Connect with us

Hrvatska

Župan: "U DRB-u sam smijenjen jer sam Hrvat!"

Objavljeno

-

Milan Jurjević (foto: Danijela Lončar)
Danas se na Županijskom sudu u Zadru nastavilo suđenje Milanu Jurjeviću i Davoru Tošiću za ratni zločin iz 1991. godine. Jurjevića i Tošića se tereti da su kao pripadnici tzv. “Republike Srpske Krajine” projektilima iz vatrenog oružja 19. prosinca 1991. godine na predjelu Karamarkuša u mjestu Kruševo na obrovačkom području ubili Hrvata Milu Brkića koji nije pružao nikakav otpor.
Na nastavku suđenja sutkinja Enka Moković pozvala je za svjedoka Dragan Župan, koji je u svom iskazu i optužio drugooptuženog Tošića za ubojstvo Brkića, on je do sada imao dva iskaza te se o ta dva i raspravljalo, da bi se potvrdile pojedine izjave od ranije.
– Ne znam kako je stradao Mile Brkić, ali sam o tome čuo. Prije rata sam radio u Dalmatinskim rudnicima boksita, tvrtci sa sjedištem u Obrovcu, tamo je Aleksandar Milić bio tehnički direktor, a Marinko Ljubović je bio evidentičar. On je inače Srbin. Prije rata sam ja u DRB bio na mjestu tehničkog direktora, a u ratu sam smijenjen jer sam Hrvat te je na moje mjesto zaposlen Aleksandar Milić zvani Aleksa koji je i prije radio u DBK, ali kao običan radnik, naknadno su ga školovali i stavili na funkciju direktora, kazao je Župan i dodao kako s Aleksićem nije u nikakvim odnosima, “ni dobrim, ni lošim”.
– S Marinkom Ljubovićem pričao sam samo službeno, niti se sad ne mogu sjetiti kad mi je Ljubović pričao o ubojstvu Brkića. Lagao bi kad bi i godinu rekao, kazao je Župan i dodao:
– Da vam pojasnim moju situaciju življenja na području “Srpske krajine”. Mene je milicija skoro svaki drugi dan odvodila s radnog mjesta u Knin, razlozi su bili beznačajni, dovoljno je da netko upre prstom u mene, putem bi me isprebijali i bacili vani. To vam je trajalo od početka rata do akcije Oluja, rekao je Župan. Predsjednik Županijskog suda, Antun Klišmanić, upitao je Župana o razlozima odlaska u Srbiju.
– Nakon Oluje sam otišao u Srbiju, morao sam, bi li vi otišli da vam je netko stavio automatsku pušku na vrat?, pitao je Župan Klišmanića.
Također je naveo da za vrijeme boravka u Srbiji nije kontaktirao ni Marinka Ljubovića ni Aleksandra Milića.
– Htio bih vam pojasniti što je značilo biti na prisilnom radu. U to vrijeme nisam mogao ići kući, nego sam morao spavati u prostorijama DRB-a u Erveniku. Da sam poželio ići kući, ne bih bio ovdje, praćen mi je svaki milimetar. Jednom mi je sinulo otići u Jasenice, ali sam naišao na minsko polje, kazao je Župan.
– Ni danas ne znam reći tko mi je pričao da je Davor Tošić ubio Milu Brkića jer je “neki njegov” Stojan Ušljebrka poginuo u borbi za Kruševo početkom rata. Ako me pitate da sadržajnije opišem gdje mi je ispričana ta priča o ubojstvu, mogu reći da smo u ratu imali kancelarije u kontejneru. Ja i Ljubović smo imali svaki svoj kontejner, no jednom zgodom se Ljubović našao u mom. Došao je Tošić u maskiranoj uniformi, ne znam kojim povodom. Ljubović mi je rekao da ga je Tošić znao. Mislim da kad mi je Ljubović to pričao da ni on nije smio u Obrovac jer je tada tamo bio Arkan, a on nije dozvolio da se tako kreće po selu i regrutirao bi seljane u svoju vojsku. Ljubovića je bilo strah da i njega ne regrutira, zaključio je Župan.
Zatim ga je Moković upitala o istinitosti tvrdnje da je Milić Župana zaštitio od odlaska u vojsku, što je Župan potvrdio te dodala kako je na prethodnom ročištu ispitan i sam Ljubović koji je kazao kako o ubojstvu Mile Brkića ne zna ništa i da mu je Aleksandar Milić poznat, ali da zadnje četiri godine nije dobar s njim te da “ne zna zašto je Župan govorio protiv mene i o mom švercanju goriva”.
– Nisam ništa izmislio, jedino mogu shvatiti da se Ljubović ničega ne sjeća. To me ne bi čudilo jer ipak smo živjeli na ratnom području, ubojstva su se događala, pa je zaboravio, kazao je Župan.
Na to se nadovezao odvjetnik Ivica Ivanić, s nekolicinom pitanja za Župana.
Ivanić: Jeste li čuli još neku priču o Mili Brkiću za ubojstvo?
Župan: Ne.
Ivanić: Imate li psihičkih problema?
Župan: Nemam, drago mi je što nemam. Čak sam završio i pravo, samo nisam diplomirao.
Ivanić: Jeste li se spremni suočiti s Marinkom Ljubovićem?
Župan: Spreman sam.
Ivanić: Gdje ste se susreli?
Moković: Pa rekao vam je u Modrinom selu.
Župan: Volio bih da me više nikad ne pozovete.
Optužba je predložila ekshumaciju jer iz “obdukcijskog zapisnika proizlazi da kod pregleda ostataka tijela Mile Brkića nisu konstatirane prostrijelne rane na odjeći pokojnika, iako je prema nalazu vještaka rečeno da su pronađene čahure i da je na pokojnika pucano iz automatske puške što nije prihvatljivo s obzirom na silinu paljenja automatske puške, unatoč konstatiranim ulaznim ranama. Obzirom da okrivljenik Jurjević navodi da je okrivljenik Tošić u tijelo pokojnika ispalio više hitaca iz pištolja, a to oružje ima znatno manju probojnu moć od automatske puške i da zbog toga nije došlo do prostrijelnih rana. Smatram da je nužno provesti ekshumaciju u cilju vađenja eventualnih zrna i utvrđivanja kojem oružju pripadaju”.
Odvjetnik Ivanić se tome usprotivio jer je kako kaže ekshumacija već obavljena 1997. godine.
– Smatramo da je prijedlog suvišan i nepotreban, kazao je Ivanić.
Optužba se tu usprotivila.
– Trebalo bi ispitati vještaka balističara vezano za sljedeće okolnosti: zašto nema na odjeći tragova ako je smrt nastupila pucanjem i automatske puške, na to se nadovezao Ivanić i kazao kako je prošlo 12 godina od prethodne ekshumacije i da se može samo nagađati.
Vijeće je nakon pet minuta stanke kazalo kako traže očitovanje vještaka patologa Jospia Dujele da se očituje o dokaznom prijedlogu optužbe i primjedbama obrane, a nakon toga će zatražiti mišljenje vještaka balističara Rade Stojadinovića, a potom će se donijeti odluka o prijedlogu državnog odvjetnika.
Suđenje se odgađa na neodređeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu