Hrvatska
Seks s djetetom dopušten 40-godišnjaku

Prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile. Potvrđuje to i presuda zagrebačkog Županijskog suda koji je oslobodio policajca koji se upustio u seksualni odnos s djevojčicom.
Nekidan sa Županijskog suda u Zagrebu slobodan poput ptice išetao je D. G. (41), policajac iz Zagorja, gdje je (nepravomoćno) oslobođen optužaba za silovanje prošlog travnja. Premda je oštećenicu, k tomu sestru svoje partnerice, dirao po intimnim dijelovima tijela, oštećena je izjavila da se optuženog nije bojala, a kako nije dokazano da je policajac prijetio ili je prisiljavao na taj čin, obilježja kaznenog djela silovanja u konačnici nisu utvrđena.
Doista, stvar je legalna, čista kao suza, no zna li se da je oštećenica zapravo djevojčica od 14 godina i sedam mjeseci, teško je oteti se gorčini zbog ovakvog epiloga te mučne priče. Taj događaj vremenski se poklopio s raspravom Radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona koja se pozabavila i kaznenim djelima protiv spolne slobode te protiv braka, obitelji i mladeži. Tom prigodom otvoreno je i pitanje dobne granice za pristanak na spolni odnos koju je hrvatska legislativa postavila na 14 godina, što pojedine institucije smatraju neprimjerenim zalažući se da se 16 godina propiše kao dobna granica za mogućnost svojevoljnog promišljenog ulaska u odnos, po uzoru na praksu brojnih zemalja EU.
Ta delikatna tema s okruglog se stola odmah preselila u medije, pa se među suprotstavljenim mišljenjima moglo čuti i ono dr. Aleksandra Štulhofera, stručnjaka za sociologiju spolnosti, koji je bliži starom rješenju tvrdeći da “nije za to da zabranjujemo nešto što se teško može kontrolirati i sankcionirati”. Stoga je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić (koja se zalaže da se granica podigne na 16 godina) odmah reagirala na “aktualne napise u medijima koji bi mogli izazvati nesporazume i pogrešno razumijevanje ove inicijative u javnosti”.
“O ovoj temi treba javno raspravljati i dobro razjasniti o čemu je riječ. Nije, dakle, riječ o “zabrani seksa mlađima od 16 godina”, kao što se negdje moglo shvatiti. Javnost treba biti informirana da u Hrvatskoj, prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile.
Smatramo da je to područje koje omogućuje nekažnjeno spolno iskorištavanje i zlostavljanje djece i u kojem država mora osigurati djetetu veću zaštitu. Na žalost, u medijskim izvješćima najčešće nije spomenuto da je pritom riječ o pristanku djeteta na spolni odnos s odraslom osobom koja je od njega starija pet i više godina pa se stječe dojam da je riječ o upletanju u spolne odnose među vršnjacima”, tvrdi Mila Jelavić.
Mišljenje pravobraniteljice podržava i Sanja Cesar, psihologinja Centra za edukaciju, istraživanje i savjetovanje.
“Mladi ljudi nisu pripremljeni za ulazak u spolni život, a ovakav zakon dopušta da stariji muškarci zlorabe djevojčice. Djevojčice od 14 godina nisu dovoljno zrele da razumiju taj čin i posljedice i zato treba podići granicu. Isto tako, važno je razlikovati odnose sa starijim osobama i one među vršnjacima jer sam protiv toga da se međuvršnjački odnos kažnjava”, kaže psihologinja.
A mladi, koje je ovaj put, začudo, netko pitao za mišljenje, rekli su svoje o toj temi. Anketa provedena među 850 zagrebačkih srednjoškolaca pokazala je da njih čak 93 posto smatra dobnu granicu od 14 godina preniskom.
I ostali su rezultati iznad očekivanja: njih 48 posto traži da ta granica bude 16 godina, 19 posto traži da to bude 17 godina, a čak 14 posto misli da odluku o ulasku u spolni odnos mogu trezveno donijeti tek 18-godišnjaci. Evo što o tome misli njihova vršnjakinja iz Belišća Vedrana Vujnovac, učenica drugog razreda osječke Medicinske škole.
“Kada sam prije nekoliko dana razgovarala o toj temi sa svojom vršnjakinjom, složile smo se da je zakon koji određuje tako nisku dobnu granicu apsurdan i da ga treba mijenjati. Smatram da bi se granica trebala s četrnaeste godine pomaknuti na šesnaestu.
Dijete od 14 godina nije dovoljno zrelo za pristanak na spolni odnos s bilo kim, a kamoli na odnos s odraslom osobom. Naravno da će to učiniti zbog pritiska koji se na njega vrši. Osoba koja čini pritisak na to dijete treba i mora biti kažnjena”, kaže Vedrana Vujnovac.
Što kažu srednjoškolci
48 posto učenika trećih i četvrtih razreda zagrebačkih srednjih škola izjasnilo se da bi minimalna dob djeteta za pristanak na spolni odnos trebala biti 16 godina.
19 posto učenika u istoj anketi, u kojoj je sudjelovalo 850 srednjoškolaca, izjasnilo se da bi dobna granica za pristanak na spolni odnos trebala biti 17 godina.
14 posto učenika koji su sudjelovali u anketi smatra da bi dobna granica trebala biti znatno viša od one koju zagovara pravobraniteljica: 18 godina, tj. punoljetnost.
Dobna granica u europskim zemljama
12 Vatikan
13 Španjolska
14 Italija, Austrija, BiH, Bugarska, Srbija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Ukrajina, Portugal
15 Grčka, Češka, Danska, Francuska, Island, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska
16 Andora, Bjelorusija, Belgija, Finska, Letonija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Rusija, Švicarska, V. Britanija, Sj. Irska, Gibraltar
17 Cipar, Republika Irska
18 Malta, Turska
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







