Don Damir Šehić, svećenik Zadarske nadbiskupije, uspješno je obranio doktorski rad s najvišom ocjenom Summa cum laude, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u utorak, 30. lipnja. Tema doktorskog rada je Teološko-bioetičko vrjednovanje ustavnosudskih odluka o pobačaju, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Tončija Matulića i prof. dr. sc. Josipa Grbca. Predsjednik povjerenstva za obranu doktorata je bio doc. dr. sc. Mislav Kutleša a vanjske članice prof. dr. sc. Dubravka Hrabar i prof. dr. sc. Ana Borovečki.

Doktorski rad Teološko-bioetičko vrjednovanje ustavnosudskih odluka o pobačaju na interdisciplinarni način ulazi u meritum aktualne zakonske, moralne i bioetičke problematike, ukazujući na pitanje pobačaja. Nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske razgraničuje pravo na život i pravo na samoodređenje Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine. Temeljem sedam prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti Zakona s Ustavom, Ustavni je sud Republike Hrvatske donio Rješenje broj U-I-60/1991 i dr. od 21. veljače 2017. s Izdvojenim mišljenjem.

“Ovaj doktorski rad predstavlja prvo, a nesumnjivo i jedinstveno istraživanje ovakve vrste u hrvatskom teološkom kontekstu te na taj način daje dublji i cjelovitiji pogled na tumačenje recentnih ustavnosudskih odluka o pobačaju, te samim time predstavlja izvorni znanstveni rad. Rad interdisciplinarnim pristupom nastoji iz perspektive biomedicinskih, društvenih i humanističkih znanosti sagledati spomenutu problematiku, poštujući pritom zahtjeve bioetičke discipline koja ovim doktorskim radom dobiva još jednu potvrdu i obogaćenje.

Doktorski rad pridonosi sustavnoj kritičkoj raščlambi i boljem razumijevanju i vrednovanju suvremene zakonske-pravne problematike namjernoga pobačaja te statusa ljudskog embrija i prava na život kao temeljnoga inherentnoga i neotuđivog prava svakog ljudskog bića od začeća i to u svjetlu teološko-bioetičkih načela i katoličkog nauka.

Doktorski rad Teološko-bioetičko vrjednovanje ustavnosudskih odluka o pobačaju konceptualno je podijeljena u tri tematske cjeline, strukturirane provedenim istraživanjem triju područja.

Prvi dio zakonodavno-pravne tematske cjeline podijeljen je u dva poglavlja i ima cilj pojasniti razumijevanje hrvatske nacionalne zakonske regulative pobačaja koju uređuje Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine te prikazom Rješenja Ustavnog suda broj U-I-60/1991 i dr. od 21. veljače 2017. s Izdvojenim mišljenjem jednog ustavnog sudca.

Drugi dio doktorskog rada pristupio je bioetičkom vrednovanju pobačaja iz perspektive biomedicine i embriologije gdje je postavljena hipoteza kako biološko-embriološke znanstvene spoznaje plauzibilno potvrđuju nastanak novog jedinstvenog genetskog materijala spajanjem gameta suprotnih spolova, odnosno kako spajanjem jezgre spermija s jezgrom jajne stanice nastaje zigota koja je početna stanica novonastalog organizma s posve novom genetskom strukturom te je trenutak začeća početak života novog čovjeka.

Treći dio doktorskog rada naslova Teološko vrjednovanje zakona o zdravstvenim mjerama i Rješenja u pitanju pobačaja, fokus istraživanja usmjerio je na vrednovanje pobačaja iz teološko-moralne perspektive. Njime se pokušala verificirati hipoteza, oslonjena na spoznaje biomedicinsko-embrioloških znanosti o početku života, kako je novi genetski materijal nastao začećem individualno ljudsko biće, osoba u razvojnoj fazi. Prekid razvojne faze označava kraj individualnog života, a iz teološke perspektive isto se smatra ubojstvom nerođenog čovjeka.

Završni i ključni dio doktorske disertacije donosi Teološko-bioetičko vrjednovanje Rješenja Ustavnog suda kojim se ekspliciraju argumenti utemeljeni na rezultatima istraživanja.

Teološko-moralna prosudba Rješenja Ustavnog suda polazi od činjenice kako je Ustavni sud vrhovni tumač Ustava RH i društveni arbitar posljednje instance te polazi od premise da se isti u predmetu pobačaja nekritički svrstava uz vrijednosni sustav moralnog relativizma oprečnog Ustavu RH te se odriče prava tumačenja ustavnih kategorija, što je iz pozicije moralne teologije iznimno moralno dvojbeno”, stoji u priopćenju iz Zadarske nadbiskupije.

Autor je na koncu obrane zahvalio svojim mentorima prof. dr. sc. Tončiju Matuliću i prof. dr. sc. Josipu Grbcu, istaknuvši pritom „da mu je njihovo stručno i znanstveno vodstvo u radu, kao i bratska podršku i pomoć na koju je uvijek mogao računati, bila istinska pomoć, ali i osobita čast i privilegija!“.

Na obrani dizertacije bili su prisutni don Damirova rodbina i prijatelji kao i mons. dr. sc. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK.

Damir Šehić rođen je u Zadru 3. rujna 1988. godine. Nakon završene osnovne škole u Biogradu na Moru započinje srednjoškolsko obrazovanje u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru, gdje je za vrijeme pohađanja gimnazije pitomac sjemeništa Zmajević. 2007. godine upisuje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, područni studij Teologije u Rijeci. Uspješno, u roku, završava fakultet 2012. godine i diplomira s temom Veliki pneumatolog Zapada – Aurelije Augustin.

Akademske godine 2015./16. upisuje poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz modula Etičko-moralna i društvena relevantnost teologije i Crkve, područje Moralna teologija. Od početka akademske godine 2018./2019. pohađa Papinsko sveučilište Svetog Križa u Rimu–Pontificia Università della Santa Croce, 1. Ciclo di Comunicazione Istituzionale. Za vrijeme boravka u Rimu pitomac je Papinskog Hrvatskog Zavoda Svetog Jeronima. Od akademske godine 2018./2019. sudjeluje u izvođenju nastave kolegija Osnovna moralna teologija, Bioetika i Socijalni nauk Crkve na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, u suradničkom zvanju naslovnog asistenta.

Pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Tončija Matulića obranio je 2019. godine licencijatski rad iz područja Moralna teologija-bioetika, pod naslovom Pobačaj u perspektivi bioetike i biomedicine. Od rujna 2019. u službi je tajnika zadarskog nadbiskupa.