U svijetu u kojem je dijeljenje svakog trenutka i misli postalo uobičajeno, ljudi koji rijetko ili uopće ne objavljuju na društvenim mrežama pravo su čudo suvremenog doba. Oni biraju privatnost umjesto javne prisutnosti, što ih čini pomalo tajanstvenima. Takvi ljudi često posjeduju osobine koje ih jasno izdvajaju od drugih. Razumijevanje tih karakteristika pomaže nam da shvatimo zašto su se odlučili za drugačiji put u vremenu pretjeranog dijeljenja, navodi psihološki portal “Hackspirit“.

Poštuju osobni prostor
Ljudi koji ne objavljuju na društvenim mrežama obično duboko cijene koncept osobnog prostora, kako svog, tako i tuđeg. Razumiju da ne mora svaki trenutak biti dokumentiran ili javno prikazan, a isto to poštuju i kod drugih.

Oni više cijene iskustvo samo po sebi nego potrebu da ga pokažu drugima.

Manje su podložni anksioznosti i depresiji
Istraživanja pokazuju da su ljudi koji se klone društvenih mreža ili ih koriste umjereno manje skloni problemima mentalnog zdravlja, poput anksioznosti i depresije.

Društvene mreže često nameću nerealna očekivanja i potrebu za potvrdom, što povećava stres.

Samostalni su i sigurni u sebe
Ljudi koji se ne oslanjaju na društvene mreže često pokazuju visok stupanj samodostatnosti. Nije im potrebna potvrda internetske zajednice da bi se osjećali vrijednima. Svoju vrijednost temelje na osobnim uspjesima i rastu.

Vjeruju vlastitom rasuđivanju i dobro se osjećaju u svojoj koži, bez potrebe za vanjskim odobravanjem.

Fokusirani su i produktivni
Bez stalnog provjeravanja objava i statusa, ovi ljudi imaju više vremena za odnose, važne zadatke i aktivnosti. Bez ometanja koje donose društvene mreže, mogu se usmjeriti na posao, hobije ili osobne ciljeve. To često rezultira većom produktivnošću i životnim zadovoljstvom.

Cijene privatnost
Kod ljudi koji se drže podalje od društvenih mreža postoji duboko ukorijenjena potreba za privatnošću. Za njih je to prostor slobode, mjesto gdje mogu biti svoji bez osuđivanja ili očekivanja.

To je prostor za rast, učenje, pogreške i razvoj, daleko od očiju javnosti.

Teže dubljem smislu
Ovi pojedinci često tragaju za dubljim smislom u životu. Površne interakcije i prolazna satisfakcija u obliku lajkova ne zadovoljavaju ih. Umjesto toga, žele iskustva koja obogaćuju dušu, duboke razgovore i odnose koji mijenjaju život.

Autentičnost im je važna
Ljudi koji ne objavljuju na društvenim mrežama često zrače snažnom autentičnošću. Ostaju vjerni sebi i ne podliježu lako društvenim pritiscima i trendovima. Umjesto stvaranja savršene slike o sebi na mreži, oni grade život koji je iskren, dubok i stvaran.

Biraju stvarne, a ne digitalne doživljaje
Najvažnija osobina ovih ljudi jest njihova posvećenost stvarnim iskustvima. Cijene ono što se može doživjeti svim osjetilima. Umjesto da život gledaju kroz kameru telefona, oni ga žive – stvaraju uspomene i grade smislen kontakt s ljudima koje doista poznaju.

Demencija je jedna od najstrašnijih bolesti koja zahvaća stariju populaciju i vodeći uzrok smrti u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je 2023. godine odnijela više od 76.000 života. Ipak, stručnjaci naglašavaju da bi se više od trećine slučajeva moglo spriječiti jednostavnim promjenama životnog stila, piše Express.co.uk.

Identificirano 14 ključnih čimbenika rizika
U opsežnom izvješću Lancet Commissiona o demenciji za 2024. godinu navedeno je 14 čimbenika koji značajno povećavaju rizik od oboljenja. Analizom brojnih prethodnih studija o zdravlju mozga, stručnjaci su na popis dodali i dva nova faktora – neliječeni gubitak vida i visok kolesterol.

Cjelovit popis rizičnih čimbenika uključuje: nisku razinu obrazovanja u ranoj dobi, društvenu izolaciju, zagađenje zraka, traumatske ozljede mozga, gubitak sluha, depresiju, visok krvni tlak, dijabetes, pretilost, fizičku neaktivnost, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, nekorigiran gubitak vida i visok kolesterol.

Kako smanjiti rizik?
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na tjelesnu aktivnost. Britanski NHS preporučuje odraslima u dobi od 19 do 64 godine najmanje 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, poput brzog hodanja, ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, kao što su trčanje ili plivanje. Uz to, savjetuju se i vježbe snage koje aktiviraju glavne mišićne skupine barem dva puta tjedno.

Slične preporuke vrijede i za osobe starije od 65 godina, kojima se savjetuje da budu aktivne svaki dan, makar se radilo i o laganim aktivnostima te da teže istim tjednim ciljevima ako im zdravstveno stanje to dopušta.

Osim vježbanja, smanjenju rizika pridonose i održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola. Ključno je i redovito kontrolirati zdravstveno stanje, posebno visoki kolesterol i krvni tlak. Normalnim se smatra tlak u rasponu od 90/60 mmHg do 120/80 mmHg.

Važnost društvenih veza
Smatra se da društvena povezanost igra presudnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj dobi. Prema podacima Alzheimerova društva, društvena izolacija može povećati rizik od demencije za čak 60 posto. Uključivanje u društvene klubove, grupe ili pohađanje tečajeva može pomoći ljudima da ostanu povezani i mentalno aktivni.

Faktori rizika nisu jamstvo bolesti
Ipak, iz organizacije Alzheimer’s Research UK upozoravaju kako je važno napomenuti da se pojedinačni slučajevi demencije ne mogu jednostavno pripisati isključivo životnom stilu. Na njihovoj stranici stoji: “Kao što na sve nas utječu geni s kojima smo rođeni i život koji vodimo, tako i na naše šanse za razvoj demencije utječu oba faktora. I ne postoji siguran način da se to spriječi.”

Zaključuju pojašnjenjem: “Ono što ovo istraživanje govori jest da je demencija češća među ljudima koji imaju jedan ili više ovih faktora rizika.”

Za mnoge je prva jutarnja šalica kave nezamjenjiv ritual koji pruža utjehu i energiju. Iako se čini bezazlenom, vaša omiljena kava može utjecati na djelovanje određenih lijekova, smanjujući njihovu učinkovitost ili povećavajući rizik od nuspojava. Od tableta za prehladu do antidepresiva, utjecaj kofeina na tijelo puno je veći od samog razbuđivanja, piše Independent.

Lijekovi za prehladu, gripu i astmu
Kofein je stimulans koji ubrzava središnji živčani sustav. Sličan učinak ima i pseudoefedrin, dekongestiv koji se često nalazi u lijekovima za prehladu i gripu. Kada se uzimaju zajedno, njihovi se učinci mogu pojačati, što može dovesti do nervoze, nemira, glavobolje, ubrzanog rada srca i nesanice. Problem je i to što mnogi lijekovi za prehladu već sadrže kofein, čime se rizik dodatno povećava. Oprez je potreban i kod kombiniranja kofeina s lijekovima za ADHD ili astmu, jer može pojačati nuspojave poput lupanja srca i poremećaja spavanja.

Lijekovi za štitnjaču i osteoporozu
Levotiroksin, standardna terapija za usporeni rad štitnjače, izrazito je osjetljiv na vrijeme uzimanja, a jutarnja kava može značajno ometati njegovu apsorpciju. Studije pokazuju da ispijanje kave neposredno nakon uzimanja lijeka može smanjiti njegovu apsorpciju za čak 50 posto. Kofein ubrzava probavu, dajući lijeku manje vremena da se apsorbira, a može se i vezati za njega u želucu. Zbog toga manja količina lijeka dospijeva u krvotok, pa se simptomi hipotireoze – poput umora i debljanja – mogu vratiti. Slično pravilo vrijedi i za lijekove za osteoporozu, poput bisfosfonata, koje također treba uzimati na prazan želudac, 30 do 60 minuta prije jela ili pića.

Antidepresivi i antipsihotici
Interakcija kofeina s lijekovima za mentalno zdravlje može biti složena. Laboratorijske studije sugeriraju da se kofein može vezati za antidepresive iz skupine SSRI (poput sertralina i citaloprama), smanjujući njihovu apsorpciju i potencijalno ih čineći manje učinkovitima. Kod starije generacije tricikličkih antidepresiva i antipsihotika poput klozapina, problem je u jetrenom enzimu CYP1A2, koji razgrađuje i kofein i te lijekove. Zbog “natjecanja” za isti enzim, razgradnja lijeka može se usporiti, što pojačava nuspojave, dok se istovremeno produljuje osjećaj nervoze od kofeina.

Lijekovi protiv bolova
Zanimljivo je da neki lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta, poput onih s aspirinom ili paracetamolom, već sadrže kofein. Kava može ubrzati apsorpciju ovih lijekova jer potiče pražnjenje želuca, što može pomoći da tableta brže počne djelovati. Međutim, ta ista kombinacija može povećati rizik od nuspojava poput iritacije želuca ili krvarenja, stoga je potreban oprez.

Lijekovi za srce i krvni tlak
Poznato je da kofein može privremeno povisiti krvni tlak i ubrzati otkucaje srca. Iako je taj učinak kratkotrajan, obično traje tri do četiri sata, kod osoba koje uzimaju lijekove za regulaciju tlaka ili srčanog ritma može poništiti željeni učinak terapije. To ne znači da osobe sa srčanim bolestima moraju potpuno izbjegavati kavu, ali trebale bi pratiti kako ona utječe na njihove simptome i po potrebi ograničiti unos.

Što možete učiniti?
Kava je dio svakodnevice, ali važno je znati kako sigurno uživati u njoj ako uzimate lijekove. Lijekove za štitnjaču ili osteoporozu uvijek uzimajte na prazan želudac s vodom i pričekajte najmanje 30 do 60 minuta prije ispijanja kave. Poseban oprez potreban je kod lijekova za prehladu, astmu i ADHD, gdje kofein može pojačati nuspojave.

Ako uzimate antidepresive ili lijekove za srce, o svojim navikama pijenja kave obavezno razgovarajte s liječnikom. Smanjite unos ili prijeđite na beskofeinsku opciju ako osjetite nemir, nesanicu ili lupanje srca.

Svatko drugačije metabolizira kofein, stoga je ključno pratiti reakcije vlastitog tijela. Ako ikada posumnjate u kombinaciju lijeka i kave, najsigurnije je pitati svog ljekarnika ili liječnika za savjet.