Hrvatska
BLAGDAN VELIKE GOSPE Evo što katolici danas slave…

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”
Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).
Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.
U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
Hrvatska
Kako razlikovati domaće od uvoznih jagoda?

Počela je sezona jagoda, ali se mnogi pri kupnji suočavaju s pitanjem: kako prepoznati prave, domaće jagode i izbjeći uvozne, koje često nemaju tako dobar okus?
Važno je znati da su prve jagode koje u proljeće vidimo na tržnicama ili policama trgovina obično uvozne – čak i ako prodavači tvrde da su domaće. Prave lokalne jagode dozrijevaju nešto kasnije.
Pritom postoje očite razlike između domaćih i uvoznih jagoda, ako znamo na što treba obratiti pažnju.
Oblik, boja, miris
Domaće jagode imaju duboku crvenu boju po cijeloj površini, prepoznatljiv miris i pune su sitnih sjemenki. Njihove peteljke su svijetlozelene, a plodovi često nepravilnog oblika – što je dobar znak da nisu kemijski tretirani.
Uvozne jagode, međutim, obično su pravilnog oblika, iznutra blijedoružičaste i gotovo bez mirisa. Ako je unutrašnjost izrazito crvena, postoji mogućnost da su tretirane pesticidima.
Zato odvojite trenutak prije kupnje: držite jagodu u ruci, pomirišite je i pogledajte je. Nos i oči brzo će vam reći imate li zaista nešto domaće u rukama ili je to samo dobro upakirana prijevara, savjetuje Aktivni.si.
Hrvatska
LOKALNI IZBORI / Ovo su svi detalji koje morate znati prije izlaska na biralište

Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva objasnio je u Novom danu kod Tihomira Ladišića kako će izgledati lokalni izbori na koje Hrvati izlaze u nedjelju.
Hojski otkriva da još uvijek nisu distribuirani svi listići, ali su, kaže, svi tiskani. Posljednji se otpremaju danas i to u Zagrebačkoj županiji.
“U subotu, dan uoči izbora se uređuju biračka mjesta i sve se priprema. Ovo su specifični izbori. Na ovim listićima ima 1230 različitih varijanti glasačkih listića”, pojašnjava osobitosti izbora na koje Hrvati izlaze u nedjelju.
“To je izuzetno kompleksan posao. Na ovim izborima se ne može glasati izvan mjesta prebivališta, u ovom izbornom sustavu je to nemoguće organizirati”, kaže Hojski.
Što s glasačima kojima je istekla osobna iskaznica?
Hojski kaže kako su sada svi u registru birača, da su se baze iščistile na prethodnim trojim izborima (europskim, predsjedničkim i parlamentarnim).
“Svi bez važećih osobnih, neće moći glasati bez one famozne plave potvrde“, kaže. Naglašava i da oni koji žele glasati za kandidate iz reda nacionalnih manjina moraju u registru upisanu nacionalnost.
Kako će provjeriti da su upisani u registar birača?
Rok je, kaže Hojski, istekao 7. svibnja, ali sve se može provjeriti na stranicama Ministarstva uprave koje vodi registar birača.
“Na glasačkim mjestima će biti 4, a negdje i pet ili šest, glasačkih listića. U Zagrebu će biti četiri listića”, kaže objašnjavajući da će glasači dobiti listiće za Gradsku skupštinu, gradonačelnika, gradske odbore… Bit će i četiri glasačke kutije, a listići će biti različitih boja kako bi mogućnost greške bila svedena na minimum.
Prvi rezultati
Hojski kaže i da će prvi rezultati biti objavljeni oko 21 sat u nedjelju, ali, ponavlja, kako su u pitanju kompleksni izbori te da će cijeli postupak trajati nešto duže nego u prethodna tri izborna ciklusa.
Izbori se događaju i u mjestima u kojima nema protukandidata (čak 119 mjesta na ovim izborima, sedam gradova i 112 općina).
Hojski objašnjava kako se izbori održavaju i u tim mjestima, ali da bi izbori bili regularni, dovoljno je da izađe samo kandidat koji će zaokružiti sam sebe.
Izlaznost
“Kad bi došli do 50 posto, to bi bilo dobro. Puno je jači legitimitet”, kaže Hojski.
Dodaje i kako je izlaznost u drugom krugu inače manja nego u prvom.
Izborna šutnja
“Svugdje postoji institut šutnje, ali na europskim i lokalnim postoje sankcije. To je ono što smo radili katalog s prijedlogom prema zakonodavcu, da se neke tehničke stvari ujednače. Molim sve da se suzdrže, i kandidate i građane, da se suzdrže od objavljivanja slika, intervjua, da ne šalju SMS-ove, mejlove, da ne zovu sugrađane… Taj zadnji dan to radi i kontraefekt”, govori.
Hojski navodi ida je novčana kazna za povredu izborne šutnje za fizičke osobe oko 398 eura, za pravne je i preko 60 tisuća eura, a za kandidate i odgovornu osobu u pravnoj osobi do 3.981 eura.
“Molimo i medije da ne objavljuju stare intervjue, koji nemaju veze s izborima. Da se maknu svi linkovi koji vode na stranice kandidata, da se ne reprizira subotom i nedjeljom nešto što je bilo u redu u petak”, kaže.
Bez predsjednika Vrhovnog suda
Na ovim izborima nema predsjednika Vrhovnog suda. Kako će to utjecati na izbore?
“Nema nikakvih problema, mi smo sukladno Poslovniku odredili suca Kontreca da obavlja dužnost predsjednika izbornog povjerenstva, a tu je i nas šest u mandatu i izuzetno organizirana stručna služba koja zna izbore. Cijeli tim garantira da će sve, kao i uvijek, biti u redu”, zaključio je Hojski.
Hrvatska
Stiže hladna fronta, pripremite se na kišu, grmljavinu i zahlađenje

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je diljem Hrvatske, tek mjestimice ima umjerene naoblake, ali i magle. Vozačima otežava i jaka bura pod Velebitom, trenutačno je Jadranskom magistralom od Senja i Karlobaga zabranjen promet za prvu skupinu vozila.
U nastavku srijede bura će slabjeti, posvuda će biti većinom suho, unatoč prolazno pojačanoj naoblaci, većinom u Podravini I na istoku Hrvatske, u drugom dijelu dana.
Četvrtak će biti posve drukčiji, kako će nam sa sjeverozapada prići hladna fronta. Poslijepodne jače pogoršanje s naoblačenjem, kišom i pljuskovima i grmljavinom, sve praćeno snažnim vjetrom sjevernog smjera, što će rezultirati padom temperatura. Pod Velebitom će zapuhati jaka i olujna bura.
Kako će promjena biti brza, već u petak povoljnije, no ne posve stabilno. U noći i ujutro još na jugu lokalno može biti pljuskova, kao i danju u Gorskoj Hrvatskoj.Na moru vjetrovito uz jaku buru.
Za vikend će vjetar slabjeti, no bit će nestabilno.
U subotu treba računati na kišu i pljuskove većinom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, u nedjelju također uglavnom u unutrašnjosti, na sjevernom Jadranu, uglavnom poslijepodne.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
ČISTOĆA ZADAR / U Zadru su dva, u Novigradu i Sv. Filipu i Jakovu po jedno reciklažno dvorište. Znate li čemu služe?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DANAS JE MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA / Čestitka iz OB Zadar: “Hvala na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti!”
-
Hrvatska3 dana prije
PROGNOZA / Sunčano diljem zemlje, tek ponegdje prijete grmljavinski pljuskovi
-
magazin2 dana prije
Podržite male lokalne proizvođače na slavljeničkom Brlog craft marketu #20 – street art & craft show