Connect with us

Hrvatska

"U Zadru se krši Statut i Pravilnik o studiranju!"

Objavljeno

15 godina prije

-


Noćas je na adresu Z NET-a došao dopis sastavljen od strane studenata okupljenih oko internetskog portala sajt.com. Nakon organizirane akcije “Zatrpajmo Ministarstvo” kojom su prikupili stotinjak emailova, studenti su ih složili u jedan dopis i poslali ga Ministarstvu. U njemu su citirali Statut Sveučilišta u Zadru i Pravilnik o studiranju, te ustvrdili da se isti – odlukama sa sjednice Senata 27. rujna – krše.
Konstatirajući da ih Ministarstvo ignorira, odlučili su isti taj dopis proslijediti medijima, Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, predsjedniku Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, kao i – još jednom – samom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
– Važnost u dopisu stavljamo i na sam datum donesenih odluka, koje stupaju na snagu danom donošenja, odnosno tri dana prije početka nove akademske godine, čime je studentima uskraćena mogućnost informiranja i planiranja kao i omogućena “ucjena” Sveučilišta nad studentima, piše u dopisu sajtovaca, koji ucjenu stavljaju u kontekst sljedećih pitanja: “Koliko bi studenata izabralo ne upisati studij pod uvjetima koji su sad na snazi? Koliko bi ih se odlučilo za neko drugo Sveučilište? Koliko bi ih se odlučilo prebaciti na kraju godine? Koliko je ljudi sposobno u tri dana prikupiti između 2.000 i 5.000 kuna?”
– Svjesni autonomije Sveučilišta unaprijed predviđamo odgovor i pitamo – do kuda ta autonomija seže i što kad Sveučilište ne provodi vlastite akte, pitaju se sajtovci.

Donosimo i neke od stavki koje su uz objašnjenje poslane na Ministarstvo:
U Pravilniku o studiranju, članku 20. stavka 5. piše: “Upis redovitih studenata u višu godinu studija obavlja se do 1. listopada akademske kalendarske godine“. Na stranu što je ovako nešto nemoguće već samom činjenicom da je mjesec rujan rezerviran za rokove, a kada student pokuca na vrata referade da bi upisao višu godinu ili pad, dobije odgovor kako se upisi ne vrše dok ne prođe sjednica Senata i dok se ne sazna točno koji su uvjeti upisa i koliko isti treba platiti.
Potom sjednica Senata prođe, a u referadi još ne znaju kako interpretirati neke od odluka, tako da se studenti i dalje ne mogu upisati. Nadalje, upis se ne može obaviti bez prethodne uplate upisnine i školarine, a kako je student tek prije tri dana saznao da odjednom plaća studij, ne može na vrijeme prikupiti taj novac i otići na upis. Čak i da je sve idealno, čak i da svaki student pronađe novac, upisi u već započetu akademsku godinu ne završavaju prije studenog, a nekada i prosinca, iz jednostavnog razloga što u studentskoj službi rade 3 osobe koje moraju rješavati upise svih 5 godina, sve apsolvente, davati potvrde, uzimati prijave na razredbene postupke, evidentirati ocjene i prijavnice, kao i obaviti još velik broj formalnosti za oko 6.000 studenata. S druge strane, zašto bi student imao razumijevanja za te 3 osobe, pogotovo kada plaća studij i još čeka u redu tjedan dana da bi se, plaćanju unatoč, upisao?
U članku 137. Statuta stoji kako se ispitni rokovi objavljuju najmanje 8 dana prije roka, dok je u stvarnosti objava roka svega dva dana prije ispita na nekim odjelima ravna dobivanju lutrije. Izvedbeni planovi, premda temeljito opisani u Pravilniku o studiranju, i dalje su više iznimka nego pravilo.
Članak 18. Pravilnika o studiranju i naglašavamo prava koja su uskraćena direktno ili indirektno:
“(1) Uz prava utvrđena Zakonom i Statutom Sveučilišta studenti imaju i sljedeća prava:
Pravo na upis na odgovarajući studij u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta i na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih u natječaju za upis u I. godinu studija;
pravo na pohađanje nastave određene studijskim programom i izvedbenim planom studija u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
pravo upisa u višu godinu studija na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih studijskim programom;
pravo polaganja ispita na način i u rokovima utvrđenim Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Dovršiti studij prema upisanom studijskom programu u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Pravo na kvalitetu obrazovanja koja se temelji na kvaliteti nastavnog procesa utvrđenog studijskim programom;
pravo na sudjelovanje u vrednovanju nastave i nastavnika;
pravo na sudjelovanje u radu sveučilišnih tijela;
pravo na izbor nastavnika, ukoliko za određeni predmet postoji više nastavnika;
pravo na izbor nastavnih predmeta na drugim studijskim programima u skladu sa

Statutom Sveučilišta i ovim Pravilnikom;
Pravo na organizirane športske, umjetničke i druge aktivnosti”.

Sve spomenute Odluke, kao i Statut i Pravilnik o studiranju, moguće je pronaći na stranicama Sveučilišta u Zadru, na web adresi http://www.unizd.hr.
Iz svega navedenog proizlazi očita činjenica da je Sveučilište zainteresirano isključivo za novac, a ne kvalitetu izvedbe studija i studente. Možda je ovakvo stanje uzrokovano i slabim ulaganjem resornog Ministarstva u visoko obrazovanje, ali ga nipošto ne opravdava. Priče o „vječnim“ i „lošim“ studentima jednostavno nemaju pokriće. Studenti su mladi ljudi koji su prošli kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, koji su položili prijemne ispite (oni koji su završili preddiplomski možda su prošli i kroz još jedan razredbeni postupak), stoga nam recite kako je moguće da osoba koja je do sada prošla minimalno 12 godina obrazovanja može biti nesposobna da samostalno odlučuje i slijedi propisana pravila.
Kako je moguće da većina studenata pada godine, studira bez prava i plaća studij? Želi li nam se reći da su studenti paraziti koji troše državni proračun i zabavljaju se, ali ne izvršavaju svoje obaveze? Zar mislite da je većini studenata stalo do toga da maksimalno produlje studij, da što dulje budu financijski ovisni o roditeljima, da ne zarađuju svoj novac? Mislite li da je zabavno studirati 5 godina u zemlji u kojoj će nam nakon toga biti nemoguće naći posao u struci, s roditeljima i okolinom koja nam stalno govori da se moramo što prije zaposliti? Zar su svi studenti uistinu tako nesposobni da ne mogu zadovoljiti uvjete koje im postavlja Sveučilište, ili je pitanje nisu li uvjeti u kojima studiramo nemogući? Zašto se prema studentima svi odnose kao prema nesposobnoj masi koju je potrebno maksimalno kontrolirati, zar nismo mi prije svega odrasle osobe? Kako država koja propagira nešto što naziva „društvo znanja“ može svoje studente, buduće i sadašnje intelektualce, nazivati nesposobnima i kažnjavati ih?

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

7 sati prije

-

5. prosinca 2025.

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

24 sata prije

-

4. prosinca 2025.

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

1 dan prije

-

4. prosinca 2025.

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu