Connect with us

Hrvatska

7,6 milijuna CHF za osiguravanje poticajnog okruženja za izgradnju civilnog društva: Ministar Erlić i veleposlanik Hammer potpisali sporazum

Objavljeno

-

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić i veleposlanik Švicarske Konfederacije Nj. E. Urs Hammer potpisali su sporazum iz 2. Švicarskog doprinosa, kojim se Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 7,6 milijuna švicarskih franaka za potporu civilnom društvu.

Upravitelj programa je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a cilj mu je daljnje osiguravanje poticajnog okruženja za izgradnju civilnog društva, kao jednog od elemenata osiguravanja izgradnje društva u cjelini. Program će se provoditi kroz četiri komponente – edukaciju o održivom razvoju, jačanje volontiranja, programe društveno korisnog učenja u zajednici i mikro projekte.

„Iz 2. Švicarskog doprinosa Hrvatskoj je ukupno dodijeljeno 45,7 milijuna švicarskih franaka, koji će biti usmjereni na smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti, kroz ulaganja u civilno društvo, istraživačke programe, vodoopskrbu i odvodnju u Gorskom kotaru te program palijativne skrbi. Ovim ugovorom nastavljamo uspješnu suradnju sa švicarskim partnerima, kroz koju smo iz 1. doprinosa već uložili 42,7 milijuna švicarskih franaka u područja poput sigurnosti, društvenog i ekonomskog razvoja te razvoja okolišne infrastrukture, od čega je 6,3 milijuna bilo usmjereno za projekte organizacija civilnog društva“, izjavio je prigodom potpisivanja ugovora ministar Erlić.

Podsjetio je i kako je u ožujku potpisan sporazum za područje istraživanja, na temelju kojeg je Švicarska nacionalna zaklada za znanost, u suradnji s partnerskim zakladama za znanost iz Hrvatske, Bugarske, Mađarske, Poljske i Rumunjske, raspisala poziv za Multilateralne akademske projekte MAPS. U okviru istog Programa je HAMAG-BICRO u srpnju otvorio zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u programu Eurostars. Prijavitelji mogu biti mala i srednja trgovačka društva koja se bave istraživanjem i razvojem, a projekti koji bi se sufinancirali trebaju obuhvatiti razvoj novog proizvoda, usluge ili procesa.

NJ. E. veleposlanik Hammer izrazio je zadovoljstvo što su Hrvatska i Švicarska odlučile nastaviti uspješnu suradnju na području građanskog angažmana, koja će omogućiti Švicarskoj da podijeli svoja iskustva u mobilizaciji civilnog društva kao razvojnog čimbenika, koji je pomogao izgraditi stabilnu Švicarsku utemeljenu na inovacijama i pluralizmu. Istaknuo je kako je građanski angažman srž demokracije te kako se raduje vidjeti kako će ideje organizacija civilnog društva biti provedene u praksi.

Kroz 1. Švicarski doprinos ugovoreno je 11 projekata koji se odnose na razminiranje područja Kotar šume kod Siska i socijalno-ekonomsku integraciju žrtava mina, poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje u Gorskom Kotaru, suradnju u znanstveno-istraživačkim projektima, modernizaciju strukovnog obrazovanja te jačanje poduzetništva i civilnog društva.

Švicarski doprinos u Hrvatskoj te praćenje provedbe programa financiranih švicarskim sredstvima provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zajedno s nadležnim tijelima državne uprave odgovornima za provedbu i praćenje projekata, u suradnji sa švicarskim Državnim tajništvom za gospodarstvo, Agencijom za razvoj i suradnju te Uredom za Švicarski doprinos pri Švicarskom veleposlanstvu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Grlić Radman čekao tramvaj na Trgu bana Jelačića. Glasnogovornik: Voli ga koristiti

Objavljeno

-

Čitatelj nam je poslao fotografiju koja prikazuje ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića-Radmana kako čeka tramvaj na Trgu bana Josipa Jelačića u centru Zagreba.

Čitatelj je kazao kako je fotografija uslikana prošli petak oko 18:45. Kontaktirali smo ministarstvo kako bi provjerili je li ministar doista koristio tramvaj. “Poštuju se svi sigurnosni protokoli”
Ubrzo nam je stigao potvrdan odgovor. Glasnogovornik ministarstva Tomislav Lendić kazao je kako Grlić-Radman “voli koristiti tramvaj i družiti se s ljudima, uz uredno kupljenu kartu”.

“Možemo potvrditi da ministar povremeno koristi sredstva javnog prijevoza. Napominjemo kako je ministar Grlić-Radman štićena osoba, pod stalnim nadzorom i zaštitom, a prisutnost osiguranja organizirana je na način da se poštuju svi sigurnosni protokoli bez ometanja drugih putnika ili normalnog funkcioniranja javnog prijevoza”, dodao je.

Zanimljivo je da ministrova vožnja tramvajem dolazi u trenutku dok je predsjednik Zoran Milanović na meti kritika zbog čestog korištenja helikoptera Black Hawk, a i premijera Andreja Plenkovića se proziva za korištenje policijskih glisera u privatne svrhe.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Ne želimo da postoji generacija koja si ne može priuštiti stan

Objavljeno

-

Predsjednik vlade Andrej Plenković izjavio je da nema neslaganja unutar vlade oko poreza na nekretnine, no i da postoji oprez s obzirom na osjetljivost te teme, koja izaziva puno strahovanja i nerazumijevanja.

Odgovarajući na pitanje novinara kada se može očekivati prezentacija najavljenog novog kruga porezne reforme, koji uključuje i porez na nekretnine, Plenković je rekao da predstoji još konzultacija na razini koalicije, stranke i na razini vlade. “Perfektuiramo neke detalje”, rekao je Plenković, dodajući da kad cijela reforma “bude na stolu” i “sastavljena do kraja” tada će biti i prezentirana.

Naglasio je da će cijela porezna reforma biti “ponovno rasterećujuća”, a da se sada samo konačno počela koristiti formulacija o porezu na nekretnine, s obzirom na to da u Hrvatskoj već postoji porez na kuće za odmor, koji mnogi plaćaju. Cilj je utjecati na smanjenje cijena stambenih kvadrata, kao i na smanjenje cijena najma, pri čemu Plenković poručuje da pitanje priuštivosti stanovanja mora biti središnji fokus vladinih aktivnosti u sljedeće četiri godine.

“Ne želimo da postoji generacija koja sebi ne može priuštiti rješavanje stambenoga pitanja i zato je kombinacija mjera ključna da se dođe do tog temeljnog cilja”, istaknuo je Plenković, koji boravi u radnom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji.

Rekao je da nema neslaganja unutar vlade oko poreza na nekretnine, no i da postoji oprez s obzirom na osjetljivost teme, koja i u medijima izaziva puno strahovanja, nerazumijevanja i apriorne, isključive stavove.

“S druge strane, svi očekuju da padaju cijene najma. Ako imate dijete koji želi unajmiti stan i odvojiti se od svojih roditelja, a teško mu je to priuštiti, onda znači da imamo jedan širi problem koji moramo rješavati nekim mjerama politike koje će vlada predlagati. Važna je tu i uloga lokalne razine jer, kao što znamo, prihodi od poreza na kuće za odmor su lokalni prihodi”, izjavio je Plenković. Vlada je u petak predstavila sedmi paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, za koji je osigurala ukupno nešto manje od 248 milijuna eura, a iako subvencije za struju i plin ostaju, najavljeno je da će njihove cijene ipak rasti, za po ukupno deset posto u idućih šest mjeseci. Najavljeno je poskupljenje energenata u “dva koraka”, kod struje je prvi rast cijene, za 6.5 posto, predviđen u studenom, a drugi od siječnja, što znači da će biti vidljivo na računima za veljaču, dok je prvo poskupljenje plina zakazano za listopad.

“Minimalno povećanje” cijena energenata
Na konstataciju novinarke da je rast cijena energenata dosad za posljedicu uvijek imao i rast cijena hrane, Plenković je rekao da je vlada u protekle tri godine osigurala da cijene energenata ne rastu, očuvavši time socijalnu koheziju.

“Mi smo sa svim mjerama učinili maksimalne napore kako bismo olakšali ovu veliku krizu, koja traje već tri godine”, poručio je. “Minimalno povećanje” najavljeno prošli tjedan, istaknuo je predsjednik vlade, i dalje je dio visokosubvencioniranog vladinog paketa vrijednog 250 milijuna eura.

“To su povećanja koja su u skladu s postupnim, faznim izlaskom iz mjera državnog intervencionizma koje je poduzimala naša vlada kao jedini akter koji je mogao pomoći građanima i gospodarstvu. Mi smo u tom cilju u potpunosti uspjeli”, ocijenio je Plenković.

Argumentirao je to i pozitivnim gospodarskim pokazateljima, kao što je gospodarski rast od 3.9 posto u prvom i 3.3 posto u drugom kvartalu, rekordna zaposlenost od oko 1.75 milijuna, najniža nezaposlenost od oko 87 tisuća, rekordna turistička sezona, inflacija koja se u kolovozu spustila na 1.8 posto. Tu je i rast plaća, pri čemu je Plenković najavio da će od siječnja 2025. opet rasti i minimalna plaća, ne otkrivši koliko će to iznositi.

Napomenuo je i da je vlada za paket dobila podršku socijalnih partnera. “Svi su razumjeli da je on i horizontalan onoliko koliko treba, a da je istodobno kalibriran prema onima kojima je najviše potrebno”, izjavio je Plenković, podsjetivši na potpore koje će i ovaj put dobiti umirovljenici, ugroženi kupci energenata, pružatelji socijalnih usluga, nezaposleni hrvatski branitelji, studenti…

Između ostalog, spomenuo je i da novim paketom ostaju ograničenja cijena na 30 proizvoda iz osnovne potrošačke košarice.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svi uvjeti za još jedan dodatak na mirovinu: Evo komu stiže u listopadu, a tko će ga dobiti u prosincu

Objavljeno

-

By

Umirovljenicima stiže još jedan dodatak na mirovinu. U listopadu će ga dobiti korisnici samo hrvatske mirovine. Oni koji primaju i inozemnu, ili samo inozemnu, kao i korisnici koji rade, dodatak će dobiti u prosincu. Tada će ga dobiti i novi umirovljenici, zatečeni u isplati za rujan najkasnije do 15. studenoga. Svi oni koji imaju inozemni ‘element’ moraju se prijaviti za isplatu dodatka, odnosno dostaviti dokaz o mirovini za rujan i popuniti tiskanicu. Da umirovljenicima u listopadu stiže još jedan dodatak na mirovinu, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u petak, o čemu smo pisali ovdje. Detaljne uvjete o ostvarivanju prava na ovu novčanu pomoć objavio je nakon toga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života i službeno je objavljena 6. rujna.

Isplata u listopadu za korisnike samo hrvatske mirovine
Uvjet je da ukupno mirovinsko primanje za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840 eura. Potpore su podijeljene u četiri novčana razreda. Najveći iznos od 160 eura dobit će umirovljenici s mirovinom do 350 eura. Po 120 eura stiže onima s mirovinskim primanjima od 350,01 do 500 eura. Na dodatak od 80 eura pravo imaju svi s mirovinama od 500,01 do 650 eura, dok će 60 eura dobiti oni čija mirovina iznosi od 650,01 do 840 eura, piše Mirovina.hr. U ukupno mirovinsko primanje uračunava se iznos mirovine, iznos dokupljene mirovine i drugi dodatci koji se isplaćuju uz mirovinu, osim naknade zbog tjelesnog oštećenja i doplatka za pomoć i njegu. Dodatak će biti isplaćen za četiri kategorije umirovljenika. Važno je reći da će ga u listopadu dobiti samo oni umirovljenici koji primaju isključivo hrvatsku mirovinu.

Dodatak u prosincu stiže za tri skupine umirovljenika
U prosincu će isti ovaj dodatak biti isplaćen za preostale tri kategorije umirovljenika; one koji uz hrvatsku mirovinu primaju i inozemnu, zatim umirovljenike koji primaju samo inozemnu mirovinu te i za korisnike mirovina koji rade do polovine radnog vremena. U cenzus od 840 eura računaju se i domaća i strana mirovina, kao i plaća u slučaju rada u mirovini.

Dok će HZMO dodatak automatski isplatiti umirovljenicima s hrvatskom mirovinom oni koji primaju i inozemnu, moraju se prijaviti. Do 30. studenoga HZMO-u moraju dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za rujan 2024. Isto vrijedi i za korisnike samo inozemne mirovine, ali oni uz to moraju ispuniti još dva uvjeta. To su prebivalište u Hrvatskoj od najmanje tri mjeseca prije nego što je donesena Odluka Vlade, dakle rujna, kao i da imaju bankovni račun u Hrvatskoj na koji im ‘sjeda’ ta strana mirovina. Pravo na dodatak imaju i novi korisnici mirovina, ako su pravo na mirovinu i isplatu prve mirovine ostvarili do 30. rujna 2024. godine te su zatečeni u isplati za rujan 2024. najkasnije na dan 15. studenoga. I njima će jednokratno novčano primanje biti isplaćeno u prosincu. Isto pravilo vrijedi i za nove korisnike inozemnih mirovina, uz uvjet da moraju predati dokaz o visini mirovine isplaćene za rujan te umirovljenike koji rade uz mirovinu.

Prijava za ‘inozemne’
“Korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, obvezni su do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za rujan 2024. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine, koja će biti dostupna na web-stranici HZMO-a”, napominju iz HZMO-a.

Dodatak je izuzet od ovrhe. Isto tako, neće se uračunavati u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. O točnom datumu isplate jednokratnog novčanog primanja u listopadu 2024. korisnici će biti naknadno informirani.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu