Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Održivi turizam otoka (OTOK) – kako pronaći ravnotežu između razvoja i zaštite prostora i otočana? 

Objavljeno

-

u novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru danas su predstavljene aktivnosti i očekivani rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Održivi turizam otoka (OTOK), kojega provodi Sveučilište u Zadru, a financiran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ukupna vrijednost projekta je nešto više od 150 tisuća eura. Projekt je započeo u listopadu 2025. i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 15 znanstvenika iz Hrvatske i Europe.

Privlačnost mora, ugodna klima i odijeljenost otoka Zadarskog arhipelaga stvaraju pretpostavku razvoja turizma posljednjih godina. Pritom turizam značajno opterećuje obalno područje i ostvaruje različite ekološke, društveno-kulturne i ekonomske učinke kojima je potrebno održivo upravljati, kako bi se očuvale sve otočne vrijednosti potrebne za život budućih generacija. Uvažavajući specifičnosti otoka i otočnih zajednica, cilj ovog projekta je razviti model održivog turizma otoka kao turističkih destinacija. Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za ekonomiju rekao je kako će u tu svrhu biti provedena različita kvalitativna i kvantitativna istraživanja koja će cjelovito obuhvatiti sve relevantne dionike turizma otoka Zadarskog arhipelaga. Kao trajni rezultat projekta ostat će različite znanstvene publikacije koje razmatraju specifičnosti zadarskih otoka u kontekstu suvremenog turizma i njegove održivosti.

Rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić, rekao je da se o otocima ne može govoriti isključivo kao o prostoru koji svojim ljepotama omogućuje turističke doživljaje, a da se pritom ne uzme u obzir činjenica da je to i prostor života otočana.

– Otoci nikada nisu bili bolje prometno povezani niti je ikada bilo lakše povući financijska sredstva iz europskih fondova za unaprjeđenje komunalne infrastrukture i životnih uvjeta. Međutim, otoci istodobno imaju i blagoslov i prokletstvo odijeljenosti od kopna – s jedne strane udaljenost od onečišćenja i drugih loših strana ubrzanoga urbanog života, a s druge izoliranost u lošim vremenskim uvjetima i nedostupnost potrebnih dobara i usluga. Sve probleme na otocima nije lako, a možda ni moguće riješiti, no smisao ovakvih projekata jest pokušati doći do objektivnog prikaza stanja i prijedloga promjena koje će olakšati život stalnom stanovništvu te predložiti aktivnosti koje će povremeno privlačiti posjetitelje ili nove stanovnike. Održivi turizam je prilika za otočne zajednice. Međutim, prečesto svjedočimo stihijskom turizmu, koji je partikularan i usmjeren isključivo na što brže i lakše stjecanje financijske dobiti. Takav turizam nije dobar jer narušava odnose unutar otočnih zajednica i trajno degradira pa i devastira prostor. Umijeće je postići ravnotežu između razvojnih potreba i zaštite prostora, a velika je odgovornost akademske zajednice da svojim konkretnim prijedlozima doprinese njezinoj uspostavi – istaknuo je rektor Faričić.

Članica projektnog tima, ujedno i predsjednica Komisije za otoke IGU (International Geographic Union Islands Commission), prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju, rekla je kako otoci Zadarskog arhipelaga predstavljaju iznimno vrijedan, ali i izrazito osjetljiv prostor. Riječ je o otocima koji se međusobno znatno razlikuju – po veličini, broju stanovnika, stupnju prometne povezanosti s kopnom, ali i po društveno-gospodarskom razvoju.

– Privlačnost mora, ugodna klima i doživljaj izdvojenosti i „autentičnosti” snažno privlače posjetitelje, ali istovremeno stvaraju sve veće pritiske na otočni prostor, okoliš i lokalne zajednice. Ti pritisci nisu jednaki na svim otocima, niti proizvode iste učinke. Slični se procesi odvijaju u brojnim otočnim regijama Mediterana, ali i šire – od Grčke, Italije i Španjolske, preko otočnih zajednica u Atlantiku, do pacifičkih i karipskih otoka. Turizam na otocima donosi ekonomske koristi i razvojne prilike, dok s druge strane može uzrokovati ekološka opterećenja, promjene u društvenim odnosima, gubitak lokalnog identiteta i snažnu ovisnost o sezonalnim prihodima. Upravo u tom raskoraku između mogućnosti i razvojnih ograničenja nalazi se središnji istraživački problem ovog projekta, istaknula je Čuka.

U okviru projekta provest će se sveobuhvatna analiza geografskih obilježja, kao i ekološkog, društvenog i gospodarskog stanja na otocima Zadarskog arhipelaga. Na temelju tih analiza definirat će se kriteriji za odabir otoka na kojima će se onda provesti detaljnije, primarno istraživanje.

Članica projektnog tima s Odjela za ekonomiju, doc. dr. sc. Gabrijela Vidić, istaknula je kako će se u okviru projekta provesti niz istraživanja koja će uključivati različite skupine dionika u otočnim destinacijama, poput lokalnog stanovništva, gospodarstvenika, neprofitnih organizacija, turista i drugih relevantnih aktera, s ciljem utvrđivanja njihovih stavova o održivom razvoju turizma na otocima. U tu će se svrhu primjenjivati različite istraživačke metode, kao što su anketna istraživanja i grupni intervjui, ali i eksperimenti izbora te kvazieksperimentalna istraživanja uz pomoć alata za praćenje pogleda ispitanika. Osim toga, provest će se analiza stanja i trendova na tržištu nekretnina u kontekstu turističkih kretanja na otocima, kao i analiza turističke infrastrukture, ponude i aktivnosti potrebnih za razvoj pristupačnog turizma.

Nakon predstavljanja potpisani su sporazumi o suradnji s partnerima koji će pružiti podršku u provođenju projekta, a oni su: Općina Preko, JU „Park prirode Telašćica” te turističke zajednice Zadarske županije, Grada Zadra, Općine Preko, Općine Kali, Općine Kukljica i Općine Tkon.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

Mladi, more i klima: Prijavi se na program koji znanje pretvara u djelovanje

Objavljeno

-

By

Centar za mlade Zadar naredne dvije godine bit će dom inicijative M.O.R.E. MORA – Mladi za Očuvanje Raznolikog Ekosustava MORA koju posljednjih nekoliko godina vodi Društvo 20000 milja. Inicijativa je namijenjena mladima u dobi od 18 do 30 godina koji žele aktivno sudjelovati u rješavanju okolišnih i klimatskih izazova, s posebnim naglaskom na more kao ključni element naših života te glavnog pokretača klime.
Zašto more i klima?
More i klima neraskidivo su povezani – more je izvor života, regulira temperaturu planeta, apsorbira višak ugljikovog dioksida, ublažava klimatske ekstreme te predstavlja izvor hrane, prihoda i temelj brojnih gospodarskih djelatnosti, osobito u obalnim zajednicama. Upravo zato projekt M.O.R.E. MORA stavlja naglasak na tzv. „plavi sektor“, čija važnost u kontekstu klimatskih promjena i održivog razvoja kontinuirano raste.
Istovremeno, vijesti o stanju okoliša kod mladih često izazivaju osjećaj preopterećenosti i nemoći. M.O.R.E. MORA želi biti prostor u kojem se ta briga pretvara u znanje, povezivanje i zajedničko djelovanje.
Projekt je službeno predstavljen 26. siječnja 2026. godine, a osmišljen je kao odgovor na čestu potrebu mladih da svoje znanje, brigu i ideje pretoče u konkretno djelovanje. M.O.R.E. MORA povezuje znanje, praksu, umrežavanje i mogućnosti daljnjeg angažmana, te promicanje volonterstva u zaštiti prirode i okoliša, stvarajući prostor u kojem teorija postaje primjenjiva, a individualna briga prerasta u kolektivnu akciju.
Edukativni program „O moru i klimi“
U sklopu projekta provodi se serija edukativnih druženja za mlade „O moru i klimi“, koji će se odvijati od ožujka do svibnja 2026. godine te održavati u Centru za mlade Zadar. Druženja su namijenjen mladima u dobi od 18 do 30 godina, bez obzira na prethodno obrazovanje ili iskustvo – dovoljni su samo znatiželja i želja za promjenom te djelovanje za boljitak našeg plavetnila.
Program se sastoji od pet interaktivnih neformalnih radionica, koje se održavaju u ritmu od jedna do dva druženja mjesečno. Kroz radionice sudionici stječu znanja, alate i podršku te se povezuju s drugim mladima i stručnjacima iz područja zaštite prirode i okoliša.
Teme druženja pokrite će i ojačati mlade da bolje razumiju život ispod površine, ulogu mora kao regulatora klime, sudjelovanje mladih u procesima donošenja odluka, s naglaskom na aktivno građanstvo, javne rasprave i e-savjetovanja, potrebne profesionalne vještine za rad u sektoru zaštite prirode, ulogu volonterstva, upoznaju se s digitalnim alatima u zaštiti prirode, uključujući korištenje tehnologije za praćenje okoliša i zagovaranje, ali i kako dalje učinkovito prijenositi znanje.
Program nudi više od edukacije – sudionici imaju priliku razvijati profesionalne i socijalne vještine, sudjelovati u javnim događanjima poput plavih pub-kvizova i debata o lokalnim okolišnim problemima te imaju priliku uključiti se u terenski rad, uključujući istraživački vikend na otoku Silbi.
Prijave i sudjelovanje
Sudjelovanje u programu je besplatno, no broj sudionika je ograničen. Prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine, a zainteresirani se prijavljuju putem online prijavnice:
POVEZNICA: https://forms.gle/Zpe6fuq25BPPn9G99
Svi prijavljeni kandidati bit će o rezultatima obaviješteni putem e-maila nakon zatvaranja prijava.
Edukativni program „O moru i klimi“ dio je šire inicijative M.O.R.E. MORA, čiji je cilj mladima pružiti znanje, alate i prostor za aktivno sudjelovanje u zaštiti okoliša i izgradnji održivije budućnosti, uz jasnu poruku – samo brinuti nije dovoljno, potrebno je djelovati.
Nositelj i projektni partner projekta su Društvo istraživača mora – 20000 milja i Udruga Aurelia, a projekt se provodi uz sufinanciranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

„Lavež, mjauk i propisi“ – karneval koji promiče odgovorno vlasništvo i sustavnu zaštitu životinja

Objavljeno

-

By

Turistička zajednica Grada Zadra, u suradnji sa Županijskom koordinacijom za zaštitu životinja – KOORA, organizira događaj koji na jedinstven način spaja edukaciju, institucionalnu suradnju i karnevalsko ozračje, s ciljem promicanja odgovornog vlasništva i unaprjeđenja sustava zaštite životinja na području Zadarske županije.

Program započinje panel-raspravom pod nazivom „Lavež, mjauk i propisi – ozbiljna priča u karnevalskom ruhu“, posvećenom uvjetima držanja kućnih ljubimaca, zakonskim obvezama i odgovornostima vlasnika, važnosti mikročipiranja, cijepljenja i sterilizacije te ulozi lokalne i regionalne zajednice u zaštiti životinja.

Poseban naglasak stavlja se na rad Županijske koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja (KOORA), koja okuplja sve relevantne dionike – jedinice lokalne samouprave, komunalne redare, Državni inspektorat, policiju, veterinare i udruge – s ciljem uspostave učinkovitog, koordiniranog i sustavnog pristupa zaštiti životinja.

Sudionici panela:

Iva Bencun, direktorica Turističke zajednice Grada Zadra
Lana-Kira Mišurac, voditeljica radnog odbora Županijske koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja (KOORA)
Darko Morožin, veterinar Veterinarske stanice Zadar
Željko Komadina, direktor Pet Cluba
Damir Perić, ravnatelj ustanove Natura Jadera i predsjednik Lovačkog saveza
U sklopu rasprave bit će istaknuti i značajni pomaci na području Zadarske županije, uključujući otvaranje skloništa za napuštene životinje – prvog takvog skloništa u Republici Hrvatskoj čiji je osnivač jedinica regionalne samouprave.

Nakon panel-rasprave slijedi Karnevalska revija s kućnim ljubimcima, koja se održava u sklopu karnevalskog programa Turističke zajednice Grada Zadra. Građani su pozvani sudjelovati maskirani zajedno sa svojim psima, uz mogućnost osvajanja prigodnih nagrada. U reviji mogu sudjelovati mikročipirani psi, a vlasnici su obvezni ponijeti knjižicu psa. Prije sudjelovanja komunalni redar izvršit će provjeru podataka.

Program uključuje i humanitarnu tombolu, a sva prikupljena sredstva namijenjena su skloništu za životinje Zadarske šapice.

Prijave i dodatne informacije

Prijava za sudjelovanje dostupna je putem poveznice:
https://forms.gle/AF5Lo6c7jbke5gHs7

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Prvi stručni skup o temi ,,Bolest obeskrijepljena snagom vjere” ovaj u petak u Zadru

Objavljeno

-

By

Prvi stručni skup o temi ,,Bolest obeskrijepljena snagom vjere” održava se u petak, 13. veljače, u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru, s početkom u 18 sati.
Na skupu će izlagati predavači: dr. med. Danijela de Micheli Vitturi, fra Andrija Bilokapić, Ivana Kukec, dr. med. i doc. dr. Jurica Botić.
Cilj skupa je produbiti razumijevanje odnosa prema bolesti, patnji i umiranju u svjetlu kršćanske vjere, medicine i humanističkih znanosti te osnažiti pastoralno djelovanje u radu s bolesnima i njihovim obiteljima.
Događaj organizira Povjerenstvo za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi Zadarske nadbiskupije.

Formativni susret za župne katehete iz Zadarske nadbiskupije o temi “Duhovno-antropološki pogled na poziv župnog katehete” održava se u srijedu, 25. veljače, s početkom u 19 sati u župnoj crkvi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.
Voditelji Ana Perišić i Frano Marijić će održati hagioterapijski nagovor s primjerima iz prakse.
Susret organizira Povjerenstvo za župnu katehezu Zadarske nadbiskupije.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu