Hrvatska
Višnjik na DO-u, policija istražuje malverzacije zemljištem na Puntamici!

Z NET ekskluzivno doznaje da je u tijeku policijska istraga u vezi sa zemljištem vrijednim oko 10 milijuna eura na zadarskoj Puntamici, pronevjeru kojega je, uvjetno rečeno, svojevremeno omogućio Božidar Kalmeta u svojstvu gradonačelnika Zadra.
– Oko spornog zemljišta na Puntamici policijski službenici PU zadarske provode izvide u sklopu kojih se prikupljaju obavijesti u vezi sa događanjima oko navedenog zemljišta. Sva postupanja usklađuju se sa nadležnim državnim odvjetništvom. S obzirom da se radi o predmetu koji je još uvijek u radu, nismo u mogućnosti komentirati pojedine radnje i postupke, poručuju iz Policije koja je ovih dana, podsjetimo, za Kalmetu inkriminirajući “predmet Višnjik” predala Državnom odvjetništvu u Zadru.
Podsjećamo, slijedom ugovora o deposedaciji iz 1991. godine između ondašnje Općine Zadar, odnosno Mjesne zajednice Borik, i privatnih zemljoposjednika, pravni sljednik Općine, Grad Zadar, na čelu sa ondašnjim gradonačelnikom Božidarom Kalmetom, dopustio je da Grad ostane bez skupocijenog predmetnog zemljišta (pored Ekonomske škole na Boriku), da se na istome nikada ništa ne sagradi, te, posredno, da u konačnici na ovome umjesto naručenog projekta od općeg dobra sjedi – hipoteka, i to u vrtoglavom iznosu od 60 milijuna kuna!? Da stvar bude gora, tvrtku koja je proizvela cijelu ovu aferu koja podsjeća na “Paška rebra”, Grad Zadar do današnjega dana nije ničim prisilio na ispunjenje ugovorenih obveza temeljem kojih i jesu postali vlasnici u tom trenutku – gradske zemlje.
Vlasnicima se garantiralo da će za deposediranu zemlju dobiti poslovne prostore u, na tom, mjestu sagrađenom sportsko-poslovnom objektu. Devet godina kasnije opunemoćenik jedne od stranaka obuhvaćenih Sporazumom od Grada Zadra, pravnog nasljednika Općine Zadar i MZ Borik traži “isplatu odštete za deposedirano zemljište” na što ondašnji pročelnik Grada, Zdravko Livaković, odgovara:
“Očevidom je na licu mjesta utvrđeno da su predmetne čestice zemljišta u naravi neizgrađene. Kako je u tom pogledu Sporazum o naknadi iz svibnja 1991. godine nemoguće i realizirati, predlažemo da se predmetne čestice zemljišta vrate u vlasništvo Vašim strankama.”
Osam mjeseci nakon Livakovićevog prijedloga Grad Zadar je i dalje vlasnik deposediranog zemljišta i to zemljište prepušta zagrebačkom Euroingu d.o.o.
Ondašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta potpisuje u ime Grada Ugovor o stjecanju prava vlasništva na zemljištu sa direktorom Euroinga.
Euroing ’91. obvezuje MZ Borik da bivšim vlasnicima zemljišta isplatiti naknadu za deposedirane nekretnine, odnosno na jednom dijelu istih koje se vode kao društveno vlasništvo – sagraditi nogometno igralište.
Grad konstatira u Ugovoru da je od intervencije vlasnika kod Livakovića, osam mjeseci ranije, istima isplaćena novčana naknada za deposedirano zemljište i Euroing preuzima obvezu istima izgraditi poslovne objekte obećane ’91.
Devet godina kasnije, Grad je i dalje bez igrališta, a zemljište na koje se 2001. uz brzopletu dozvolu Božidara Kalmete Euroing upisao, otkriva Z NET, opterećeno je hipotekom u ukupnom iznosu od 60.000.000,00 kn!?
Najmanje petero bivših vlasnika deposedirane zemlje na Boriku nikada nijeisplaćeno i još uvijek zbog toga vode sudski spor s Gradom Zadrom i tvrtkom Ining, pravnim nasljednikom Euroinga s kojim je Grad potpisao sporni ugovor 2001. godine, tvrdi pravni opunomoćenik pet oštećenih osoba, odvjetnik Frane Grbić.
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić, inače dobro upoznat sa svim radnjama svojega prethodnika i šefa stranke u Zadru, od početka mandata nije poduzeo baš ništa u pravcu rješavanja ove afere.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







Puč
22. veljače 2011. at 9:30
Jos prljavstina o dragom nam Vrancicu… Cini se meni da brod gradske uprave lagano tone i bas me zanima kad ce izmisliti da se zbog privatnih razloga povuci s duznosti…….. Ja prvi radim vatromet.
HAC
22. veljače 2011. at 9:32
Ide i Kalmeta lagano s tog broda. Cuja je da je u Remetincu bolji smjestaj i hrana.
Marko
22. veljače 2011. at 12:43
Eto zašto ne pišete sve članke ovako?
Iznoseći podatke i činjenice.