Bivši agent CIA-e John Kiriakou otkrio je koje zemlje trenutačno smatra najopasnijima na svijetu, prisjetivši se i putovanja koja su završila tragedijom. State Department već upozorava američke građane da izbjegavaju države označene upozorenjem „razina 4“, među kojima su Iran, Ukrajina, Sudan, Sirija i Rusija, zbog ratova, nemira, terorizma i rizika od otmica ili neopravdanog pritvaranja.

Kiriakou je za LADBible Stories, kako prenosi City Magazine, ispričao da je tijekom rada u CIA-i posjetio 72 zemlje i da su „gotovo sve bile užasne“, uz napomenu da nikada nije „dobio priliku ići na lijepa mjesta“. Kao najopasnije navodi Jemen, Somaliju, Gazu, Afganistan i dijelove Pakistana, ističući da osoba u tim područjima mora stalno biti na oprezu.

Kao primjer opisao je svoja putovanja u Jemen — ukupno njih pet — napominjući da je svaki sljedeći boravak bio „gori od prethodnog“. Zemlja je danas pod upozorenjem razine 4 zbog nemira, kriminala, zdravstvenih rizika, otmica, terorizma i kategorije „ostalo“.

Nestabilnost u nekim regijama može imati katastrofalne posljedice
Nestabilnost u pojedinim regijama može imati katastrofalne posljedice i za diplomate i za civilne putnike.

Tijekom njegova posljednjeg boravka u Jemenu, operativci CIA-e smjeli su odsjesti samo u jednom hotelu, okruženom zidom protiv bombi visokim devet metara. Dan nakon njegova dolaska, skupina južnokorejskih diplomata upala je u zasjedu na putu od zračne luke do hotela — svih šest diplomata ubijeno je u napadu. Nekoliko dana kasnije u Jemen su stigli južnokorejski obavještajci kako bi istražili ubojstva, ali su i oni također napadnuti iz zasjede i ubijeni. „Južnokorejci su jednostavno zatvorili svoje veleposlanstvo i otišli kući. To je prilično opasna zemlja“, napominje Kiriakou.

Njegova svjedočanstva dodatno naglašavaju da nestabilnost u pojedinim regijama može imati katastrofalne posljedice i za diplomate i za civilne putnike.

Govoreći o globalnoj sigurnosti i odnosima među državama, Kiriakou je upozorio da je situacija danas izrazito nestabilna. Zaključio je da su međunarodni odnosi trenutačno napeti i da je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati.

Zaštitna struktura napuštene nuklearne elektrane Černobil na sjeveroistoku Ukrajine nakon oštećenja izazvanog dronom više ne ispunjava svoje najvažnije sigurnosne funkcije. To je zaključila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nakon provedene provjere. Generalni direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio je da omotač, takozvani sarkofag, što prije treba sveobuhvatnu sanaciju, podsjeća Deutsche Welle.

IAEA je nedavno proveo inspekciju zaštitne strukture koja je potvrdila “da je zaštitni omotač izgubio svoje primarne sigurnosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radioaktivnog materijala”.

Nema trajnih oštećenja nosivih struktura omotača
Nakon napada dronom početkom godine također je utvrđeno da nema trajnih oštećenja nosivih struktura ili nadzornih sustava zaštitnog omotača. Već su izvršeni određeni popravci, rekao je dalje šef IAEA-e i upozorio da je nužna sveobuhvatna obnova kako bi se osigurala dugoročna sigurnost.

Zaštitna struktura izgrađena je nakon nuklearne katastrofe u Černobilu u travnju 1986. preko ruševine reaktorskog bloka četiri, kako bi se spriječilo daljnje ispuštanje radioaktivnog materijala. Ujedinjeni narodi su 14. veljače izvijestili da je dron s visokorazornom bojnom glavom pogodio sarkofag. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je za napad okrivio Rusiju. Moskva te optužbe odbacuje. Prema tadašnjim navodima, razine zračenja ostale su normalne i stabilne.

IAEA: Automatski nadzorni sustav treba poboljšati
IAEA je sada preporučio daljnje mjere sanacije i zaštite. Među njih spadaju kontrola vlage, ažurirani program za nadzor korozije i poboljšanje automatskog nadzornog sustava za sarkofag. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju sa sjedištem u Beču, dodatni privremeni popravci trebali bi se obaviti sljedeće godine kako bi se ponovno uspostavila sposobnost omotača da zadržava radioaktivni materijal.

U ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine u veljači 2022. uvijek se iznova prijavljuju incidenti u dijelom ugašenim nuklearnim elektranama u Ukrajini. Prema navodima iz Kijeva, posljednji put je opskrba električnom energijom na sarkofagu u Černobilu bila prekinuta početkom listopada.

Isključena nuklearna elektrana Zaporižija na jugu Ukrajine, koju ruske trupe drže pod okupacijom od ožujka 2022., bila je u jesen oko mjesec dana odsječena od vanjskog napajanja električnom energijom.

IAEA je izvijestio da je elektrana i prošli tjedan bila na pola sata odvojena od eksterne opskrbe strujom. To se dogodilo već jedanaesti put od početka rata.

Organizacija za zaštitu životinja PETA predložila je kontroverzan zakon u američkoj saveznoj državi Delaware koji bi vlasnike pasa obvezao na najmanje tri šetnje dnevno. Oni koji se ne bi pridržavali ovog pravila suočili bi se s kaznom do 500 dolara.

Iz PETA-e ističu kako redovite šetnje psima ne pružaju samo priliku za obavljanje nužde, već im pomažu u održavanju zdrave težine, smanjuju rizik od bolesti te nude mentalnu stimulaciju ključnu za sprječavanje depresije, dosade i tjeskobe.

“Za većinu pasa, šetnja je pravo olakšanje, odnosno prilika da svojim osjetljivim njuškama ponjuše vijesti iz susjedstva i vide stvari osim četiri zida, a omogućiti im to barem tri puta dnevno nije mnogo”, poručila je osnivačica PETA-e Ingrid Newkirk u prijedlogu.

Newkirk je kao primjer navela talijanski grad Torino, gdje se skrbnici suočavaju s kaznama do 579 dolara ako svoje pse ne prošeću tri puta dnevno.

“PETA traži od prve države koja je ratificirala Ustav da predvodi naciju u donošenju zakonodavstva koje poštuje pse, koji zahtijevaju mentalnu stimulaciju, fizičku vježbu i odmore za nuždu, baš kao i njihovi skrbnici”, dodala je.

Ako zakon bude usvojen, Delaware bi postao prva američka savezna država koja zahtijeva minimalno tri šetnje dnevno za pse, no čini se da vlasnici nisu nimalo oduševljeni tom idejom.

Vlasnici bijesni: “Ovo je nerealno”
Društvene mreže preplavili su bijesni komentari vlasnika pasa koji su izrazili svoje nezadovoljstvo. Mnogi ističu kako neke pasmine jednostavno ne žele ili ne mogu ići u toliko šetnji svaki dan.

“Ah da. Neka vučem svog 16-godišnjeg jazavčara s problemima s leđima u tri šetnje dnevno ili riskiram da ga pošalju u sklonište koje će ga vjerojatno ubiti. To će sigurno pomoći”, sarkastično je napisao jedan vlasnik.

“Kako će se ovo provoditi? Hoće li nadzornik za pse ići od vrata do vrata s kontrolnom listom?”, upitao je drugi.

“Ne slažem se”, izjavio je treći. “Mnogi ljudi neće usvojiti psa ako je to uvjet. Tri odlaska na nuždu sigurno i jedna do dvije stvarne šetnje, ali ovo… previše je.”

“Kako bi itko tko radi mogao šetati pse minimalno tri puta dnevno? To bi bilo idealno, ali nije praktično. Vrijeme u Delawareu može biti teško i za psa i za vlasnika”, dodao je četvrti korisnik.

Kinolozi: Potrebe se razlikuju od psa do psa
Pojedini vlasnici istaknuli su da, kao i kod ljudi, ne trebaju svi psi istu razinu fizičke aktivnosti. “To je kao da se zahtijeva da svaka osoba ide u teretanu svaki dan. Ja često čuvam pse, i mnogi psi koje čuvam samo izađu obaviti nuždu, uopće nisu za duge šetnje”, napisao je jedan korisnik.

Drugi su, pak, pozdravili ideju podizanja svijesti, iako je smatraju nerealnom. “Očito nije realan napor ili kampanja, ALI oni podižu svijest o činjenici da mnogi psi (vjerojatno većina) ne dobivaju odgovarajuće šetnje ili vrijeme vani”, podijelio je svoje mišljenje jedan komentator.

Prema Američkom kinološkom savezu, količina vježbe koju pas treba ovisi o nizu čimbenika, poput dobi, zdravlja i pasmine. Primjerice, štencima više odgovaraju kraće i češće šetnje umjesto jedne duge šetnje od sat vremena, kako je PETA sugerirala.

“Često štenci moraju obaviti nuždu odmah nakon jela, pa povezivanje vaših šetnji s tim može pomoći”, objasnila je veterinarka Emily Wilson. “S deset tjedana starim štenetom, mogli biste izaći u desetominutnu šetnju dva ili tri puta dnevno”, dodala je.

Dr. Wilson je također naglasila da se udaljenost i tempo šetnje mijenjaju kako psi stare te im u starijoj dobi možda neće trebati toliko izlazaka kao kad su bili mlađi.