Connect with us

Svijet

JEDINA EUROPSKA ZEMLJA SA SMRTNOM KAZNOM: Osuđenici prije smaknuća prolaze pakao, a za njihova tijela nikad nitko ne dozna

Objavljeno

-

Smaknuća onih koji su u Bjelorusiji osuđeni na smrt odvijaju se strijeljanjem, odnosno metkom u čelo. Odvedu ih u jednu sobu, pokleknu, a potom pucaju u njih. Nikada nitko osim tužitelja nije svjedočio tim smaknućima. O njihovoj smrti, najbliži su izviješteni tjednima kasnije, a njihova tijela nikada nisu vraćena obiteljima. Mjesta gdje su pokopani ostaju tajnom.

Kad straža dođe, zatvorenici nikad ne zanju dolazi li im to posljednji put. Onima osuđenima na smrtnu kaznu u Bjelorusiji, jedinoj zemlji u Europi koja se koristi takvom kaznom, nikada ne kažu kada će biti pogubljeni. A kada se to dogodi, događaj se čuva kao državna tajna.

“U deset mjeseci koliko je čekao na smrt Gennady Yakovitsky jedino što je mogao razlučiti kroz mali otvor poklopca na zatvorskom prozoru jest je li dan ili je noć, jer su svijetilke u njegovoj ćeliji bile upaljene i dok je spavao.

Bilo je lako izgubiti smisao za vrijeme. Držali su ga u izolaciji, a izlazak van bio mu je zabranjen. Posjeti su mu bili strogo kontrolirani i nitko osim odvjetnika i uže obitelji, koj aga je viđala jednom mjesečno, nije ga smio posjetiti.

Kada bi se posjete odvijale, izvukli bi ga iz ćelije i prepratili spuštene glave i s lisicama na rukama. Nisu mu govorili gdje ide i mogao je samo nagađati je li mu došao odvjetnik, rođak ili ide na strijeljanje”, priča za BBC 27-godišnja Alexsandra, kćer Gennadyja Yakovitskyog.

Opisuje da su tijekom susreta, kada su se gledali kroz staklenu stijenu mogli razgovarati tek o obiteljskim temama te da su stražari sve pomno nadzirali i slušali.

Metkom u čelo

Smaknuća onih koji su u Bjelorusiji osuđeni na smrt odvijaju se strijeljanjem, odnosno metkom u čelo. Pretpostavlja se da je na taj način od 1991. ubijeno 300 ljudi, no konkretnih podataka o tome nema. Žene ne mogu biti osuđene na smrtnu kaznu.

Ona se mahom presuđuje zbog ubojstava, a osuđenici se nalaze u dobro čuvanim podrumskim ćelijama smještenim u dvorcu iz 19. stoljeća u središtu Minska. Aktivisti za ljudska prava i novinari tek rijetko mogu ući u njega.

Prema izvještajima skupina za ljudska prava, u zatvoru se koriste psihološki pritisci, mučenja na vrlo okrutan način te druga neljudska ponašanja. Zatvorenici ne smiju sjediti ili ležati na krevetima ako nije vrijeme spavanja pa većinu vremena provode hodajući. “Uvjeti su zapanjujući, tretiraju ih kao da su već mrtvi”, izjavila je Aisha Jung, aktivistica Amnesty Internationala za BBC.

Mjesto pokopa nepoznato

Gennady Yakovitsky s početka priče osuđen je za ubojstvo svoje 35-godišnje partnerice koju je ubio u stanu nakon dva dana opijanja sa svojim prijateljima. Yakovitsky je priznao da ju je nakon svađe nekoliko puta udario šakama. Potom su, kazao je svaki otišli u svoju sobu. On je zaspao, a kad se probudio našao ju je mrtvu sa slomljenom čeljusti i polugolu. Odjenuo ju je u traperice, za koje tvrdi da prije nisu bile ondje i pobgjegao. Uhićen je nakon tri dana. Kako je već 1989. bio osuđen na smrt te mu je kazna prebačena na 15 godina zatvora, to mu je bilo otegotna okolnost za novu presudu koja je donesena 2016. Njegova kćer, tvrdi, nepravedno.

Zatvorenicima prije smaknuća kažu da su im žalbe odbijene, odvedu ih u jednu sobu, pokleknu, a potom pucaju u njih. Nikada nitko osim tužitelja nije svjedočio tim smaknućima. O njihovoj smrti, najbliži su izviješteni tjednima kasnije, a njihova tijela nikada nisu vraćena obiteljima. Mjesta gdje su pokopani ostaju tajnom.

Iako i danas u parlamentu raspravljaju o ukidanju smrtne kazne u Bjelorusiji dugo će trebati da donesu odluku.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu