Hrvatski Caritas je u humanitarnoj akciji za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama u Bosni i Hercegovini prikupio 170.000 eura financijske pomoći od petka do danas te je u tom razdoblju zabilježeno 15.000 poziva na donatorskoj telefonskoj liniji.

Hrvatska biskupska konferencija uputila je financijsku pomoć od 100.000 eura iz Interventnog fonda HBK, dok je preostalih 70.000 eura pristiglo od donacija građana, priopćili su iz Hrvatskog Caritasa.

Danas uplatili novac Caritasu BiH
Humanitarna akcija pokrenuta je u petak, 4. listopada, nakon vijesti o razmjerima ljudskih i materijalnih šteta nastalih zbog razornih poplava koje su najviše pogodile područje Jablanice, Hadžića, Konjica, Kiseljaka i Fojnice. Hrvatski Caritas je danas prikupljeni novac uputio Caritasu Bosne i Hercegovine, kako bi pomoć što prije stigla pogođenom stanovništvu.

Novčana sredstva će biti usmjerena za pomoć najugroženijim obiteljima i pojedincima, i to putem distribucije neophodnih potrepština (hrane, vode i higijenskih potrepština), kroz nabavu osnovnih materijala za čišćenje i pumpi za vodu kako bi se sanirala nastala šteta te za obnovu kuća.

Otvoren donatorski broj i račun
U sklopu humanitarne akcije, također je moguće donirati i putem poziva na donatorski broj 060/9010. Pozivom na donatorski telefon donira se 0,83 eura te je tako prikupljeno više od 12.000 eura. Donaciju je također moguće uplatit na IBAN: HR5623400091511298894, svrha uplate: Poplave BiH.

Na kraju su istaknuli da će u svim župama i crkvama u Hrvatskoj u nedjelju, 13. listopada, biti organizirano prikupljanje kolekte za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama u Bosni i Hercegovini.

U Hrvatsku je stiglo 450 tisuća doza cjepiva protiv gripe, planirani početak cijepljenja je 21. listopada, a tim su povodom medicinski stručnjaci u utorak pozvali starije osobe i kronične bolesnike na cijepljenje. Do 21. listopada trebala bi završiti distribucija cjepiva prema županijskim zavodima za javno zdravstvo. Posebna je preporuka da se cijepe građani stariji od 65 godina, kronični bolesnici, trudnice i djeca do 5 godina, rekla je Hini epidemiologinja Dijana Mayer upozorivši da su te skupine u povećanom riziku od obolijevanja.

Građani će se moći cijepiti kod obiteljskog liječnika, u županijskim zavodima za javno zdravstvo i na cijepnim punktovima o kojima će biti pravodobno obaviješteni.

U HZJZ-u kažu da je od 1. svibnja u Hrvatskoj već zabilježeno oko 160 sporadičnih slučajeva gripe, a prošle je sezone umrlo 40-ak osoba od komplikacija te bolesti. Mala procijepljenost
Kao i prethodnih godina, nabavljeno je četverovalentno cjepivo za čiju su proizvodnju korištena dva soja virusa tipa A i dva soja virusa tipa B.

“Nažalost, u Hrvatskoj je cijepni obuhvat starijih od 65 godina između 27 i 29 posto što je premalo s obzirom na to da su preporuke EU i Svjetske zdravstvene organizacije da se cijepi 75 posto stanovništva starije dobi”, kazala je Mayer.

O premalom cijepnom obuhvatu bilo je danas riječi i na konferenciji za medije u Westinu gdje su liječnici podijelili klinička iskustva i preporuke za učinkovitu prevenciju gripe.

Problem je u tome što liječnici, koji se skrbe o kroničnom pacijentu, često s njim ne iskomuniciraju dovoljno opasnost od gripe, kazao je pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ Rok Čivljak. Kardiovaskulane komplikacije
“Obiteljski liječnik, onkolog, kardiolog, nefrolog, onaj tko se skrbi o kroničnom bolesniku, uoči sezone gripe trebao bi podsjetiti pacijenta na važnost cijepljenja”, dodao je.

Obiteljska liječnica Valerija Bralić Lang istaknula je da je bitno da se cijepe i trudnice, kao i mala djeca. “Kod nas je interes za cijepljenje protiv gripe oko 30 posto, što je nedovoljno”, kaže.

Kardiolog Daniel Lovrić iz KBC-a Zagreb upozorio je na moguće kardiovaskularne komplikacije gripe – srčani udar, zatajivanje srca, kao i naglu upalu srčanog mišića.

“Imamo jako puno pacijenta starije dobi koji svake godine imaju kardiovaskulane komplikacije, ali i nekoliko mladih pacijenata koji završavaju teško bolesni na respiratoru, na mehaničkim potporama cirkulacije zato što im je srce zatajilo uslijed gripe”, rekao je Lovrić.

“Samo prošle godine tijekom sezone gripe imali smo šest takvih upala srčanog mišića kod ljudi koji su svi redom bili mlađi od 35 godina, znači, jedna normalna zdrava populacija koja je u tom trenutku bila smrtonosno bolesna”, upozorio je Lovrić.

Dobro je poznato koje kategorije umirovljenika imaju najveće mirovine u zemlji. Radi se o onima koji su umirovljeni prema posebnim propisima. Ovdje spadaju vatrogasci, policajci, suci, ali i zastupnici u Hrvatskom saboru i članovi Vlade kao i glavni državni revizor. Upravo je njima nakon usklađivanja mirovina skočila na visokih oko 2.165 eura, a takvih je 684 korisnika koji ostvaruju mirovinu s međunarodnim ugovorima.

Iako se iznos prosječne mirovine povećao na 620 eura, a udjelom u prosječnoj plaći je na 47 posto, o čemu smo pisali i ovdje, neki dobivaju skoro četiri puta veći iznos. Radi se o umirovljenim saborskim zastupnicima i članovima Vlade koji su profitirali usklađivanjem. Općenito, oni koji primaju mirovine po posebnim propisima dobivaju velike iznose, a novost je da će po posebnim propisima ići i dva nova zanimanja, o čemu smo pisali ovdje.

Za usporedbu, u srpnju su dobili 2.038 eura, što znači da im je mirovina sada veća za 127 eura.

Kako zastupnici u Saboru i članovi Vlade ostvaruju mirovine?
Zastupnicima koji su obnašali zastupničku dužnost u VI. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvišoj mirovini. Oni u mirovinu odlaze po posebnom Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, koji je vrijedio do tada. Na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora, koji obnašaju zastupničku dužnost u prvom mandatu, u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, a limit je 3,8 vrijednosnih bodova.

Važno je znati kako statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne pokazuju zaseban broj saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i revizora. Jednako tako, ne pokazuju koliko ih ima pravo na mirovinu po starom posebnom propisu, a koliko prema ZOMO-u, prenosi Mirovina.hr.

Više je muških korisnika
Dok neki u državi jedva preživljavaju s mirovinom u iznosu od 300 ili manje eura, drugi pak svaki mjesec na račune dobivaju visokih 2.164,75 eura. To su zastupnici Sabora, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Oni se svi vode kao jedna kategorija, a takvih korisnika je 684 i u prosjeku imaju 32 godine i devet mjeseci staža. Najviše ih je u starosnoj mirovini, njih 511, dok je 168 korisnika obiteljske mirovine, odnosno naslijedili su visoku mirovinu svojeg preminulog supružniku pa u prosjeku dobivaju 1.880 eura. Više je muških korisnika koji dobivaju ovu mirovinu, njih je 457, dok je žena 227. Razlikuju se i iznosi pa tako muškarci i ovdje bolje prolaze s iznosom od 2.258,93 eura za 32 godine i četiri mjeseca staža, dok žene dobivaju 1.975,14 eura za više staža, odnosno za 33 godine i šest mjeseci.

Prije pet godina 834 eura manje
U srpnju, odnosno prije isplate usklađene mirovine, zastupnici u Saboru i članovi Vlade su imali mirovinu u iznosu od 2.038 eura. Tada je obiteljsku mirovinu primilo 169 korisnika u iznosu od 1.770,69 eura.

Prije godinu dana je ovu mirovinu primilo 678 osoba, dok su dobili 1.844 eura. To je iznos manji za čak 321 euro. Prije pet godina je situacija također bila znatno drugačija. Tada je bilo 669 saborskih zastupnika, članova Vlade i ostalih iz kategorije koji su dobivali 1.331 eura. Za usporedbu, radi se o 834 eura manje u razmaku od pet godina.