Connect with us

Svijet

Stoljetni misteriji: 5 skrivenih blaga koja i danas fasciniraju

Objavljeno

-

Potrage za skrivenim blagom opet su ‘u modi’, zahvaljujući nacističkom vlaku koji je navodno lociran u Poljskoj. Mi vam donosimo listu nekih još uvijek neotkrivenih

1. Blago koje je sakrio američki kolekcionar

Milijunaš, pisac i kolekcionar umjetnina Forrest Fenn 1988. je godine saznao da boluje od raka. No, prije nego što ode dva metra pod zemlju, čovjek je poželio sakriti vlastito blago za kojim će tragati generacije. U tome je definitivno i uspio, ali tek 2010. godine, s obzirom da je ipak pobijedio opaki rak.

Blago je sakrio negdje u Rocky Mountainsu, a procjenjuje se da vrijedi između jednog i tri milijuna dolara. Iako je Fenn kasnije napisao čak dvije knjige s tragovima i uputama kako do blaga, ni danas, pet godina kasnije, još ga nitko nije pronašao.

Istraživači su išli toliko daleko da su uhodili Forresta Fenna, iskopali grobove njegovih roditelja i brata i slično. Ukoliko se i sami želite odvažiti na takvu avanturu, preporučujemo vam blog Dala Neitzela ili pak neslužbeni Facebook page lova na skriveno blago.

2. ‘Blago iz Lime’

Nakon što su osvojili imperij Inka u 16. stoljeću, Španjolci su se dokopali ogromnih bogatstava. Većina vrijednosti spremljena je u Limi sve do 1820. godine kada su Španjolci zbog pobune bili prisiljeni premijestiti ga.

Za to je pak zadužen britanski kapetan William Thompson koji je blago planirao odvesti u svojem jedrenjaku ‘Mary Dear’. No, pohlepa je bila jača od Britanaca pa su pobili španjolske čuvare i – naravno – sakrili blago. No, Španjolci su ih se dokopali i smaknuli cijelu britansku posadu, osim Thompsona. On im je obećao da će otkriti lokaciju na kojoj je blago zakopano.

Španjolce je preusmjerio prema Cocos Islandu (blizu današnje Kostarike), a kada su došli do obale, Thompson i njegov pomoćnik uspjeli su pobjeći u džunglu. Španjolci ih nikada nisu pronašli te su tako ostali bez blaga.

Povjesničari tvrde da bi skriveno blago danas vrijedilo oko 200 milijuna američkih dolara, a mnoga pitanja o blagu vjerojatno nikada neće biti odgovorena. Jesu li možda Thompson i njegov pomoćnik otkopali blago i uživali u njemu do kraja života, daleko od pogleda Španjolaca? Je li ono uopće bilo zakopano na otoku na koji su usmjerili Španjolce?

3. Nacističko blago u austrijskom jezeru ‘Toplitz’

U nekoliko posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata, nacisti su u jezeru ‘Toplitz’ potopili nekoliko kontejnera iz još uvijek ne u potpunosti poznatih razloga. Nekoliko tih kontejnera je pronađeno i u njima su bile lažne novčanice zemalja Saveznika ogromne vrijednosti.

One su navodno trebale poslužiti silama Osovine da pomoću inflacije unište ekonomije zemalja Saveznika u sklopu operacije ‘Operation Bernhard’.

Nažalost, na mjestu na kojem se navodno nalaze kontejneri nalaze se desetine teških trupaca koje otežavaju pristup lokaciji i drastično povećavaju mogućnost utapanja i teških ozljeda. Ronioci koji su imali dovoljno hrabrosti zaroniti blizu kontejnera kažu kako su vidjeli i potopljeni avion, no mnogi vjeruju da kontejneri sadrže neprocjenjivo bogatstvo u obliku zlata, dijamanata i umjetnina.

Potraga za nacističkim zlatom toliko je eskalirala da su austrijski stručnjaci 2009. godine zatražili stoljetnu zabranu uranjanja u jezero zbog velike štete koju to nanosi okolišu.

4. Zlatna sova skrivena u Francuskoj

Sredinom 1993. godine čovjek pod pseudonimom ‘Max Valentin’ navodno je negdje u ruralnom dijelu Francuske zakopao zlatnu sovu ogromne vrijednosti. Ponudio je milijun franaka prolazniku sove, ali i 11 naputaka koji su trebali biti od pomoći svim zainteresiranim lovcima na blago.

No, čak ni to nije bilo dovoljno da se sova pronađe, iako se pritom dogodilo nekoliko incidenata. U jednom od njih istraživači su uspjeli zapaliti vrlo staru crkvicu.

Nažalost, godine mukotprnih potraga nikada nisu urodile plodom, a vjerojatno nikada ni neće s obzirom da je misteriozni Valentin umro 2009. godine. On se u medijima posljednji puta oglasio 1997. godine kada je rekao da je sova provjereno još uvijek na svojem mjestu te kako joj je netko čak došao vrlo blizu. No, očito ne dovoljno blizu.

Vjerujemo da će jednoga dana netko ipak ‘upecati’ zlatnu sovu, no sve do tog trenutka cijeli će slučaj i dalje biti obavijen velom tajnovitosti.

5. Blago iz legende o ‘El Doradu’

Prije nekoliko tisuća godina, davno prije no što su Španjolci došli na teritorij današnje Kolumbije, vođa plemena ‘Muisca’ redovito je ulazio u jezero ‘Guatavita’ posipan zlatnom prašinom bacajući pritom u jezero zlato i druge vrijednosti kao poklon božanstvima.

Radi se o drevnoj legendi, no s obzirom da ljudi već stoljećima u jezeru zaista i nalaze zlato, čini se da u cijeloj toj priči itekako ima i istine.

Jezero ‘Guatavita’ inače se nalazi nekoliko sati od Bogote, glavnog grada Kolumbije, te u centru legende o El Doradu. Španjolci su još 1536. godine pokušali isušiti jezero, što su ponovili još nekoliko puta. Svaki put su zaista i naišli na manje količine zlata, a prilikom jednog isušivanja poginulo je nekoliko stotina ljudi.

Posljednji pokušaj isušivanja izveden je 1911. godine. Tada je iz jezera ispumpana sva voda, no mulj na dnu se stvrdnuo i opet onemogućio potragu za eventualnim blagom.

Kolumbijska vlada danas zabranjuje čak i plivanje u jezeru, a najpametnije mu se uopće ne približavati, iako to mnogi turisti i lovci na blago rade i dalje.

Legenda o El Doradu tako živi i dalje. Svi zainteresirani za legendu izronjene predmete, blago i artefakte mogu vidjeti u Muzeju zlata u Bogoti. Najpoznatiji izložak pronađen u jezeru je kipić ‘The Muisca Raft’ koji je izrađen oko 1500 godina prije Krista.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu