Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“ĆUD JE ĆUD, A SUD JE SUD”, ILI? Koji je kurac?

Objavljeno

-

I prije no što je inspektor RH Marko Pupić Bakrač urbi et orbi objelodanio da je našao novog (?) saveznika u zadarskoj sutkinji Danijeli Zubčić, u čemu ga ona još nije demantirala, sramežljivo je raslo pitanje principa odlučivanja kod iste.

U jednom je predmetu, naime, Zubčić prijetnju i to jako ozbiljnu i duboku pronašla gdje nitko nije, u situaciji potpuno pomiješanih lončića – svjedoka i iskaza tužitelja, dvojbenih žrtava i labave priče. S kolikom je lakoćom doskočila svemu i u konačnici donijela drakonsku odluku činilo se da sama i goloruka nepokolebljivo čuva prvu crtu obrane od i fantazmagoričnih nasilnika.

No već u drugom slučaju, kopernikanski obrat. Ne za deset ili dvadeset godina, pa da to pripišemo iskustvu, životnoj mudrosti ili čemu sličnome. Kroz svega godinu ili dvije – potpuna diskrepancija u principu rezoniranja i donošenja odluka. Sad kod Zubčić ne prolazi ni prijetnja napisana i potpisana, s imenom adresanta i adresata.

Ista ona sutkinja koja „jučer“ šalje jasnu i nedvosmislenu poruku nulte tolerancije na i eventualnu prijetnju sad ide dalje i od same optužene pa banalizira njezinu prijetnju i interpretira je kao „upozorenje“ oštećenici, ni najmanje ne mareći što je s pozicije arbitra moguće zagazila u – braniteljske vode?!

Sada i treći neobičan slučaj sa opet istom sutkinjom. Pa smo pitali njenog kolegu iz branše – što on misli o svemu tome.

„Ona ima pravo na svoje mišljenje i za to ne odgovara nikome.“

– Imamo li i mi drugi, smrtnici?

Naravno.

Slijedeći notorni princip da ako ti je neka situacija strana, pa ne znaš prosuditi o njoj, stvari valja sagledati iz tuđe perspektive. Izaći iz svoje kože, znači, i pokušati se zamisliti u tuđoj. Imamo i konkretne primjere, pa ne treba izmišljati nove.

Dakle, ako sutkinja Zubčić ili bilo tko drugi dvoji oko toga je li nešto prijetnja ili nije, valja samo malo pomaknuti stvari i biti će kristalno jasno je li pravo subjektivna ili pak vrlo plastična „stvar“, te može li prijetnja imati ekskulpirajući „karakter“ (kako to pronalazi Zubčić u slučaju Pupića Bakrača) ili je prijetnja – prijetnja. Ma tko je komu upućivao.

Umjesto da je veterinarski inspektor RH Marko Pupić Bakrač pisanim putem zaprijetio zadarskom županu, što bi bilo da je potpuno isti sadržaj ne daj Bože napisao obraćajući se svojoj novoj (?) „prijateljici“:

„Sutkinji Danijeli Zubčić sprema se kineski ražanj!“

Ili, u drugom slučaju/predmetu, da je Zrinka Božajić umjesto kolegici novinarki našoj sutkinji napisala sljedeće:

„Danijela, ne piši (…), ne laži i ne seri. Ne provociraj i petljaj se u tuđi sukob. Ne znaš o čemu se radi, jer druga strana će najebati a tebe će se povuci samo, gadno. Ovo ti je zadnje upozorenje. Ni oni, a ti posebno ne znate sa kakvim monstrumima imate posla. Spremni na sve.“

Nije li sada sve odjednom malo drukčije? Jasnije? Kad izmaknemo Marka, Janka, Mirka i Slavka, HDZ i SDP, lijeve i desne, oporbu i poziciju. I ostavimo gole činjenice.

Nije li to bio posao Danijele Zubčić?

„… okrivljenikov Facebook napis nije imao osoban, već politički karakter te se radi o komentaru koji podcrtava ili predskazuje određena aktualna politička zbivanja na provokativan način svojstven političkom habitusu i aktivizmu okrivljenika koji je općepoznat u Zadru i Zadarskoj županiji“, stoji u jučer objavljenom „izdvojenom mišljenju“ Danijele Zubčić.

Sve ostalo na stranu, koji bi to bio „habitus“, kako Pupiću Bakraču tepa naša sutkinja?

Nasilnički, možda?

O tome bi doznala da se jednako marljivo raspitala „po portalima“, kako navodi, i kroz činjenicu da je protiv istog tog inspektora u tijeku disciplinski postupak zbog teške povrede službene dužnosti.

Grzunov, Božajić, Pupić Bakrač… vjerojatno se da i nastaviti ovaj niz… u neobičnoj su milosti zadarske sutkinje. Da li je stvar neke podsvijesti, slučajnosti, ili je pitanje pak ideološke, prijateljske, rodbinske prirode… Time će se valjda pozabaviti Državno sudbeno vijeće i Općinski sud u Zadru. Premda bi zanimljivo bilo čuti njezino „izdvojeno mišljenje“ i o ovome.

Koji je kurac?

Ako sutkinja Zubčić voli i razumije samo habituse jednih, i to međusobno sve redom bliskih pojedinaca, onda bi bilo pristojno da ili otvori odvjetnički ured pa ih legitimno zastupa pred Općinskim sudom u brojnim parnicama ili – da se suzdrži.

Ovako je to u najmanju ruku ružno i gledati i slušati. Posebno treći puta za redom u tri godine.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

BIOGRAD BOAT SHOW/INOVACIJA BRODOGRADITELJA AGENE MARIN Plovidba bez troškova goriva – samo snaga sunca, električne energije i šum valova

Objavljeno

-

By

Inovacija domaćeg brodograditelja Agene Marin na Biograd Boat Show-u je samo-održiva brodica za prijevoz do 12 putnika za turističke panoramske vožnje uz obalu

BIOGRAD – Zamislite plovilo koje nema nikakvih troškova goriva, jer ga pokreću samo sunce i struja, te čak 85% manje troškove godišnjeg održavanja. Pri tom da je proizveden od reciklirane PET ambalaže, da uopće ne zagađuje okoliš te da plovi bez ikakvih štetnih emisija i to zaista tiho, bez zvuka motora, samo uz šum mora i valova. I još zamislite da je brodica atraktivnog dizajna i cjenovno pristupačna, te da u komercijalnoj upotrebi izuzetno brzo vraća uloženu investiciju. Jeste li je zamislili? Nema problema ako niste uspjeli iz prve, jer ćete je moći vidjeti uživo ovaj tjedan u sklopu Biograd Boat Showa-a (20. – 24. listopada, 2021). Riječ je o eko inovaciji biogradskog brodograditelja Agene Marin nazvanoj Solar Ferry, dužine osam i pol metara te kapaciteta do 12 putnika, koja je osmišljena kao idealna brodica za prijevoz putnika na kraćim relacijama te za turističke panoramske vožnje uz obalu mora ili jezera, kao što je „champagne cruising“ i slične romantične ture.

  • Solar Ferry je održivo plovilo, u potpunosti građeno prema standardima budućnosti, koji strogo paze na ekološke standarde te čistoću mora i planeta. Plovi se zaista s nula troškova, jer brodicu pogoni isključivo sunčeva svjetlost, uhvaćena foto naponskim pločama i pohranjena u banci baterija. AGM baterije se konstantno nadopunjuju solarnim krovom snage 1.800 vati i mogu, ovisno o opterećenju broda, izdržati između pet i osam sati plovidbe. Predviđena putna brzina je 5,5 čvorova, pojašnjava vlasnik Agene Marin, Mladen Peharda.

Plovilo krasi retro dizajn inspiriran linijom parobroda iz 20.ih godina prošlog stoljeća, koji je preuzet iz estetskih, ali i ekonomskih razloga. Naime, u prošlosti su trupovi bili projektirani kako bi bili što efikasniji, jer tada jednostavno nije bilo motora neograničenih konjskih snaga, a ovakav trup malog otpora je dobro prilagođen solarnom i elektro pogon. Osim kroz retro trup i solarne panele, ekonomičnost je postignuta i kroz samu konstrukciju broda.

Naime, plovilo je građeno u tehnologiji vakuum infuzije od izrazito laganog, „PET sendvič“ materijala smanjene težine. U tijeku su i testiranja materijala od konoplje, lana i bambusa koje Agena Marin planira uskoro primijeniti u serijskoj proizvodnji. Solar Ferry dokazuje da brodice na električni pogon ne moraju biti skupe i građene za vožnju izuzetno kratkog dometa.

  • Za prva tri naručitelja Solar Ferryja odobravamo sajamski popust te će cijena standardno opremljene brodice iznositi oko 300.000 kuna, što je dva do tri puta povoljnije nego se može naći u inozemstvu u ovoj kategoriji i veličini broda, dodao je Peharda.

Agena Marin je prvenstveno R&D (Research & Development) tvrtka, koja osim razvoja novih koncepata ima i vlastitu proizvodnju alata, kalupa i finalnih proizvoda, a prošle je godine obilježila svoju 10. obljetnicu. Osim nadaleko poznate polu-podmornice, semiSUBMARINE s ostakljenim dnom (koja je isporučena na 13 atraktivnih svjetskih destinacija poput Maldiva, Sejšela, Kariba, Grčke i Italije), Agena Marin serijski proizvodi i Taxi Cat, namjenski taxi katamaran za brzi „hop on, hop off“ prijevoz putnika.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) KOMEMORACIJA ZA PROF. DR. MITHADA KOZLIČIĆA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU “Bio je veliki stručnjak, ali i potpora onima kojima je trebala njegova pomoć”

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana komemoracija za prof. dr. sc. Mithada Kozličića, koji je nenadano preminuo 15. kolovoza u svome domu u Bihaću. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, nakon čega se opredijelio za vojni poziv te je studirao nautiku na Mornaričkoj vojnoj akademiji u Splitu. Visokoškolsko obrazovanje nastavio je upisom na poslijediplomski studij pri dubrovačkom Interuniverzitetskom centru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranio magistarski rad da bi doktorirao 1988. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog zaoštrene političke situacije na prostoru bivše Jugoslavije iz moralnih pobuda prekinuo je aktivnu vojnu službu u JRM te se vrlo brzo potom stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci.

U rujnu 1991. odlukom admirala Svete Letice postavljen je za ravnatelja Vojnopomorskog muzeja HRM uz istodobno sudjelovanje na organizaciji obrane Splita.

Na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu izabran je u znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje povijesnih znanosti te primljen kao honorarni uposlenik na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, da bi kasnije na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru postao redovni profesor i pročelnik.

– Profesor Kozličić 30 je godina bio dio mog profesionalnog života. Nažalost, nije stigao
uživati u naslovu professor emeritus. Riječ umirovljenik bila mu je strana a status
umirovljenika neprihvatljiv. Htio je raditi puno dulje i vjerujem da u njegovoj ostavštini ima
puno nedovršenih projekata i tekstova. Gradio je svoj ugled suradnjom, senzibilitetom za
nepravdu i darom za raspravu. Pamtit ću ga kao kolegu koji se nesebično davao kada je
trebalo pomoći drugome, kolegu koji je bio potpora slabijima, studentima, asistentima,
mlađim kolegama, izražavajući vjeru u njihove sposobnosti, rekla je na komemoraciji
rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

Pročelnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Zlatko Begonja podsjetio je kako je Kozličić s
pročelničke pozicije otvarao i stvarao brojne mogućnosti mladim kolegama za ostvarenje
stručnog i znanstvenog napretka. Kao sveučilišni profesor držao se pravila, poštivanja
studenata koji su njemu prepoznavali nastavnika i odgojitelja, rekao je Begonja.

O Kozličićevom životnom putu govorio je prof. dr. sc. Milorad Pavić, njegov nekadašnji asistent. Njegov radni dan, rekao je, obično bi počinjao između 4 i 5 ujutro, te uz nekoliko kraćih stanki i jednog dužeg popodnevnog odmora trajao do ranih večernjih sati. Takav spartanski pristup znanstvenoistraživačkom radu krijepio se širokim znanstvenim interesom i ljubavi prema poslu kojeg je volio i radio, što je rezultiralo bogatim stvaralačkim opusom kojeg je ostavio iza sebe.

– U svom radu bio je perfekcionist koji je živio za posao. Brojni plovidbeni priručnici i mnoštvo njihovih inačica te raznovrstan kartografski materijal koji je koristio u obradi nekih od svojih tema bio je jako rijedak i poprilično skup. Nije žalio ni vlastitih sredstava da bi došao do kopija određenih djela i materijala koji mu je trebao u znanstvenoistraživačkom radu. Bio je gospodin staroga kova, ali suvremenog pogleda na svijet, tolerantan i druželjubiv te otvoren za suradnju. Postavivši visoko ljestvicu znanstveno-nastavne učinkovitosti i prepoznatljivosti našeg Odjela zadužio nas je da dodatnim trudom i zalaganjem održimo dostignutu razinu i renome, naveo je Pavić.

Nazočni su se prije i nakon komemoracije mogli upisati u knjigu žalosti.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“DOKUMENTARNA FOTOGRAFIJA” U četvrtak otvaranje nove izložbe na Bedemima. Nakon Brkana – zaljubljenici u dokumentarno-reportažnu fotografiju

Objavljeno

-

By

Otvorenje fotografske izložbe “Dokumentarna fotografija” najavljeno je za četvrtak 21. listopada 2021. g. u 18:00 sati, na lokaciji šetnice na Bedemima zadarskih pobuna gdje je bila i izložba Ante Brkana “Intra muros”.

Iako je fotografska izložba u prvom planu, radi se o multimedijalnom sadržaju koji se sastoji od glazbeno-scenskog nastupa te prikazivanja dokumentarnog filma.

Dokumentarno putopisni filma “Ben Nevis” s ekspedicije iz Škotske bit će prikazan u utorak 26. listopada 2021. g. u 18:00 sati u prostoru multimedijalne dvorane na sveučilištu, odjel za geografiju.

Na izložbi sudjeluje šest fotoautra, zaljubljenika u dokumentarno-reportažnu fotografiju. Svi redom tijekom vlastitog fotografskog odrastanje bili su pod velikim utjecajem fotografa poznate Magnum fotoagencije. Čiji su fotografi, surađivali s Life magazinom koji je svojim fotografskim pričama imao transformativni utjecaj na razvoj moderne fotografije.

Dokumentarno-reportažna fotografija u izložbeno-galerijskom prostoru gubi svoje prvobitni smisao prikazivanje aktualnih događaja. Međutim, u takvom novonastalom kontekstu otvara promatraču prostor za novu interpretaciju i promišljanje.

Premda su svi autori koji izlažu zaljubljenici u dokumentarno-reportažnu fotografiju njihovi radovi nastali su pod različitim životnim i profesionalnim utjecajima.

Bernard Čović svojeprve fotografske korake naravio je u Splitu, a usavršio se u Danskoj. Rodom iz Ploča ali sa dugogodišnjim stažem u velikim Zagrebačkim redakcijama poput Vjesnika, Jutarnjeg lista i Glasa Koncila donosi nam insajdersku fotografiju sa zagrebačkog kaptola te raznih crkvenih događaja.


Tomislav Kaksa zagrebački fotogrtaf, porijeklom iz Nove Gradiške izlaže seriju fotografija snimljenih kamerom opskurom koje prikazuju mjesta prometnih nesreća.

Marin Maras zadarski je autor, ljubitelj klasične “street” fotografije, u maniri Garry Winogranda donosi nam ulične scene ponajprije Zadra ali i drugih gradova koji su mu se našli na putu.

Goran Matošević zadarsko-zagrebački fotograf sa talijanskim iskustvom izlaže seriju fotografija snimljenih u Buzz baru u Zagrebu. Serija prikazuje neopterećen nočni život u godinama prije pandemije.

Andrej Perović zadarski fotoreporter, koji je bio u jednoj od zadnjih postava foto redakcije kultnog zagrebačkog Vjesnika izlaže seriju fotografija uličnih prizora.

Boris Zubčić majstor fotograf i video snimatelj predstavlja se sa serijom putopisnih fotografija iz Sibira, te filmom “Ben Nevis” nastalim u Škotskoj sa osvajanje istoimenog vrha.

Na otvorenju će nastupiti eksperimentalni glazbeni kolektiv, okupljen posebno za ovu prigodu, koji će svirati set improviziranih kompozicija, inspiriranih samom lokacijom, prigodom i ambijentom. Kolektiv će nastupiti u sastavu –  bubnjevi/perkusije (Goran Šućurović), bas gitara (Matej Mitrović), električna gitara (Jere Šešelja), električna gitara i synth (Nikola Lakić), truba (Luka Mrša) i trombon (Bruno Dugopoljac). Cilj i želja ovog kolektiva muzičara je predstaviti okupljenim ljudima potpuno spontanu glazbu, nastalu u trenutku, čiji svaki sljedeći takt i nota, određuje onaj nakon njega i postavlja nove izazove muziciranja, ali i otkriva ljepotu stvaranja nečega iz ničega. Glazba kao kulisa svakodnevnog života, jednako nepredvidiva i savršena u svojoj nesavršenosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu