Hrvatska
Josipović: U tijeku je čišćenje zemlje od korupcije

Napredovanje Hrvatske i Srbije prema članstvu u EU posebno pozitivno djeluje kada se radi o BiH, rekao je Ivo Josipović.
Ubrzana integracija Srbije, kao i ostalih zemalja regije, u interesu je Hrvatske jer to Bruxellesu šalje poruku o solidarnosti regije, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović za beogradski list ‘Blic’.
U razgovoru za ‘Blic’ Josipović ističe kako je, imajući na umu koliko važnu ulogu u stabilnosti i integriranosti BiH imaju bosanski Srbi i koliko su oni važni i u smislu nacionalnog interesa Srbije, teško zamisliti zemlju koja bi više od Srbije mogla biti zainteresirana za što skoriju europeizaciju i članstvo BiH u EU.
‘Stoga, kada se radi o europskoj budućnosti i Hrvatske i Srbije, uvijek imam na umu naše zajedničko trostrano europsko partnerstvo s BiH’, ističe hrvatski predsjednik, izražavajući očekivanje da će Hrvatska već iduće godine zatvoriti sva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU, što bi joj otvorilo put da do 2013. postane punopravna članica Unije.
Josipović je podsjetio da je hrvatska premijerka Jadranka Kosor Srbiji dala prijevode zajedničke europske pravne stečevine, vrijedne oko šest milijuna eura, te istaknuo da je to samo tehnička pomoć.
‘Ono što je ključno jest politička potpora, poruka zemljama EU da su u ovoj regiji zemlje solidarne u ambicijama ulaska u EU i da je uspjeh jedne od njih uspjeh za sve’, dodaje Josipović, te nastavlja da u Hrvatskoj prevladava mišljenje da je ubrzavanje integriranja Srbije, kao i ostalih susjeda, stvar i hrvatskog nacionalnog interesa, jer se, kako je rekao, svakim novim korakom bilo koje zemlje u okruženju prema EU, svakoj drugoj povećava i prostor stabilnosti, sigurnosti i slobodni ekonomski prostor u kojem se poslovni odnosi odvijaju pod istim uvjetima.
Upitan hoće li podnošenje hrvatskog odgovora Međunarodnom sudu pravde na protutužbu Srbije utjecati na šanse da dvije zemlje obostrano povuku tužbe, Josipović ocjenjuje kako je o tome rano govoriti te dodaje kako će o tome odlučiti dvije vlade.
‘No, mogu ponoviti ono što sam već rekao: ako bismo danas-sutra u različitim političkim okolnostima od onih koji su vladali kada su tužbe podignute kroz otvoren dijalog uklonili razloge koji su doveli to podizanja tih tužbi, onda bismo to mogli riješiti i dogovorom. Pri tom, baš kao i predsjednik Tadić, uvijek ističem da zločinci moraju biti izvedeni pred lice pravde i kažnjeni’, kaže hrvatski predsjednik.
‘Vjerujem da smo između Srbije i Hrvatske završili s fazom odnosa koja je zahtjevala velike simboličke geste. Danas ostaju realni izazovi: utvrđivanje sudbine nestalih, konačni povratak i zbrinjavanje izbjeglica, te utvrđivanje granice. Kada se radi o izazovima budućnosti, to je izazov intenziviranja ekonomske suradnje’, kaže Josipović.
Na tvrdnju novinara kako organizacija Amnesty International kaže da u Hrvatskoj nedostaje političke volje za procesuiranje ratnih zločina nad Srbima, Josipović kaže kako je politička volja visoka, zakoni adekvatni, a kvalitet suđenja i broja procesa u stalnom poboljšanju.
Najvažnija je, dodao je, činjenica da je danas u Hrvatskoj široko prihvaćeno stajalište da je zločin zločin, bez obzira na to tko ga je počinio. Upitan je li optužnica protiv bivšeg premijera Ive Sanadera početak čišćenja regije od korupcije, Josipović kaže kako je u Hrvatskoj u tijeku čišćenje zemlje od korupcije i da neke istrage ukazuju na to da se ‘kraci te hobotnice’ pružaju i prema inozemstvu, i to ne prema regiji.
‘Ako bi se naše čišćenje prelilo u regiju, siguran sam da bi to bilo dobro i za nas, baš kao što bi jedna od korupcije očišćena Hrvatska reducirala prisutnost koruptivnih praksi u međusobnim odnosima ekonomskih subjekata koji surađuju unutar regije. Korupcija slabi državu i izjeda bogatstvo naroda i građana i kao takvu nijedna vlast ne bi je smjela tolerirati, a kamoli prakticirati’, zaključuje predsjednik Hrvatske.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







