Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Vremenska situacija

Vremenska situacija nad Europom pod utjecajem je stacionarne anticiklone sa središtem zapadno od Britanskog otočja. Ciklone okružuju anticiklonu i, zbog izostanka visinske mlazne struje, sporo se premještaju po njezinu rubu. Anomalija u visinskom strujanju atmosfere – izostanak polarne mlazne struje – uzrokuje vrlo sporo premještanje zračnih masa nad sjevernom hemisferom. Nad našim krajevima nalazi se područje sudara hladne i suhe zračne mase sa sjevera Europe te tople i vlažne zračne mase sa Sredozemnog mora, što rezultira pojačanim razvojem dnevne naoblake i pojavom lokalnih grmljavinskih pljuskova.

Vrijeme danas

Pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj dnevne naoblake, osobito u planinskim krajevima. Poslijepodne je ponegdje moguć pokoji pljusak. Na Jadranu će puhati jaka bura, a u podvelebitskom primorju na udare i olujna.

Najviše dnevne temperature zraka: od 19 do 24 °C.

Vrijeme sutra (srijeda)

Pretežno sunčano i malo toplije. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 3 do 8 °C, na Jadranu oko 13 °C. Tijekom dana puhati će slab sjeveroistočnjak i sjeverac, a na Jadranu bura.

Najviše dnevne temperature zraka: u unutrašnjosti od 19 do 22 °C, na Jadranu od 22 do 24 °C, na krajnjem jugu i više.

UV indeks je visok. Temperatura mora od 18 do 21 °C.

Izgledi za četvrtak i petak

Promjena vremena uz mjestimice obilnu kišu i grmljavinu te manji pad temperature zraka. Promjenu vremena pratit će udari vjetra: u unutrašnjosti sjeveroistočnjaka, a na Jadranu jaka i na udare olujna bura.

Vikend

Tijekom vikenda postupna stabilizacija vremena i porast temperature zraka.

Početak idućeg tjedna

Prema trenutačno dostupnim prognostičkim materijalima, početkom idućeg tjedna očekuje se novi prodor nestabilnog zraka s kišom.

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Nalazimo se pod utjecajem grebena visokog tlaka anticiklone sa središtem nad srednjom Europom. Manja količina nestabilnog zraka kruži u ciklonalnom vrtlogu nad sredozemnim morem.

Danas će vrijeme biti djelomice sunčano. Slab do umjeren razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti te u dalmatinskoj zagori može lokalno biti praćen grmljavinom i pokojim pljuskom. Na sjevernom Jadran će poslijepodne i navečer zapuhati bura, jaka u podvelebitskom primorju.

Najviše dnevne temperature zraka od 18 u unutrašnjosti do 24 na Jadranu. Temperature mora je od 18 do 20C.

U utorak djelomice sunčano.

Prijepodne će povećane naoblake biti na sjevernom Jadranu i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Mjestimice u Istri i Gorskom kotaru moguć je pokoji grmljavinski pljusak. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura koja će navečer na sjevernom dijelu i u podvelebitskom primorju doseći i olujnu jačinu.

Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 3 do 6, uz mjestimičnu maglu po kotlinama i u dolinama rijeka. Na Jadranu jutarnje temperature oko 13 uz obalu do 17 na otocima. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 15 do 20, na Jadranu od 21 do 26C.

UV indeks je visok.

Dok se hrvatski turistički djelatnici brinu kako privući što više posjetitelja, mnoge europske destinacije suočavaju se s potpuno suprotnim problemom – kako se nositi s turističkim valovima tsunamija koji ih preplavljuju.

Nova analiza Which? Travel otkrila je šokantne brojke o pretjeranom turizmu koji uništava neke od najpopularnijih europskih odredišta.

Rekorder je grčki otok Zakintos gdje noćenja nadmašuju broj stanovnika u omjeru 150:1. Mallorca drži neslavni rekord u ukupnom broju noćenja, dok Pariz ima nevjerojatnih 418.000 noćenja po kvadratnom kilometru – daleko više od drugoplasiranog grada Atene, prenosi tportal.

“Jasno je da je u mnogim mjestima dosegnuta prijelomna točka”, objašnjava Rory Boland, urednik časopisa Which? Travel. “Negativne strane turističkog booma, bilo da se radi o rastu cijena nekretnina, antisocijalnom ponašanju ili pritisku na lokalne usluge, nadmašuju koristi.”

Pretjerani turizam

Iako izraz “pretjerani turizam” djeluje kao novitet, stručnjaci ističu da problem nije nov. ‘Pritužbe na utjecaj turističkih masa sežu više od stoljeća unazad, svakako barem u slučaju Venecije’, ističe profesor Richard Butler sa Sveučilišta Strathclyde. Za neke destinacije, smatra on, pravi problem nije broj posjetitelja, nego njihovo nepoželjno ponašanje.

“Dugogodišnja turistička mjesta poput Blackpoola, Las Vegasa i Orlanda ne bilježe pritužbe na pretjerani turizam. Oni su u osnovi nastali s turizmom kao jedinom djelatnošću i njihov razvoj uvijek je bio usmjeren na turizam”, objašnjava Butler.

Hrvatski Jadran među neslavnim rekorderima

Zanimljivo je da se prema izvješću časopisa Which? Travel, Istra našla na drugom mjestu najopterećenijih turističkih destinacija u Europi s više od 133.000 noćenja na tisuću stanovnika. Unatoč tome, marketinške kampanje i dalje je često nazivaju najbolje čuvanom tajnom” Hrvatske.

Najveći problem imaju stare povijesne jezgre gradova koji nisu građeni za masovni turizam. “Dubrovnik i Prag ozbiljno pate”, ističe Butler. “No ponekad su rane koje su si sami nanijeli. Barcelona je jedan od glavnih primjera pritužbi na pretjerani turizam u medijima, ali ta je destinacija namjerno stavila fokus na turizam kao izvor razvoja, počevši od Olimpijskih igara 1992.”

Kao alternativa prenapučenim destinacijama, izvješće časopisa Which? Travel preporučuje manje poznata istočnoeuropska odredišta poput Rybnika u Poljskoj, Severoistočena u Sjevernoj Makedoniji i dijelove Rumunjske.

Mircea Crisbășanu, koji organizira biciklističke ture u Rumunjskoj, ističe da je jug zemlje vrlo miran: ‘Neka sela imaju prekrasnu tradicionalnu arhitekturu, a ljudi su vrlo prijateljski nastrojeni.’

Najmanje posjećena opcija u cijeloj Europi, s nula posjetitelja, jest norveški otok Jan Mayen. Budući da se nalazi unutar Arktičkog kruga i za posjet je potrebna posebna dozvola, vjerojatno će i ostati neobična turistička destinacija.

Statistike koje zabrinjavaju

Najviši turistički pritisak (turisti na 1.000 stanovnika):

• Zakintos, Grčka: 149.887
• Istarska županija, Hrvatska: 133.467
• Fuerteventura, Kanarski otoci: 118.720

Najveći broj turista po km²:

• Pariz: 418.280
• Središnja Atena: 88.535
• Kopenhagen: 63.944

Najviše noćenja:

• Mallorca: 51.193.029
• Pariz: 43.919.010
• Rim: 41.135.744