Južina, koja je počela već jučer i na kontinentu (nakon desetak dana predaha) ponovno donijela temperaturu preko 30 Celzijevih stupnjeva, nastavlja se i danas.

Četvrtak će u većem dijelu zemlje proći suho, djelomično sunčano, vrlo toplo i sparno. Sasvim malo kiše može pasti ponegdje na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, a duž obale će jačati jugo koje poslijepodne i navečer može imati jake i olujne udare. Maksimalna temperatura između 28 i 33 Celzijeva stupnja.

Promjena vremena stiže sutra. Petak će već ujutro na sjevernom Jadranu početi s kišom i grmljavinskim pljuskovima koji će mjestimice biti intenzivniji. Tijekom dana ta promjena vremena će se proširiti na sjevernu i srednju Dalmaciju te središnju Hrvatsku. Do večeri bi se pogoršanje vremena trebalo proširiti i na krajnji istog i jug zemlje. Pritom će mjestimice biti obilnijih grmljavinskih pljuskova, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, na Jadranu jako do olujno jugo. U drugom dijelu dana će u unutrašnjosti vjetar okrenuti na jak sjeverozapadni. Temperatura će biti nekoliko stupnjeva niža nego danas, osobito u zapadnijim krajevima.

Još kiše i pljuskova očekujemo i tijekom subote kad će se temperatura držati uglavnom između 22 na kopnu i 27 duž jadranske obale gdje će jugo oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak.

Nedjelja će biti povoljniji dan vikenda uz većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Temperatura će tijekom dana narasti na ugodnih 24 do 28 Celzijevih stupnjeva. Lijepo i mirno vrijeme će se nastaviti i u ponedjeljak, a zatim je oko utorka izvjesna nova promjena.

Veliki trgovački lanci počeli su uvoditi takozvane digitalne cijene, odnosno elektronične etikete s cijenama na policama, a riječ je o praksi koja se u zapadnim zemljama članicama Europske unije provodi već godinama i kojoj se okreće sve veći broj zemalja.

Takav način utvrđivanja cijena provodi umjetna inteligencija na temelju ponude i potražnje što znači da se cijena jednom proizvodu može promijeniti i nekoliko puta u danu.

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da su im građani već počeli prijavljivati razlike u cijenama između one na policama i one na blagajni.

“Zvali su nas potrošači koji su u Lidlu doživjeli da se cijena proizvoda promijenila u svega nekoliko minuta, odnosno od trenutka kad je potrošač uzeo proizvod s police do trenutka kada mu se cijena očitala na blagajni”, kaže za Novi list Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Katalozi gube smisao

Pritom upozorava kako trenutno ne postoji način da se kontrolira trgovce u određivanju, odnosno mijenjanju cijena jer se sve bazira na principu ponude i potražnje, a potrošači bi tome trebali vjerovati jer to na zapadu funkcionira.

“Ni u jednom zakonu nije određen način na koji bi se kontroliralo trgovačke centre u određivanju cijena na ovakav način. Trgovci sami formiraju cijene, osim za onih 70 proizvoda koje je zamrznula Vlada, a na nama potrošačima je da odlučimo hoćemo li kupiti proizvod po toj cijeni ili nećemo, navodi Ana Knežević i dodaje da tjedni katalozi s cijenama zbog toga gube smisao i nama potrošačima ne znače ništa ako se cijene mogu promijeniti i nekoliko puta u danu.

Elektroničke etikete

Elektroničke etikete već su uveli Konzum, Kaufland i Lidl, ali ne za sve proizvode. S obzirom na činjenicu da se takve cijene određuju na već spomenutom principu ponude i potražnje, navala kupaca na jedan proizvod također će potaknuti rast cijene, iako je tog proizvoda na tržištu možda dovoljno i previše. Trgovci kažu da se time u Hrvatskoj uvodi tzv. dinamično određivanje cijena koje provodi algoritam bez potrebe ljudskog rada, odnosno zamjene etiketa na policama. Upravo zbog tog rasterećenja zaposlenika Sindikat trgovine pozdravlja uvođenje digitalnih cijena u Hrvatskoj.

“Puno radnih sati se troši na zamjene etiketa s cijenama, posebno prekovremenih sati, tako da će elektroničko određivanje cijena biti od velike pomoći radnicima jer će ih rasteretiti, ali i pojednostaviti im posao”, navodi predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić i dodaje da će elektroničke cijene najvjerojatnije uvoditi samo veliki trgovački sustavi, dok će malim trgovcima to biti preskupo.

Trgovci uvjeravaju da će digitalno određivanje cijena biti na korist i radnicima i potrošačima. Osim što će, kako tvrde, uštedjeti goleme količine papira za papirnate etikete, trebalo bi znatno smanjiti i velike količine hrane koju trgovački lanci bacaju zbog isteka roka trajanja jer će umjetna inteligencija automatski snižavati cijene proizvodima pred istekom trajanja.

Cijena visoka dokle god postoji potražnja

Stručnjak za sektor trgovine i bivši direktor Konzuma Dragan Munjiza napominje da digitalno određivanje cijena trgovci na tržnicama provode već čitavu vječnost i to na način da proizvodima snižavaju cijene pred zatvaranje tržnice samo kako bi ih prodali, a cijenu drže visokom dok god postoji potražnja kupaca.

U Konzumu navode da digitalne cijene nisu uveli zbog dinamičkog mijenjanja cijena, nego kako bi svojim zaposlenicima olakšali svakodnevni rad, a kupcima omogućili »još bolje iskustvo kupnje«. U Lidlu navode da pri utvrđivanju cijene uzimaju najbolji omjer cijene i kvalitete, dok u Kauflandu digitalne cijene imaju samo na odjelima pekarnice te voća i povrća.

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić kazao je da će poduzetnici koji posluju u slabije razvijenim i depopuliranim područjima moći ostvariti potporu do 75 tisuća eura, odnosno subvenciju glavnice zajma do polovice ukupnog iznosa.

“Na taj način država će im pružiti podršku u smanjenju tereta otplate zajma, olakšati pokretanje ili širenje poslovanje i otvaranje novih radnih mjesta”, dodao je Šipić.

Subvenciju će moći dobiti poduzetnici koji imaju odobren nacionalni zajam, minimalno jednog zaposlenog na puno radno vrijeme, nemaju nepodmirenih obveza po osnovi javnih davanja niti blokirane račune.

“Povratak iseljenika je itekako vidljiv”

Vlada će za taj program u proračunu u trogodišnjem razdoblju izdvojiti 30 milijuna eura. Program stupa na snagu danom donošenja i važit će do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2027. godine.

“Ovim programom potičemo ostanak na depopuliranim područjima, unutarnju migraciju iz urbanih sredina u ruralna, i ono što je osobito važno, potičemo povratak naših iseljenika koji je itekako vidljiv”, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Dodao je kako je ovo dio paketa demografskih mjera vrijednog više od 680 milijuna eura i stvaranja poticajnog okružja za demografske promjene, prenosi Poslovni dnevnik.