Connect with us

Hrvatska

U odabiru popisivača prednost imaju – nezaposleni

Objavljeno

-

Ljudi (Foto: Ivan Katalinić)
Po objavi informacije da će popisivači uključeni u Popis stanovništva 2011. godine moći zaraditi i nekoliko tisuća kuna, zainteresirali su se za dodatan posao, razumljivo, i mnogi Zadrani.
Donosimo, stoga, informacije o proceduri i kriterijima prijave za sudjelovanje u Popisu, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH.
Prijave za posao popisivača i kontrolora u Popisu 2011., saznajemo tako, prikupljat će se neposredno prije popisivanja, točnije tijekom druge polovine veljače 2011. Svaka županija će za svoje područje organizirati prikupljanje prijava u ispostavama, odnosno popisnim centrima koji će biti osnovani za potrebe provođenja Popisa.
Županije, odnosno ispostave i popisni centri, sve će potrebne informacije o točnom vremenu i mjestu prijava za sudionike Popisa pravodobno objaviti preko Zavoda za zapošljavanje, lokalnih medija i internetske stranice Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).
Nakon obrade pristiglih prijava za posao popisivača i kontrolora u Popisu 2011., sve prijavljene osobe bit će pozvane tijekom prve polovine ožujka 2011. na ispunjavanje Upitnika za prijavu popisivača i kontrolora.
Selekcija potencijalnih kandidata koji zadovoljavaju formalne uvjete (punoljetna osoba sa završenom barem srednjom školom) izvršit će se na temelju analize Upitnika za prijavu popisivača i kontrolora. Za izabrani broj popisivača i kontrolora organizirat će se predavanja (obuka) na kojima
će ih se upoznati s metodologijom i organizacijom Popisa 2011. Poduke kontrolora bit će organizirane u ispostavama od 21. do 24. ožujka 2011., dok će poduke popisivača biti organizirane u popisnim centrima od 28. do 31. ožujka 2011.
Nakon odslušanih predavanja svi će polaznici biti dužni pristupiti završnom testu, nakon čega će oni koji ga s uspjehom polože biti izabrani za popisivače odnosno kontrolore. Završni test bit će jedinstven za cijelu državu te će provjeravati razumijevanje metodologije s poduke na praktičnim primjerima.
Popisivač mora biti osoba sa završenom barem srednjom školom, čitkim rukopisom (koji će se provjeriti temeljem Upitnika za prijavu popisivača i kontrolora) te na kraju obuke mora uspješno položiti završni test za popisivače.
Popisivanje na terenu trajat će u vremenu od 1. do 28. travnja, i to po cijeli dan. Dakle, popisivač je na terenu od jutra do navečer; većinu tog vremena provodi popisujući, a dio vremena sa svojim nadređenim (kontrolorom) koji mu provjerava ispravnost materijala. To znači da se od popisivača očekuje puni dnevni angažman, uključujući subote i nedjelje, te u vrijeme dok traje popis ne može paralelno raditi neki drugi posao odnosno aktivno pohađati školu/studij.
Prednost će, kao i u prijašnjim popisima, imati nezaposleni građani.

TRAŽI SE 15.000 POPISIVAČA
Na Popisu 2011. planiran je angažman oko 15.000 popisivača, 2.000 kontrolora, 180 instruktora i 45 koordinatora. Također je predviđen angažman 400 osoba koje će biti angažirane na poslovima obrade podataka nakon samog popisivanja. Sudjelovat će i članovi županijskih popisnih povjerenstava i povjerenstava ispostava te voditelji popisnih centara. Točan broj sudionika ovisit će o prilikama i potrebama na terenu.
Na terenu će Popis provoditi oko 15.000 popisivača koji su prošli obuku i položili test. Svaki od njih imat će sa sobom ovlaštenje kojim dokazuje svoj status popisivača. Također, svaki će popisivač sa sobom nositi kovčežić s logom Popisa pa će popisivači i tako biti prepoznatljivi građanima.

175 MILIJUNA ZA POPIS
Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine predviđena sredstva za Popis 2011. iznose oko 175 milijuna kuna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu