Hrvatska
Rusija: 35 poginulih, 152 ranjenih

Najmanje 35 osoba je poginulo u eksploziji na moskovskom aerodromu Domodjedovo. Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na neslužbene izvore, eksplozija je odjeknula u dijelu aerodroma u kojem se nalaze putnici koji su sletjeli u Moskvu, u dijelu u kojem se preuzima prtljaga. Prema pisanju Sky Newsa, najvjerojatnije je eksploziju izazvao bombaš samoubojica, a prema nekim navodima moguće je da je bomba bila i u nekoj od torba. Nakon eksplozije je na mjestu nesreće izbio i požar pa je aerodrom neko vrijeme bio u dimu što je izazvalo dodatnu paniku.
20 osoba kritično
Ruski mediji navode da je 152 ljudi ozlijeđeno u ovom napadu. I vlada u Moskvi je navela informacije koje je objavio Interfax o 35 poginulih osoba i 130 ranjenih. Više od 20 osoba nalazi se u kritičnom stanju. Nakon eksplozije je 58 osoba hospitalizirano.
Veleposlanica Republike Srbije u Moskvi je rekla, da se na žalost, očekuje da će broj žrtava biti daleko veći jer je aerodrom oko 40 kilometara od grada i vozilima hitne pomoći je potrebno jako puno vremena za stizanje s mjesta nesreće do bolnice.
Pronađeno tijelo bombaša samoubojica
Na aerodromu je pronađena glava osumnjičene osobe koja je počinila napad. Radi se o muškarcu starom između 30 i 35 godina koji “izgleda kao Arapin”, navodi se u najnovijem Interfaxovom izvješću.
Interfax navodi da policija traga za trojicom muškaraca koje se povezuje s ovim terorističkim napadom. Istražitelji pregledavaju snimke nadzornih kamera s moskovskog aerodroma te preslušavaju sve telefonske pozive upućene na aerodrom.
Prema pisanju RIA Novosti, ruske su tajne službe imale informacije o današnjem terorističkom napadu. Naime, službe su znale da se planira napad na jednu od moskovskih zračnih luka. Trojica muškaraca koje policija draga došli su na aerodrom s bombašem samoubojicom, a nakon što je on aktivirao eksploziv, oni su “nastavili svoj put”.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev održao je hitni sastanak s glavnim državnim tužiteljem te ministrom prometa u Kremlinu. Predsjednik je naredio da se na svim aerodromima, željezničkim stanicama i autobusnim stanicama pooštre mjere sigurnosti. Nakon sastanka u Kremlinu, Medvjedev je održao sastanak i na aerodromu Domodjedovo gdje je naglasio da sve raspoložive službe moraju pružiti pomoć unesrećenima i obiteljima stradalih.

MVPEI: Nema stradalih Hrvata
Zasad nemamo saznanja da je u eksploziji u zračnoj luci Domodjedevo poginuo ili ozlijeđen neki hrvatski državljanin, objavio je glasnogovornik MVPEI-a Mario Dragun. Dragun je dodao da je hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi u kontaktu s Hrvatima u glavnom gradu Rusije i istaknuo da hrvatski državljani uglavnom koriste drugu moskovsku zračnu luku Šeremetjevo.
Jandroković uputio brzojav sućuti Lavrovu
“Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uputio je u ponedjeljak, 24. siječnja 2011. godine, pismo sućuti ministru vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeju Lavrovu povodom terorističkog napada u moskovskoj zračnoj luci Domodedovo koji je odnio brojne ljudske živote, a veliki je i broj ozlijeđenih.
Osudivši ovaj najnoviji teroristički čin u kojem su stradali nevini ruski građani, ministar Jandroković izrazio je uvjerenje kako će se cjelokupna međunarodna zajednica još više učvrstiti u zajedničkoj borbi protiv strahota terorizma.
U ime Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, kao i u svoje osobno, ministar Jandroković izrazio je duboku i iskrenu sućut ministru Lavrovu, stoji u priopćenju iz MVPEI-ja.
Svi letovi preusmjereni na druge aerodrome
Prema pisanju državne televizije, svi letovi koji po rasporedu slijeću na aerodrom Domodjedovo preusmjereni su na druga dva moskovska aerodroma, Šeremetjevo i Vnukovo.
Domodjedovo je najprometniji moskovski aerodrom. Analitičari navode da današnja eksplozija neće dobro utjecati na poslovanje najvećeg od tri moskovska komercijalna aerodroma. Avioni mnogih zapadnih aviokompanija slijeću na Domodjedovo aerodrom, a današnja nesreća znatno je smanjila sigurnost putnika i osoblja na tom aerodromu.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







