Hrvatska
Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.
Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…
Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.
“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.
Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.
“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.
Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.
Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.
Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…
“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.
Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.
“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.
Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…
“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.
Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.
Hrvatska
Obrazovni sindikati odgodili prosvjed

Predstavnici triju obrazovnih sindikata izvijestili su u utorak da se zbog smrti pape Franje odgađa prosvjed planiran za petak, 25. travnja, a novi termin bit će objavljen naknadno.
Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja objavili su da se prosvjed, koji se trebao održati u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, odgađa zbog ljudskog i vjerničkog pijeteta.
Navode i da se izvan snage stavlja posebna uputa vezana uz održavanje prosvjeda te se stoga ravnateljima neće predavati zahtjev za sudjelovanjem.
Sindikalne podružnice i javnost naknadno će biti obaviješteni o novom terminu održavanja prosvjeda.
Hrvatska
Pripremite se na nestabilne dane, pljuskovi će mjestimice biti izraženi

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu unutrašnjosti, vedrije duž obale, osobito na području Dalmacije. U nastavku utorka treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom, većinom u unutrašnjosti, u drugom dijelu dana.
Nestabilno će biti i tijekom srijede, kad se kiša i pljuskovi očekuju i duž Jadrana i u kopnenom dijelu zemlje.
U četvrtak će u većem dijelu zemlje biti kiše i pljuskova s grmljavinom, koji lokalno mogu biti izraženiji. Malo manje toplo.
I tijekom petka će biti dosta česta pojava kiše i pljuskova u mnogim predjelima, osobito u unutrašnjosti. Temperature će se još malo sniziti.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, no rjeđi će biti kiša i pljuskovi, osobito u nedjelju.
Hrvatska
Maštruko: Papa Franjo je imao veću podršku kod vjernika nego u katoličkoj hijerarhiji

Bivši veleposlanik pri Svetoj stolici u Italiji Ivica Maštruko gostovao je u N1 Specijalu posvećenom smrti Pape Franje.
Maštruko ne očekuje neki poseban potres u katoličkom svijetu zbog smrti pape Franje, kako kaže, to se djelomično i očekivalo.
“Znalo se da je Papa bolestan i da ima teškoće s dianjem i ponašanjem. Ovo je jedan događaj koji će biti prihvaćen kao onaj koji se naprosto morao dogoditi s obzirom na papine godine. Ništa posebno i ništa dramatično”, tvrdi Maštruko.
Maštruko ističke kako je papa Franjo imao plebisticarnu podršku kod vjernika.
“Imao je veću podršku kod samih vjernika nego što je to imao u katoličkoj hijerarhiji, što se vidjelo i otporima koje je imao unutar same Katoličke crkve, unutar vrha Svete stolice, unutar dikasterija koji su se protivili njegovim i financijskim reformama i drugačijem načinu, pristupu u ponašanju u svakodnevnom životu. Počevši od toga da je odbio stanovati u apartmanu u Vatikanu. Preselio se u Svetu Anu”, ispričao je Maštruko.
Ukazao je i na otpore papi u Hrvatskoj.
“Pa i kod nas u Hrvatskoj vidjeli smo da biskupi, s časnim iznimkama, nisu baš u naravi u ponašanju svakodnevnom prihvaćali papu Franju. Dakako, sukladno obavezama koje su imali i hijerarhiji koja je u Katoličkoj crkvi oni su u svakoj prigodi davali podršku na riječima, ali u praksi ne bih rekao da je ta politika u potpunosti provedena. Naprimjer prema nekim zajednicama drugačije seksualne orijentacije ili prema migracijama, nije bila sasvim prihvaćena.
Kontroverze oko Papinih stavova u Hrvatskoj
“Kad smo u prezentaciji njegovih stavova u Hrvatskoj su dvije ili tri kontraverzne stavrčice, a to je vezano za ponašanje ili njegove stvaove za Međugorje. Iako ga je na kraju priznao ga kao mjesto hodočasništva, ali ne i mjesto ukazanja. Pa do odnosa prema Stepincu i te stvari su se naglašavale u hijerarhiji Katoličke crkve, pa i u hrvatskoj vlasti, koja često puta koristila metodom pritiska da se Stepinac proglasi svecem itd.”, kaže Maštruko i dodaje kako papa Franjo nije bio siguran oko Stepinca te da je i sam govorio o tome kako traži istinu.
Maštruko objašnjava da je papa Franjo u osnovi prihvaćao sve.
“U osnovi papa je bio iskren i u humenista. On je stavrno bio ekumenski. Pogledajte njegove postupke za protestante. Njegov odnos prema muslimanima. On je prihvaćao svakog čovjeka bez obzira na njegove različite orijentacije bilo koje naravi; i političke i religijske i seksualne i druge. I zato mi se čini da ima istine možda dijelom u tome da ponekad njegove riječi jesu bile iskrivljavanj ili krivo interpretirane. Problem u komunikaciji nije poruka koju šalješ nego interpretcija koja se naknadno javlja”, poručio je Maštruko.
Izbor novoga pape
Maštruko je objasnio na što možemo računati u izboru nvoog Pape.
“Teško da je došlo vrijem za crnoga Papu, pa da će biti netko od kandidata ili iz područja Afrike, ili čak upitno je i za Aziju s obzirom da je Latinska Amerika na neki način dala svog sadašnjeg Papu, teško da će se ponovno ići na izbor iz Latinske Amerike. Papa iz Sjeverne amerike je isto dosta upitno”, tvrdi Maštruko koji smatra da bi novi Papa mogao biti iz Italije i da će vjerojatnou osnovi biti onaj koji će slijediti temeljna načela i temeljnu politiku Pape Franje.
Novog papu možemo očekivati kroz mjesec dana, smatra Maštruko.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
VELIKA SUBOTA Danas je dan tišine i molitve
-
magazin4 dana prije
Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?
-
Hrvatska3 dana prije
Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
VELIKI PETAK / Kršćani diljem svijeta sjećaju se Isusove osude, muke i smrti