Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Dan Općine Preko: Razvoj otoka mora značiti kvalitetan život tijekom cijele godine

Objavljeno

-

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježeni su Dan Općine Preko i blagdan njezina zaštitnika svetog Mihovila. Uz osvrt na realizirane i planirane projekte, središnja poruka ovogodišnje proslave bila je usmjerena prema budućnosti – stvaranju uvjeta u kojima će otočani moći živjeti, raditi, osnivati obitelji i ostati na svojim otocima tijekom cijele godine.

Svečanost je održana u Olive Island Marini u Sutomišćici, a domaćini su bili načelnik Općine Preko Jure Brižić i predsjednica Općinskog vijeća Jasminka Luštica. Među uzvanicima bili su izaslanik predsjednika Vlade RH i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, župan Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Šime Erlić, državna tajnica Zrinka Raguž, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, predsjednica Županijske skupštine Ingrid Melada, zamjenik župana Robertino Dujela te brojni predstavnici državnih, županijskih i lokalnih institucija.

Predsjednica Općinskog vijeća Jasminka Luštica naglasila je kako se u razvoju Općine nastoji voditi računa o potrebama svih mjesta i svih generacija.

„Želimo stvarati što bolje uvjete za život, rad i ostanak na otoku. U tom procesu svatko ima svoju ulogu – izvršna vlast provodi programe i projekte, a Općinsko vijeće kroz svoj rad donosi odluke i daje podršku njihovoj provedbi. Vjerujemo da ćemo i u godinama koje dolaze zadržati ovaj smjer i nastaviti graditi općinu kakvu želimo ostaviti generacijama koje dolaze“, poručila je Luštica.

Otok ne smije postati kulisa

Načelnik Jure Brižić svoj je govor usmjerio prema slici Općine Preko 2050. godine i pitanju što će današnje generacije ostaviti onima koje dolaze.

„Ne želim da 2050. imamo otok koji izgleda savršeno na fotografiji, a na kojem više nema života. Ne želim da postanemo kulisa. Ne želim da naša mista postanu samo apartmani s lijepim pogledom. Želim da budu dom“, istaknuo je Brižić.

Naglasio je kako razvoj ne smije značiti gubitak identiteta otočnih mjesta, ali ni odbijanje svakog novog projekta.

„Ne vjerujem u razvoj po svaku cijenu, ali jednako tako ne vjerujem ni u – nerazvo. Vjerujem u mjeru, razum, razgovor i zaštitu prostora, ali i u hrabrost da se donese odluka. Da investicijama, ali pod jasnim pravilima. Da turizmu, ali ne turizmu koji će istisnuti život iz naših mista. Da novim projektima, ali projektima koji nešto ostavljaju zajednici.“

Posebno je istaknuo da pravi uspjeh otoka nije samo u turističkim brojkama.

„Nije uspješan otok onaj na kojem u kolovozu ne možete pronaći slobodan apartman. Uspješan je otok onaj na kojem u siječnju svijetle prozori. To je otok za koji se vrijedi boriti“, poručio je Brižić. 

Bilaver: Prvi zahvati vodovodizacije ulaze u realizaciju

Župan Josip Bilaver govor je započeo projektom vodovodizacije zadarskih otoka, o kojem je neposredno prije svečane sjednice u Preku održan novi koordinacijski sastanak.

„U natječajni proces ulaze rekonstrukcija crpne stanice Borik, druga cijev od Zadra do Ugljana, odnosno Lukorana, te vodosprema i crpna stanica Burnjača na otoku Ugljanu. To su dijelovi jednog velikog projekta vodovodizacije naših otoka i duboko sam uvjeren da ćemo zadržati ubrzanu dinamiku te da ćemo 2028. imati vodu na Dugom otoku“, istaknuo je Bilaver.

Naglasio je da se takvi projekti provode prije svega zbog ljudi koji na otocima žive tijekom cijele godine.

„Sve ovo ne radimo zbog turista ni zbog nekoga tko živi u drugoj zemlji, nego prije svega zbog naših otočana. Svjesni smo da život na otoku sa sobom nosi određene poteškoće i prepreke i zato je briga Županije prema otocima još veća.“

Bilaver je izdvojio i projekt proširenja kapaciteta doma za starije i nemoćne u Preku najavivši da bi radovi na novoj zgradi trebali početi početkom iduće godine, nastavak ulaganja u zdravstvenu zaštitu i Psihijatrijsku bolnicu Ugljan te ulaganja u poboljšanje školske infrastrukture. Osvrnuo se i na turizam, istaknuvši važnost kvalitete, produljenja sezone i cjelogodišnjeg poslovanja, kao i potrebu za otvorenim razgovorom o svim razvojnim projektima.

„Nikad nismo i nećemo podržavati projekt koji je protivan interesima ljudi koji žive na otoku. Zato je važan dijalog, suradnja i jasna, transparentna komunikacija. Dobre projekte treba ljudima objasniti i o njima razgovarati“, poručio je Bilaver.

Frka-Petešić: Mjerilo otočne politike je može li čovjek ovdje ostati

Izaslanik predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić istaknuo je kako se uspješnost otočne politike ne mjeri samo kilometrima cesta i cjevovoda ili uloženim milijunima, nego prije svega kvalitetom života ljudi kojima su otoci dom.

„Za mene je mjerilo vrlo jednostavno – može li čovjek na otoku ostati, osnovati obitelj, raditi, školovati djecu, dostojanstveno ostarjeti i s pouzdanjem planirati svoju budućnost.“

Naveo je kako na 52 stalno naseljena hrvatska otoka živi oko 130 tisuća ljudi te da je tijekom proteklih deset godina iz europskih, državnih, županijskih i lokalnih izvora, ulaganja javnih poduzeća i kreditnih instrumenata u hrvatske otoke uloženo više od 4,6 milijardi eura.

Posebno se osvrnuo na projekt razvoja vodoopskrbe zadarskog područja, koji obuhvaća zadarske otoke, Podvelebitsko područje i Ravne kotare. Otočni dio ide prvi u realizaciju i predviđa oko 257 kilometara cjevovoda, 11 vodosprema, 13 crpnih stanica te tri desalinizatora na Premudi, Silbi i Olibu. Vrijednost prve otočne faze veća je od 40 milijuna eura, a trebala bi omogućiti nove priključke za više od pet tisuća stanovnika.

Za Općinu Preko posebno je važan transportni cjevovod Zadar–Ugljan, procijenjene vrijednosti veće od 10 milijuna eura, za koji je lokacijska dozvola pravomoćna, a podnesen je i zahtjev za građevinsku dozvolu.

„Naša je zadaća ubrzati svaki proces gdje god je moguće i pretvoriti ono što je danas dokumentacija u infrastrukturu koju će ljudi stvarno koristiti“, poručio je Frka-Petešić.

Istaknuo je i rast lokalnog gospodarstva, navodeći da danas na području Općine djeluje 151 obrt, dok je broj zaposlenih u proteklih devet godina porastao sa 736 na više od 1.300.

Gotovo 4,9 milijuna eura za „Život arhipelaga“

Poseban dio svečane sjednice bilo je uručenje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „ŽIVOT ARHIPELAGA: Unaprjeđenje dostupnosti i razvoj društvenih sadržaja na otocima Zadarske županije“.

Nositelj projekta vrijednog gotovo 4,9 milijuna eura je Općina Preko, a partneri su općine Kali, Kolan i Povljana. Projektom su osigurana značajna bespovratna sredstva za razvoj društvenih sadržaja i podizanje kvalitete života na zadarskim otocima. Ugovor je načelniku Juri Brižiću uručila državna tajnica Zrinka Raguž.

Na svečanoj sjednici dodijeljena su i javna priznanja Općine Preko.

Grb Općine Preko dodijeljen je Udruzi Priješka Luzarica za predanost očuvanju kulturne, povijesne i sakralne baštine Preka, Zlatku Franiću za doprinos očuvanju sjećanja na Domovinski rat, Goranu Pavinu i Nikši Ivancu za dugogodišnji doprinos razvoju lokalne zajednice, dok je Branko Kolega nagrađen za dugogodišnji javni angažman te doprinos razvoju Općine, komunalnog sustava i vatrogastva. Editi Ivanac uručena je i Zahvalnica za 30 godina uspješnog vođenja obrta.

Svečanost su glazbenim nastupom upotpunile Ćakuluone iz Kali, čiji je nastup bio posvećen očuvanju otočne tradicije i kulturne baštine. Kaljski govor nedavno je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Rating: 5.00/5. From 2 votes.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

OB ZADAR / 150 do 200 pacijenata dnevno na terapiji ninskim ljekovitim blatom

Objavljeno

-

By

Foto: Mario Padelin/OB Zadar

Ninska laguna i ovih je ljetnih mjeseci bila mjesto na kojem su brojni pacijenti tražili olakšanje svojih tegoba. Terapije ljekovitim blatom koje provodi Opća bolnica Zadar tijekom sezone svakodnevno je koristilo između 150 i 200 pacijenata, a interes je ove godine bio veći nego prethodnih sezona. Terapije se provode pod nadzorom djelatnika Odjela za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, a obuhvaćaju pacijente s reumatskim i degenerativnim bolestima, pacijente nakon operativnih zahvata te pacijente s određenim neurološkim i dermatološkim bolestima.

Iskustva pacijenata uglavnom su vrlo pozitivna. Mnogi se u Nin vraćaju iz godine u godinu, a fizioterapeuti koji s njima svakodnevno rade navode kako pacijenti nakon terapija često opisuju manje tegoba, bolju pokretljivost i manju potrebu za lijekovima protiv bolova. „Pacijenti nam govore da im je nakon terapije zima bila lakša, uz manje tegoba i veću pokretljivost. Mnogi se zbog toga vraćaju iz godine u godinu“, ističu s Odjela za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.

Interes za terapije ne dolazi samo iz Zadarske županije. Sve je više pacijenata iz drugih dijelova Hrvatske, što dodatno pokazuje potrebu za povećanjem kapaciteta. Razmatra se i mogućnost produljenja sezone terapija, kada to vremenski uvjeti budu dopuštali. Voditelj Odjela za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Neven Birkić, dr. med., ističe kako će se rezultati i iskustva pacijenata pratiti i tijekom nadolazećih sezona, kako bi se dodatno procijenili učinci terapija i mogućnosti razvoja programa.

Ninsko ljekovito blato tako i dalje ostaje važan dio rehabilitacijskog programa Opće bolnice Zadar, a činjenica da se broj pacijenata iz godine u godinu povećava govori o kontinuiranom interesu za ovu vrstu terapije.

Sada naša klinika na otvorenom uzima pauzu do idućeg ljeta kada započinje s novom sezonom terapija.

Foto: Mario Padelin/OB Zadar

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Divlje svinje sve veći problem na zadarskim otocima: Županija traži intenzivniji angažman lovoovlaštenika

Objavljeno

-

By

Divlje svinje koje ulaze u naselja, uništavaju poljoprivredne površine i sve se češće pojavljuju na prometnicama postaju ozbiljan problem za stanovnike zadarskih otoka. Kako bi se pronašla učinkovitija rješenja, Zadarska županija okupila je predstavnike lovoovlaštenika i Lovačkog saveza Zadarske županije na radnom sastanku posvećenom stanju u otočnim lovištima.

Posebno zabrinjava stanje na Dugom otoku, odakle, prema riječima Daniela Segarića, u Županiju učestalo stižu pritužbe stanovnika zbog divljih svinja koje se približavaju kućama, ulaze u naselja i ugrožavaju sigurnost prometa.

„Ne očekujemo da će nestati baš svaka divlja svinja, ali očekujemo da se njihova brojnost dovede pod kontrolu. Imamo primjere koji pokazuju da je to moguće. Neka lovišta ozbiljno su pristupila problemu i postigla rezultate, dok kod drugih očekujemo znatno veći angažman. Spremni smo pomoći, ali lovoovlaštenici moraju preuzeti svoj dio odgovornosti“, rekao  je Segarić.

Istaknuo je kako Županija gotovo svakodnevno zaprima pozive građana, osobito tijekom ljetnih mjeseci, te upozorio da se problem više ne može promatrati isključivo kroz gospodarenje lovištima, nego i kroz sigurnost i kvalitetu života otočnog stanovništva.

Na potrebu zajedničkog djelovanja upozorio je i zamjenik župana Robertino Dujela, naglasivši kako je upravo razdoblje nakon turističke sezone prilika za intenziviranje aktivnosti na terenu.

„Zadarska županija stoji vam na raspolaganju, ne samo financijski i administrativno, nego i kroz nove programe i mjere. Želimo čuti s kojim se problemima susrećete i što možemo zajedno učiniti kako bismo osigurali stanje u lovištima kakvo svi želimo“, kazao je Dujela.

Lovoovlaštenici su, međutim, upozorili da je lov na otocima sve zahtjevniji. Nekadašnje poljoprivredne površine i putovi danas su uglavnom zarasli, a gusta vegetacija na pojedinim mjestima dopire gotovo do samih kuća. Time je znatno smanjen prostor na kojem se može sigurno loviti.

Predstavnik jednog od lovišta na Dugom otoku istaknuo je kako lovci redovito izlaze na teren, ali je odstrel zbog nepristupačnog terena iznimno težak. Kao dodatni problem naveo je nemogućnost postavljanja lovnogospodarskih objekata na privatnim zemljištima. U raspravi je upozoreno i na prisutnost jelena i koza na području Luke, Žmana i Zaglava.

Da se problem ipak može znatno smanjiti, pokazuju primjeri Molata i Sestrunja. Predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić istaknuo je kako su ondje rezultati postignuti organiziranim lovovima, uključivanjem domaćih lovaca te dolascima lovačkih skupina iz drugih dijelova Hrvatske.

„Na Molatu smo imali velik problem, ali smo ga zajedničkim radom dobrim dijelom riješili. Na Sestrunju su rezultati još bolji. Sada se moramo ozbiljnije posvetiti Istu. Repelenti mogu pomoći nekoliko dana, ali jedino pravo rješenje je lov, lov i ponovno lov“, naglasio je Perić.

Tijekom sastanka otvoreno je i pitanje izrade programa zaštite divljači za površine izvan lovišta, čime bi se stvorili potrebni zakonski preduvjeti za učinkovitije postupanje na područjima na kojima divljač ugrožava stanovništvo i imovinu.

Predstavnici lovišta na Istu i Škardi upozorili su i na dodatnu poteškoću – divlje svinje plivaju između otoka, zbog čega se mogu ponovno pojaviti i na područjima na kojima je njihov broj prethodno smanjen. Istaknuli su da se lovne aktivnosti redovito provode, no rezultati ovise o vremenskim uvjetima, dostupnosti hrane i kretanju divljači.

Na sastanku je otvoreno i pitanje izrade programa zaštite divljači za površine izvan lovišta, kako bi se omogućilo učinkovitije postupanje na područjima gdje je lov trenutačno zakonski ograničen.

Na sastanku je poručeno kako je Zadarska županija spremna  razmotriti dodatne oblike sufinanciranja, od opreme i prihrane do organizacije intenzivnijih lovnih aktivnosti, ali i kako se od lovoovlaštenika očekuju konkretni rezultati.

Zajednička je poruka sastanka da problem divljih svinja na otocima nema jednostavnog ni brzog rješenja, ali da se kontinuiranim lovom, boljom koordinacijom i suradnjom s lokalnim stanovništvom njihova brojnost može svesti na prihvatljivu razinu.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Radovi na izgradnji Olimpijskog bazena na Višnjiku; u tijeku ishodovanje građevinske dozvole za tribine s dvoranama

Objavljeno

-

By

Projekt tribina u kojoj su smještene višenamjenska dvorana i dvorana za borilačke sportove trenutačno je u postupku ishodovanja građevinske dozvole.

U tijeku su armirano betonski radovi na projektu izgradnje Olimpijskog bazena na Višnjiku. Riječ je o najvećoj kapitalnoj investiciji ulaganja u sport posljednjih godina. Izgradnja vanjskog bazena na Višnjiku započela je u travnju, a gradnja bazena dodatno će podići kvalitetu razvoja vodenih sportova, ali i dati dodatnu sportsku dimenziju cijelom kompleksu ŠC Višnjik koji je postao dnevni boravak brojnih rekreativnih i profesionalnih sportašica i sportaša.
Novi olimpijski bazen samo je jedan korak u projektu modernizacije sportske infrastrukture u Zadru, u okviru ITU projekta Sport Upbuild.

Novi bazen ukupnih je tlocrtnih dimenzija 80,48×35,64 metara i zadovoljit će sve uvjete za održavanje službenih plivačkih natjecanja na međunarodnoj razini. Projekt tribina u kojima su smještene višenamjenska dvorana i dvorana za borilačke sportove trenutačno je u postupku ishodovanja građevinske dozvole.

Izgradnja vanjskog bazena započela je u travnju ove godine. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu