Connect with us

Hrvatska

"Država nam ne da da diplomiramo!"

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet (Foto: Ivan Katalinić)
Na sve adrese domaćih medija, uključujući i Z NET, noćas je stiglo pismo anonimne zadarske studentice, ogorčene zbog jučerašnje odluke Senata da se apsolventska godina studija plaća, i to pola iznosa od školarine. Pismo u cijelosti prenosimo:
“Poštovani predstavnici medija!
Obraćam se vama ovim putem jer jednostavno ne znam kome bi se trebalo obratiti za ovakav slučaj u “pravnoj ” nam državi. Studentica sam Odjela xy Sveučilišta u Zadru, prve generacije upisane prema bolonjskoj deklaraciji. Osim što se ispostavilo da smo greške u ustavu i žrtvena janjad, sad nam uprava Sveučilišta u tom tonu priprema i diplomiranje.
Naime, svjesni činjenice kako su se višekratno izmijenili uvjeti prema kojima smo upisali studij, 3 dana prije kraja akademske godine ono se ponovno dogodilo. Kako je apsolventska godina bila nešto sasvim normalno što studenti dobivaju nakon što završe s predavanjima i ispitima, tako smo očekivali da je ono i naše pravo jer nismo dobili informaciju da će biti drugačije, točnije, da apsolventske godine neće biti. No, slijed događaja ukazuje da se na Sveučilištu događa nešto za što ne možemo zaključiti je li riječ o pritisku Ministarstva (koje je, usput budi rečeno, Sveučilištima dalo autonomiju pri odlučivanju) ili nebuloznim odlukama Sveučilišta koje, kao i ova država, pokušava zgrnuti novce na krajnje beskrupulozan i ilegalan način.
Računajući na apsolventsku godinu za koju nigdje nije spomenuto da je nećemo imati, danas smo i službeno naletili na zid i dobili takav šamar – ne samo od Sveučilišta, već od čitavog pravnog sustava koji je zapravo samo utopija u demokratskom društvu koje nam je još donedavno obećavalo besplatno školovanje. Naime, u srpnju je na sjednici Senata potvrđena apsolventska godina. Tajništva odjela do početka rujna uopće nisu bila upoznata s tom odlukom (ona, dakle, nije protokolizirana), pa smo nerijetko nailazili na začuđene face tajnica pojedinih odjela koje su, jedino što su nam mogle reći, da odluke o apsolventskoj godini službeno nema i da se čeka sjednica koja je održana danas. Studenti su uvidjeli da je nešto čudno u toj odluci, a onda je krenula i masovna histerija jer smo postali svjesni da neprotokoliziranjem odluke iz srpnja postoji još mjesta za manipuliranje s istom.
Stvar je postala jasna na sjednici Senata održanoj danas. Između ostale hrpe nebuloza, donesena je odluka da apsolventske godine ima, no ona se plaća. I to su u pitanju poprilično nemali iznosi!
ONO ŠTO MENE ZANIMA JEST – PO KOJOJ SILI ZAKONA SVEUČILIŠTE MOŽE TAKVU ODLUKU DONIJETI 3 DANA PRIJE SLUŽBENOG KRAJA AKADEMSKE GODINE?!? Ono što je uprava danas donijela jest potpuno protuzakonito i prouustavno, no svakako krajnje ponižavajuće prema zajednici od koje sveučilišta zapravo i egzistiraju, a država na kraju krajeva profitira. Kako stvari stoje (a stoje tako da zakoni ne vrijede i da te u ovoj državi nema tko štititi), ne bi nas začudilo da se godina počne naplaćivati retroaktivno. To bi u u konkretnom slučaju značilo da bi Sveučilište nekakvom odlukom moglo donijeti odluku o plaćanju zadnjih 5 godina studiranja na ovome fakultetu. I nikome ništa.
Nadalje, apsolventska se godina plaća pola od iznosa školarine. Za pojedine to iznosi 2.750 kuna, za stručne studije 3.684 kn, za nesretnike s geografije 4.650 kn!!! Postavljam sljedeće pitanje: KAKO JE MOGUĆE NAPLATITI OVU APSO-ŠKOLARINU KADA SE SVA SVITA MINISTARSTVA NA ČELU S MINISTROM FUCHSOM DO NEGDJE PRIJE KLELA DA SU DIPLOMSKI STUDIJI BESPLATNI? Pisanje diplomskog rada (bivši magistarski rad) je i dalje studij, čak štoviše, diplomski studij – ergo besplatan!!
To konkretno znači da, primjerice, ja, moram platiti apsolventsku godinu i odraditi svojevrsnu kaznu, iako niti jednom nisam pala godinu, studirala svake godine sa sve boljim prosjekom (koji je prve godine iznosio 3,9, da bi sada na 5. godini iznosio 4,6) i bila među boljima u svojoj generaciji, samo jednom tijekom studiranja prenijela jedan ispit na sljedeću godinu (svi, ali baš svi ispiti su bili riješeni tijekom tekuće akademske godine).
No, dogodio se i jedan ustupak koji zbog kojeg će dobar dio studenata koji nisu diplomirali do 30. rujna. ipak uspjeti diplomirati bez plaćanja onih nebuloznih cifri. Naime, ukoliko se riješe sve obveze do 30. studenog, apsolventsku se godinu neće trebati plaćati. Meni i dobrom dijelu studenata to odgovara. No, što je s onima koji nisu uspjeli riješiti ispite do sada? Naravno, i tu ima studenata koji imaju izvrsne prosjeke no ispite nisu riješili jer je profesor odgodio ispit, bio je loše volje, bila je loša biometeorološka prognoza, drapao se sa studenticom, došlo je do pogreške u administraciji, izgubljena je prijavnica i tome slično. Kome oni trebaju naplatiti iznos polovice svoje školarine koje će morati dati Sveučilištu radi tuđe pogreške? Ili na kraju krajeva, svoje lijenosti. No, država/zakon/ministarstvo/fakultet zakonski odobrava studentima da svoje obveze riješe u aspolventskoj godini, nebitno jesu li žrtve sustava, lijeni, bolesni, zaposleni itd. Osim u našoj državi… koja uopće dopušta da se studentima u 5 do 12 obznani da će im za tri dana njihovo zakonom omogućeno školovanje koje je usput i besplatno (diplomski studij), naplatiti.
I zašto bih sada trebala ostati u svojoj državi i nastaviti raditi i studirati? Koga bi ovo oopće motiviralo na ostanak u zemlji? Ne znam tko se uopće ima čuditi na sve veći odljev visokoobrazovane radne snage u inozemstvu. Zašto ne kada ti država ionako, osim što ti konstatno zagorčava život tijekom studiranja, ne da da diplomiraš, a kamo li da sa svojom diplomom radiš na svojemu radnom mjestu za koje su nam roditelji otkidali od usta, a poneki i skupljali boce? Sramotno… krajnje sramotno u državi znanja.”

Razočarana studentica

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. critical

    28. rujna 2010. at 8:38

    Kada mi shvatimo da je doba socijalističkog studiranja prošlo, možda zavrnemo rukave. Dotična, naime, nije napomenuta 4. semestra diplomskog studija koji je slobodan da bi se položili ispiti koji su ostali i napisali radovi, dakle službenih rokova bilo je 6, dok ih je inače 4. Ako uzmemo u obzir da je njima predavanje završilo krajem sječnja 2010. ne treba puno misliti i računati da bi se došlo do zaključka kakvi su nam studenti. Jer većina njih nije niti izlazila na ispitne rokove u veljači. Dakle, svjesno su prokockali svoje zakonske rokove.

     
  2. studentica

    28. rujna 2010. at 9:23

    Poštovani critical,
    nije istina da je 4. semestar bio slobodan za polaganje ispita i čišćenje obaveze. Rijetki su odjeli imali slobodni semestar, te je većina imala normalna predavanja i normalne obveze pisanja seminara.
    Mislim da nije u redu da kritizirate studente ako sami niste student te iste generacije te samim time i osobno upoznati sa situacijom na fakultetu!
    Što se tiče studenata koji nisu još uvijek diplomirali, oni su jednostavno iskoristili svoje pravo da produže svoje studiranje, pa je tako bilo rečeno da će se morati diplomirati do kraja 2. mjeseca 2011. godine je dosta studenata računalo na to. Uostalom, ako su nam dani rokovi, na nama je da si sami organiziramo vrijeme i odlučimo kada ćemo što polagati, a mijenjanje odluke 3 dana prije kraja akademske godine, iako ništa čudno za naš fakultet, je apsurdno!

     
  3. critical

    28. rujna 2010. at 10:49

    Ja sam studentica! I ispravak netočnog navoda da je 3 dana prije donesena odluka. Ta odluka je donesena prošle godine na Senatu, samo su je sad potvrdili, kako i piše na portalima. Poslijednji semestar ne smije biti za pisanje seminara itd., on je slobodan i zna se za šta služi. A to što Studentski zbor tijeko cijele godine samo “sjedniči” i tek se aktivira kad je kasno je druga stvar. Meni su prilike tamo poznate jer sam bila član istog. I da nema zakonske osnove tumačene Statutom, ovo se nebi dogodilo. Istina, ovo su bili dužni propagirati malo jače i upozoravati, tako su rijetki bili koji su znali za ovu odredbu, ali se znalo. Dakle, de iure nema osnove za pravna natezanja. Isto tako nije u skladu s deklaracijom da se naplaćuje apsolventska Bolonjcima jer to u Bolonji ne postoji….

     
  4. Jelena

    28. rujna 2010. at 21:20

    Ova Odluka nije donesena prošle godine i nije su je sada tek potvrdili. Znam jer sam ja bila član tog istog Senata prošle godine, zato molim da ne navodiš netočne informacije.
    Večina studenata nije imala slobodan semestar koliko god ti to tako željela prikazati jer je večina studenata na zadarskom Sveučilištu studira dvopredmetno što znači da ili pišu dva diplomska rada ili imaju predavanja i diplomski istovremeno, a najčešće imaju i predavanja i dva diplomska jer nastavnički smjer nema obzira prema “slobodnom” semestru kojeg spominješ.
    A tvoje izjave o bolonji nemaju veze se vezom i nema ih smisla komentirati.
    Lijep pozdrav

     
  5. Marko

    28. rujna 2010. at 21:42

    @critical. Ja zbilja ne znam kakvi ste vi to ljudi kada umjesto da stanete uz obespravljene i prevarene još širite mržnju prema intelektualnoj zajednici i BESMISLENIM LAŽIMA I UVREDAMA “kitite” studente koji se muče u žabokrečini hrvatskog visokog školstva! Studenntica sigurno nii, jher da jesi znala bi da je ovo nova odredba i da sigurno nije nas vim odjelima slobodan zadnji semestar, što se lako potvrdi odlaskom na SLUŽBENE STRANICE SVEUČILIŠTA!

     
  6. TristaN

    28. rujna 2010. at 21:42

    Draga critical, neznam na kojem fakultetu studiras ali u Zadru tesko, ili vidis fakulteta kroz price i prozor.
    1. “socijalisticko” studiranje je na snazi u “socijalistickim” zemaljama Europe i to mahom / ne razbacuj se pojmovima o kojima ne znas nista, kao studentici bi ti to trebalo biti jasno.
    2. 4. semestar je nekome bio slobodan samo ako nije isao na predavanja
    3. o zasukanju rukava pricaj nekom drugome, u 5 godina tko da 80 ak ispita ako nije zasukao rukave neznam tko je, ocjene nisu niti bitne, posto kod nekih debila nemozes dobiti vise od 3.
    4. Nitko ne spominje “visak” bodova na diplomskom studiju vecini studenata koji su od maximum 120 bodova u 2 godine na kraju morali poloziti ispita za 140
    5. ostatak pismo jasno navodi pa necu ponavljati, jad i bijeda grada, Sveucilista i obrazovanja kao takvog. O moralnoj bijedi odgovornih da i ne govorim, to nisu znanstvenici nego sitni trgovci. Sramota!

     
  7. G

    28. rujna 2010. at 21:46

    Molim sve studente da prije širenja bilo kakvih dezinformacija pročitaju točno što piše na službenim dobisima, te da ne šire dezinformacije. Prvo se informirajte na Sveučilištu, a onda čitajte članke u kojekakvim medijima i plačite od smijeha koliko su pojedinci neinformirani, ali nije ni čudo kad nam je i većina kolega takva!
    P.S. Svaka čast autorici teksta!

     
  8. Miljenko

    28. rujna 2010. at 22:36

    @critical
    Belak jesi to ti?
    Pa nemoj studente zajebavat, svi znamo da ti mozes puno poisti jer se vidi na tebi, a jebiga ako ti placa nije dovoljna, nemoras studente derati dodatno da bi ija prsuta i janjetine svaki dan.

     
  9. Čovo

    28. rujna 2010. at 22:37

    Stipe nemoj dicu zebavat pusti da studiraju, nabavit ću ti ja janjetine one kojoj je proša rok u po cjene, pa ces se naisti ka pravi…

     
  10. critical

    28. rujna 2010. at 23:33

    @Tristan,
    znamo se, a ja jako dobro znam što termini znače pa čak i na njihovom izvornom jeziku ( nadam se da vežeš tko je;) ). A jako dobro znaš da nema ni u EU socijalističkog studiranja i da se mora plaćati u većini zemalja. Većina zemalja se vodi kapitalističkim sistemom studiranja. Mislim da nije shvaćeno što sam htjela reći s gore napisanim. Ja ne idem protiv studenata i prava, nego iznosim što stoji po člancima koji upravljaju sistemom. I tu Senat nađe rupe i načine da ubere lovu.
    Digresija u samoj odluci je ta što “Bolonja” ne poznaje apsolventci “staž”, ali da Senat ipak uspostavlja uz novčane naknade. Što je to drugo nego ukidanje socijalističkog sistema studiranja i prelazak na kapitalizam? Nadam se da je sad ono što sam htjela reći jasnije.

     
  11. mmm

    29. rujna 2010. at 8:21

    hmmm, da vidimo, osim ovog krajnje sramotnog akta Senata Sveučilišta koji se istim principima vodi u svome radu od kada sam ja, a ne sumnjam i mnogi prije mene na Sveučilištu, a ti bi se dali opisati lijepom narodnom “kako vitar puše” skrenuti ću pozornost na malu diskrepanciju vezanu uz obrane završnih radova. naime, završni rad je u indeks zaveden kao kolegij i nosi određen broj bodova. kada studenti plaćaju godinu plaćaju mogućnost da slušaju i sudjeluju u nastavi, a zauzvrat bi Sveučilište trebalo omogućiti da ta nastava ima svoju glavu, rep, tijek i materiju. kolegij “Završni rad” nema svoj tijek, materija je nepoznata, odnosno sama se pronalazi i utjelovljuje u samome radu, a jedino utrošeno vrijeme profesora na taj kolegij jest konzultativne naravi. ipak, povrh toga da student/ica plati godinu, nakon završena i napisana rada mora za 5 ECTS-a odvojiti 300 kn za lekturu (opcionalno), 40 kn za print verziju, 200 kuna za print u tvrdom izdanju i par kuna za cd na koji se snima sadržaj intervjua ukoliko ih ima. osim što još nikada i nigdje nisam vidjela kolegij koji košta preko 500 kuna u najgorem slučaju, zabrinjava da Sveučilište nije bilo u stanju navedene usluge organizirati i omogućiti svojim studentima/icama s obzirom na to da se ipak radi samo o kolegiju. kako to izgleda na diplomskoj razini? …vjerojatno x2

     
  12. studentica

    29. rujna 2010. at 8:25

    Vidim da je dosta ljudi argumentirano odgovorilo na prvi post od criticala pa se neću ponavljati. Očito se cura nije dobro izrazila, pa je nastala cila zbrka, eto završena tema 🙂

     
  13. ima jos

    29. rujna 2010. at 9:17

    a zaboravili smo još jednu malu, ali jako bitnu stvar: odobrava se upis diplomskog apsolventskog staža u akad. god. 2010./11., u statusu izvanrednog studenta koji studira za osobne potrebe. znači, platite 2750 kn, a mi ćemo vam za te novce oduzeti sva studentska prava, izgleda da su zaboravili da biti apsolvent podrazumijeva imati sva prava…

     
  14. bicarbona

    29. rujna 2010. at 10:20

    Ovo je žalosno, da svake godine ista priča i isto navlačenje a već i ptice na grani znaju da od bolonje na ovom faksu nema ni ”b”, ovako neće ni biti, pa ćemu ovo glumatanje i pračenje trendova non stop! A ovo povečanje školarina u ovo vrijeme na takav način uopće ne zaslužuje komentar, nego ispovjed i pokoru za sve odgovorne!

     
  15. studentica

    29. rujna 2010. at 19:31

    Ma cura je u pravu… napokon se netko sjetio reći kakva je situacija! Najžalosnije je to što nitko neće reagirati na to i što će ostati na ovome. Fakulteti u Zadru će jednostavo nastaviti po starom:( Predržavaju se Bolonje kad je lova u pitanju, al što se tiče provođenja programa uz koliokvije, e toga nema…

     
  16. cinik

    29. rujna 2010. at 21:08

    koliko meni poznato za ove stvari se zna već mjesecima. zbor se pokrenuo kada je već bilo pet do dvanaest. a i kolege studenti dižu glavu samo kada su šoldi u pitanju. to što na pola odjela sjede sadisti, nestručno osoblje i programi koje mačka repom ne bi napisala, to ih neće ponukati na akciju. daj ti meni fri eđukejšn, a posli ćemo lako. kakvi smo, tako se prema nama i odnose.

     
  17. studenticaZagreb

    29. rujna 2010. at 21:26

    žalosno je što se ovo isto događa na zagrebačkom sveučilištu, svi šute, 2 dana prije prestanka studiranja objave da masno plaćamo pad.. ili što god da ćemo platiti, iako od 5.mjeseca ponavljaju da se pad na teret ministarstva ne plaća. Nazalost prekopala sam pol statuta i pravilnika o studiranju i ne mogu naći tu odluku, ali budem.. Ako je još netko osim nas šačice zagrizla za ovo u Zagrebu,neka se javi tu i da krenemo nekamo dalje s ovim ludim odlukama. Rektoru, Josipoviću, teti Jadranki ili haškom sudu.. više ni sama ne znam kome, ali vrijeme je da se studenti pokrenu. Pozdrav Zadru

     
  18. Anonimno

    29. rujna 2010. at 23:42

    nekima je trajalo predavanje do 1.,2.,3.,…svejedno mjeseca, al nije u tome stvar. stvar je u tome što mi bolonjci moramo studirati godinu duže, platiti više, imati ne znam koliko kolegija više, platiti diplomski skoro duplo više, mora biti duplo duži i imamo duplo kraće vrijeme da ga napišemo a posao ćemo duplo teže naći!! za to ih ja sve krivim!

     
  19. next

    30. rujna 2010. at 1:02

    Uzas jedan.
    Na svakom Sveucilistu isto. Ovo je Hrvatska! Jeftinije je bit los student nego izvrstan, u sustavu u kojem se ”potice izvrsnost”

     
  20. loki

    30. rujna 2010. at 7:18

    Ma ne isplati se uopće ići na fakultet. Ja sam završio po starom programu i sad radim za minimalac. I ne postoji na horizontu ništa bolje. Sad žalim što nisam upisao 3 godišnju školu, stekao neki zanat i radio 7,8 godina već umisto što sam gubio vrijeme i novac studirajući.

     
  21. Ivana

    30. rujna 2010. at 8:25

    Dragi moji pomirite se s činjenicom da se ništa neće promijeniti dok ne reagirate. Ja sam bivša studentica Filozofskog u Os, točnije dislociranog u Vinkovcima prema starom programu. I mi smo imali problem sa školarinama, prvo smo morali potpisati nekakv dokument da pristajemo na mijenjanje visine školarine bez kojega navoodno nismo mogli nastaviti studirati, da bi nam nakon toga školarinu bez najave povečali, a kada smo se bunili umanjili su nam školarinu naredne godine. Tako smo mi složno riješili svoj problem, naglašavam složno jer su nam pomogli i studenti koji su bili oslobođeni školarine. Pravi problem nastaje nakon diplome….na ovom području ima previše ljudi moje struke ( u 2 god oko 100 diplomiranih) upravo radi dislociranog studija u Vinkovcima, pa nas sada gotovo polovica sjedi na zavodu više od godinu dana i čeka milost. Ta spomenuta školarina mi se sada čini smiješnom u usporedbi sa situacijom u kojoj se sada nalazimo!!!
    Pozdrav i sretno!!!

     
  22. Ema

    30. rujna 2010. at 10:49

    Ja sam bivša studentica Sveučilišta u Zadru, nisam studirala po bolonji, ali čak i tada smo imali velikih problema sa Sveučilištem, koje pokazuje totalno nepoštivanje zajednice studenta, bez koje ni oni ni grad u cjelosti ne bi preživjeli. Znanje je postalo roba, a studenti samo izvor profita, cijela slika samo preslikava stanje koje postoji u državi. Nisu me smetale te pravne zavrzlame koliko stav tzv. “znanstvenika” koji vode to Sveučilište, a bazira se na njihovom egu i novčanicima. Podržavam studenticu u potpunosti. Zadar je prekrasan grad, ali što se Sveučilišta tiče, vode ga krivi ljudi. to je sramota za sam pojam znanosti i obrazovanja.

     
  23. ana m

    30. rujna 2010. at 14:31

    problem je s tim što na internet stranicama fakulteta je opći iznered s informacijama…pravila je jako teško nać ili ih nema..a svi znamo kako to ide u referadi i info pultovima..niko ništa nezna i svak te šalje nekom drugom..tako da si na kraju izbezumljen, neinformiran i krepan od čekanja u redovima..zato se studenti nerviraju jer u zadnji čas doznaju informacijeo školovanju i sl..nije ni profesorima lako pri zaključivanju godine..ali bi trebali imat razumijevalnja prema studentima jer im mi lovu dajemo..ali eto..90 % njih boli ona stvar sve dok im pada lova na račune..bilo tako…ostat će tako…

     
  24. razočarana studentica

    30. rujna 2010. at 16:32

    Dragi kolege! Drago mi je je ovo pismo ipak nešto uspjelo pokrenuti! Nije u redu da se od pripadnika akademske zajednice na ovaj način prave majmuni i idioti. Danas sam dobila i odgovor od ministarstva koji je u najmanju ruku SMIJEŠAN.
    Ona famozna “autonomija” je ništa drugo nego li otkantavanje i prebacivanje loptice s jednih na druge!
    Osobno mi je najdraži dio gdje bolonja ne poznaje status apsolventa. A pitam se da li poznaje gubljenje prijavnica bez sankcioniranja odgovornih, neravnomjerno opterećenje ECTS bodova po kolegiju, donošenje odluka koje se kose s odrednicama bolonje, neodržavanje ispita i njihovo održavanje s razmakom manjim od 2 tjedna, nefunkcioniranje referade i stranice sveučilišta, neodržavanje kolokvija… dalje nastavi sam/sama.
    Odgovor ministarstva:
    Poštovana,
    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je zaprimilo Vaš upit. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09) kojim su utemeljeni „bolonjski studiji“ ne poznaje status apsolventa, niti termin apsolventska godina. S obzirom da sukladno istom zakonu, visoka učilišta autonomno utvrđuju pravila studiranja i upisa studenata, neka su visoka učilišta zadržala mogućnost upisa apsolventske godine koju su imali studenti dodiplomskih (starih) studija, dok neka nisu.
    Nadalje, vezano uz besplatne diplomske studije, željeli bi pojasniti da se besplatni studij odnosi na studente koji svoje obveze izvršavaju u roku propisanog trajanja studija.
    Žao nam je što ste iskusili ovakve probleme tijekom svojega studija. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebaju imati jasna i nedvosmislena pravila studiranja s kojima studenti trebaju biti upoznati na vrijeme.
    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je svjesno da postoje neka visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na kojima postoje problemi prilikom studija. No, bilo koje djelovanje Ministarstva ograničeno je autonomijom sveučilišta, koja otežava provjeru prijava i daljnji postupak. Budući da je odluka o plaćanju dijela školarine donesena na razini Sveučilišta, savjetujemo Vam da se obratite rektoru Sveučilišta u Zadru s molbom za rješavanje navedenog problema. Upravo s ciljem djelovanja unutar akademske zajednice, Ministarstvo od 2004. godine stalno povećava prava studentskih predstavnika na visokim učilištima. Naime, sukladno gore spomenutom zakonu, studentski predstavnici u Senatu imaju pravo suspenzivnog veta u donošenju odluka Senata i to u pitanjima od posebnog interesa za studente. Studentski predstavnici imenuju studentskog pravobranitelja, koji vas može savjetovati o vašim pravima. Također, studentski predstavnici mogu pokrenuti postupak izvanredne provjere kvalitete studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ovaj postupak je neovisan i uključuje posjetu eksperata izvan vašeg visokog učilišta koji će utvrditi aktualne probleme i moći utjecati na njihovo rješavanje.
    Srdačan pozdrav,
    Uprava za visoko obrazovanje
    Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
    Sramota!!

     
  25. ja

    30. rujna 2010. at 19:39

    a zašto nitko ne spominje studente po starom programu, kojima će se teakođer dogoditi da ne diplomiraju do 30.9., pa niti do 30.11.2010., i oni će za kaznu plaćati najmanje 2750 kuna PO SEMESTRU!! nisu svi bili lijeni,, neki imaju obitelj i djecu, rade i muče se… za što?????

     
  26. zhily

    30. rujna 2010. at 19:46

    Pa koristite kontracepciju dok studirate, pobogu! I završite faks na vrijeme!
    A koliko bi studenti po starom programu htjeli studirati? Dok prvi put ne slome kuk? Ili?

     
  27. Zahvalna studentica

    30. rujna 2010. at 22:58

    @ zhily, nikada nisi studirao ili su ti mama i tata sve poplaćali? Svi po starom programu dobivaju otkaze zaključno s današnjim danom jer ne mogu više raditi preko SC-a, neki od njih nisu nikada pali ispit ili prenijeli ga, nikada nisu pali godinu, ali su uzeli apsolventuru i osnovali obitelji, radili i polagali kada su stigli. Studiranje po starom programu je bilo socijalno osjetljivo, moglo se izaći na kraj sa studijem i poslom, a sada, čim ti ostane jedan ispit ti si loš student. Zbog jednog ispita sada moram platiti 2750kn+upisnina? Što dobivam za to? Što?

     
  28. tsar magnus ili čauš lama, kako vam je draže

    3. listopada 2010. at 2:55

    vidim, puno toga je napisano, bilo bi mi teško na sve odgovorit. vidim, da aktivni ostaju aktivni…puno toga imam za reći, ali kad malo bolje razmislim,nema smisla….odgovor na sve, pa tko shvati..

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

SUPERIZBORNA GODINA / Što sve trebate znati o izlasku na izbore 17. travnja

Objavljeno

-

By

Izbori za Zastupnike u Hrvatski Sabor održat će se kao što je poznato u srijedu 17. travnja. Državno izborno povjerenstvo napravilo je iskorak u educiranju birača o izborima za Hrvatski Sabor. 

Bira se 151 zastupnik

Potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Josip Salapić kazao je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” kako se već dugo u javnosti spominje kako je ova 2024. superizborna godina.

Prvo će se održati izbori biranja zastupnica i zastupnika u Hrvatski sabor. Bira se 151 zastupnik u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj.

Po 14 zastupnica ili zastupnika po svakoj izbornoj jedinici. U XI izbornoj jedinici biramo predstavnike u Hrvatskom saboru iz dijaspore, i to tri zastupnika po Ustavu.

U XII. izbornoj jedinici, odnosno to je lista nacionalnih manjina i bira se osam zastupnica, odnosno zastupnika.

– Ukupno kako smo rekli bira se 151 zastupnik, poručio je Salapić. Nakon Parlamentarnih izbora slijede izbori za Europski parlament, koji će se održati 9. lipnja, a onda dolaze i predsjednički izbori.

Educirano više od četiri tisuće budućih birača

Salapić je rekao kako izborna kampanja traje cijelo vrijeme, više nema one klasične kampanje od dva tjedna.

Državno izborno povjerenstvo mora osigurati svakom hrvatskom biraču da svoj glas može ostvariti.

Slabija izlaznost na izborima nije samo trend u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama Europske unije.

Na prošlim izborima za Hrvatski sabor izlaznost je bila oko 45 posto. A na prošlim izborima za Europski parlament izašlo je samo 29 posto birača. DIP želi osvijestiti birače, posebice one mlađe, koji će prvi put izaći na birališta.

Provodili su kampanju “I moj glas je bitan” u završnim razredima srednjih škola.

Tim putem je educirano više od četiri tisuće budućih birača, kako bi potaknuli i ostale birače da izađu na izbore DIP je napravio devet kratkih videouradaka. 

Gdje naći upute za sve hrvatske birače

Državno izborno povjerenstvo, kao i Ministarstvo pravosuđa i uprave na svojim internet stranicama objavili su upute za sve hrvatske birače.

Na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave mogu provjeriti Registar birača, odnosno upisnik.

– Ako netko od birača ima nevažeću osobno iskaznicu, onda po automatizmu neće biti upisan u Registar birača na biračkom mjestu, već će se morati tada obratiti nadležnom tijelu županije, koje vodi Registar birača, ili putem sustava E-građani da bi to svoje pravo ostvarili, naglasio je Salapić.

Ako će se birač na dan izbora zateći izvan mjesta prebivališta, deset dana prije izbora treba napraviti privremeni upis na biračko mjesto svoga grada. 

Rad u biračkim odborima 

U Registru birača je upisano tri milijuna i 600 tisuća birača, podijeljenih u 10 izbornih jedinica.

Za rad na izborima važni su i birački odbori, za Parlamentarne izbore ima ih sedam tisuća a 70 000 ljudi radi na izbornim procesu.

Ako netko želi raditi u biračkom odboru treba se obratiti Izbornom povjerenstvu nadležne Izborne jedinice, deset je članova biračkih odbora, osam je stranačkih, a dva su neovisna.

Izbori za dijasporu se održavaju 16. i 17. travnja. 

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Dan izbora, 17. travnja, srijeda je neradni dan. I tako se treba gledati.

Ako će neke trgovine i raditi, svakom biraču, odnosno biračici treba osigurati njegovo izborno pravo da može glasati.

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Salapić je istaknuo kako Hrvatska još uvijek nema mogućnosti glasanja putem pošte ili internerta.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu