,7 milijuna doza AstraZenece i 900 tisuća doza Johnson&Johnsona te da bi po logici stvari Hrvatksa imala dovoljno doza za procijepiti više nego svu populaciju koja je predodređena za cjepivo.

Sada je pitanje proizvodnje cjepiva i njegove dostave.

“Kao turistička zemlja želimo učiniti sve da što veći broj ljudi procijepimo do ljeta”, naglasio je.

Dodao je da je na ministru zdravstva da ispita moguće nepravilnosti u procesu cijepljenja, odnosno cijepljenja prije reda.

Izjava Peđe Grbina je jadna i potpuno politički promašena

Premijer Plenković osvrnuo se, na upit novinara, na izjavu predsjednika SDP-a Peđe Grbina koji je rekao da je usporedba članova HDZ-a, u slučaju izjave vlasnika kafića “Tri majmuna”, sa Židovima ispod svake razine.

Tu je izjavu predsjednika SDP-a premijer ocijenio jadnom i potpuno politički promašenom.

“Bilo bi mu bolje da je osudio izjavu tog gospodina iz “Tri majmuna”, koji je poslao vrlo jasnu i nedvosmislenu poruku. Vjerojatno gospodin Grbin ne prati igru nego se uključuje na kraju, kasno, krivo i sasvim izvrnuto od onoga što je bit”, kazao je premijer Plenković i dodao da se – ako netko kaže da
nisu dobrodošli članovi, simpatizeri i birači HDZ-a – to zove diskriminacija.

Naglasio je kako je na tu objavu reagirao nakon što to nitko u javnosti nije učinio u proteklih deset dana i pitao se što bi bilo da su uloge zamijenjene te da je ta neki član HDZ-a rekao da u svoj kafić neće primiti članove, simpatizere i birače SDP-a, Srbe, Židove, Rome ili članove Armade.

Ponovio je da je jedno vrijeme pratio taj slučaj te da praktički nije vidio nikakve ili vrlo mlake reakcije te ignoriranje jednog ogromnog dijela javnosti koja na slične situacije, kad je obrnuti predznak, skače do neba.

Kazao je da gospodin Grbin očito ne prati igru i izjave vadi iz konteksta.

“Ako vam netko takav napiše za današnji HDZ da svakoga tko misli drukčije proglašava srbo-četnikom. Dakle, čovjek piše da ja kao predsjednik HDZ-a kažem za svakog tko misli drukčije da je srbo-četnik. I to govori meni, nakon što smo učinili enormne napore protiv niza drugih političkih aktera u

Hrvatskom saboru koji bi eliminirali manjine iz najvišeg predstavničkog tijela, koji su protiv koalicije s manjinama u Hrvatskoj, koji su protiv pomirbe, protiv suživota, uključivanja, zaštite manjinski prava.  E onda ja moram ustati i reći – ne. Ne – radi europskih, hrvatskih vrijednosti, hrvatskih vrijednosti, dobrobiti hrvatskog društva i uključivosti”, poručio je premijer Plenković ustvrdivši da su takve naknadne izjave, poput te gospodina Grbina, gdje se nešto pokušava naknadno ušićariti jadne.

“Izjava gospodina Grbina je jadna, patetična, kriva, neispravna, pogrešna, politički promašena skroz”, rekao je premijer.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu