Hrvatska
Stiže porez na nekretnine: Pogledajte koji će gradovi naplaćivati najviše, jedan je rekorder

Gradovi su utvrdili stope po kojima će obračunavati porez na nekretnine. Donosimo popis za najveće gradove i najposjećenije turističke destinacije.
Jedinice lokalne samouprave do kraja veljače trebale su utvrditi stope poreza na nekretnine koji je uveden početkom godine, a zapravo će zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor. No, za razliku od tog poreza, porez na nekretnine je obavezan za sve jedinice lokalne samouprave.
Raspon poreznih stopa je od 0,60 do osam eura po kvadratnom metru, a dosad su se kuće za odmor oporezivale u rasponu od nula pa do pet eura po kvadratu.
Provjerili smo po kakvim će stopama najveći hrvatski gradovi, ali i najposjećenije turističke destinacije oporezivati nekretnine. Predmet oporezivanja su nekretnine ( kuće i stanovi) koje su u vlasništvu fizičkih i/ili pravnih osoba, a za koje vlasnici nemaju dokaz stalnog stanovanja, odnosno nisu u dugoročnom najmu.
Vlasnici imaju vremana do kraja ovog mjeseca prijaviti promjene Poreznoj upravi, prenosi Dnevnik.hr.
Raspon do 6 eura po kvadratu
Među četiri najveća grada najveću stopu poreza imaju Zagreb i Rijeka, pet eura po četvornom metru. U Splitu su se odlučili zadržati 1,99 eura/m2, a Osijek, koji do sada nije imao porez na kuće za odmor, odlučio se za najnižu zakonsku stopu od 0,60 eura po metru kvadratnom.
Osim Osijeka, porez na kuće za odmor nisu imali ni Varaždin, Koprivnica, Vinkovci te Čakovec, pa će naplaćivati minimalni porez od 0,60 eura po kvadratu. Najveći preokret dogodio se kod Bjelovara koji do sada nije naplaćivao porez, a sada će on iznositi od 3 do 6 eura po kvadratu, ovisno o zoni.
Kad je o kontinentu riječ, od većih gradova Velika Gorica odlučila se za 0,80 eura po kvadratu, a Slavonski Brod i Karlovac odredili su da će porez na nekretnine iznositi 2 eura/m2.
Glavne turističke destinacije poput Dubrovnika, Zadra (1,99 eura), Šibenika (5 eura) i Pule (5 eura), nisu iskoristile mogućnost daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. U Dubrovniku je primjerice porez na kuće za odmor iznosio 5 eura/m2, a s porezom na nekretnine uvedeno je tzv. zoniranje pa će ovisno o lokaciji nekretnine naplaćivati od 0,60 do 5 eura po kvadratu.
Porez na nekretnine u Biogradu na moru iznosit će 5 eura/m2, u Šibeniku isto toliko, a u Primoštenu 4,20 eura po kvadratu.
Turističke destinacije koje su se odlučile na povećanje stope poreza na nekretnine su istarski gradovi Poreč, Rovinj i Umag.
Povećanje pravdaju novom raspodjelom prihoda. Naime, dok je porez od kuća za odmor u potpunosti išao u blagajnu gradova prihodi od poreza na nekretnine dijele se po principu 80 posto gradu, a 20 posto županiji kojoj pripadaju. Neke se jedinice lokalne samouprave prihoda ne žele odreći pa su povisili za razliku koja će ići županijama.
“Savili smo novi iznos od 6,25 eura tako da Gradu Poreču i dalje ostaje prihod od 5,00 eura, dok razlika od 1,25 eura predstavlja 20-postotni iznos koji pripada Županiji”, naveli su u Gradu Poreču.
Grad rekorder
U Rovinju će stopa također iznositi 6,25 eura/m2, a za najveću zakonsku stopu odlučili su se i Umagu gdje će se porez plaćati 8 eura po četvornom metru. U Gradu navode kako su vlasnici kuća za odmor kod njih uglavnom stranci koji su do sada plaćali porez od 5 eura po kvadratu.
“Visina poreza na kuće za odmor, kojeg su plaćali većinom strani državljani, odnosno oni koji imaju nekretninu u Umagu ali ne i prebivalište, iznosio je 5 EUR/m2 dok će novi iznos uključivati povećanje koje je predviđeno zakonom max. do 8 EUR/m2, odnosno 6,40 EUR/m2, budući da 20 posto (1,60 EUR/m2) prosljeđujemo direktno županiji, ali je naša obveza naplate. Napominjemo da će u većini slučajeva porezni obveznici biti strani državljani, odnosno svi oni koji nemaju prebivalište na području grada Umaga. Dakle, građani grada Umaga koji imaju prebivalište i status domaćina iznajmljivača neće plaćati porez na nekretnine jer zakonom nisu obuhvaćeni”, naveli su iz Grada Umaga.
Gradovi i općine koji su zadržali istu stopu kao što je bila stopa poreza za kuće za odmor imat će manje prihode nego ranije jer će dio prihoda morati prepustiti županiji na čijem se teritoriju nalaze.
Hrvatska
Temperature idu do 28, tek ponegdje moguć kratkotrajni pljusak

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Polje visokog tlaka anticiklone prostire se nad Europom, a naši krajevi se nalaze pod utjecaja grebena anticiklone. Ciklonalni poremećaji premještaju se sjevernije od naših krajeva.
Danas će vrijeme biti sunčano uz slab razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti. Mjestimice je poslijepodne moguć i pokoji kratkotrajni pljusak. Na sjevernom Jadranu slaba, a u podvelebitskom primorju umjerena bura.
Najviše dnevne temperature od 22 do 25 C, u gorju oko 17C.
Do kraja tjedna vrijeme će biti stabilno uz obilje sunca. Ujutro u kotlinama unutrašnjosti mjestimice magla koja će se izlaskom sunca brzo razilaziti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 8, a na Jadranu oko 14C. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake.
Na Jadranu će bura oslabjeti i zapuhat će maestral.
Najviše dnevne temperature zraka u porastu, tako da krajem tjedna očekujemo u unutrašnjosti temperature do 28C, a na Jadranu oko 26.
Praznik rada 1. svibnja povoljan je za aktivnosti na otvorenom i za boravak u prirodi uz obilje sunca. Temperatura mora je od 19 do 20C, a ultraviolentni indeks je visok i vrlo visok, stoga oprez pri izlaganju suncu.
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj

Poslodavci su u prvom ovogodišnjem kvartalu najviše tražili trgovce, konobare, skladištare i kuhare, pokazuju podaci s portala MojPosao.
Više od polovice objavljenih natječaja za posao u prvom tromjesečju na tom portalu odnosilo se na rad u Zagrebu, a najtraženiji radnici u Hrvatskoj su prodavači, konobari, skladištari i kuhari, pokazuje analiza koju je provela tvrtka Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao.
Ta analiza pokazuje kako je početkom 2025. godine na portalu MojPosao objavljeno gotovo 18 tisuća oglasa za posao. U odnosu na prošlu godinu to je za tisuću manje.
Na te oglase pristiglo je više od pola milijuna prijava zainteresiranih kandidata.
Primjetan je značajan rast broja oglasa u određenim kategorijama, a najveći u obrazovanju i znanosti (+57%), zdravstvu i socijalnom radu (+34%) te sigurnost i zaštiti (+10%).
Porast oglasa u području sigurnosti i zaštite u velikoj je mjeri rezultat povećanih potreba za zaštitarskim kadrom u školama.
S druge strane, evidentan je pad potražnje za radnicima u dizajnu i umjetnosti (-34%), proizvodnji i zanatskim uslugama (-17%) te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-16%).
Pad broja objavljenih natječaja za posao prisutan je i marketingu, PR-u i medija (-14%), turizmu i ugostiteljstvu (-12%) te instalacijama, održavanju i popravcima (-11%).
U prodaji je potražnja za radnicima je pala za šest posto.
Najviše oglasa odnosi se na Zagreb
Nešto više od polovice svih objavljenih oglasa za posao (52%), kao i ranije, odnosilo se na zapošljavanje u Zagrebu i zagrebačkoj županiji. Sljedeće po broju objavljenih natječaja su obalne županije, pri čemu Splitsko-dalmatinska županija zauzima 15%, Primorsko-goranska županija 13%, a Istarska županija 10%.
Osim toga, 2,1% oglasa odnosilo se na radna mjesta u inozemstvu.
Početkom 2025. godine, oglasi na neodređeno i dalje predstavljaju većinu oglasa na MojPosao. kao i prošle godine njihov udio iznosi 79% .
S druge strane, 42% oglasa nudilo je radna mjesta na određeno, dok je 7% oglasa bilo usmjereno na sezonske radnike.
U svega 2% oglasa nudili su se studentski poslovi
Poslodavci su u većini oglasa postavljali srednju stručnu spremu kao ključni uvjet za uspješnu prijavu, budući da je u 54% natječaja naglašeno da je srednja stručna sprema nužna za poziciju.
Hrvatska
Nove promjene u školskom kalendaru: Ukida se dio školskih praznika?

Bude li usvojen prijedlog Ministarstva obrazovanja o izmjeni školskih praznika koji je trenutno u e-savjetovanju, na snagu bi mogao stupiti već u rujnu ove godine.
Prema predloženim promjenama ukidaju se kratki praznici kao i drugi dio zimskih praznika – onih u veljači. Ali bi zato praznici u siječnju trajali duže.
Što misle školarci?
“Meni se taj prijedlog više sviđa nego kako smo imali praznike do sad, jer mislim da se možemo više odmoriti dok su nam malo duži praznici i možemo se doma mentalno pripremiti”, kaže Vito, učenik.
“Kada imam recimo tjedan dana praznike, onda si uspijem nekako rasporediti i obaveze, a kad imam previše vremena nikad ne započnem”, kaže Valerija, učenica.
U školama ističu – racjepkani praznici pokazali su se izazovnima kada je riječ o motivaciji učenika.
“Gubi se ritam, taman se uhodamo, taman se poslože nekakvi prioriteti, dogovore se zadaci, dogovore se aktivnosti koje će se provoditi, onda se to prekine”, ističe Sanja Jambrović, profesorica njemačkog jezika iz jedne čakovečke gimnazije.
Roditelji zadovoljni
Predloženim nacrtom novog školskog kalendara zadovoljni i roditelji.
“Praznici u drugom mjesecu su stvarno bili suvišni, bila je nekakva priča da je to potrebno za skijanje. Samo se roditeljima stvarao problem s djecom, nisu znali šta će i kako će s njima”, kaže roditelj Ivo Krištić.
“Nerijetko su nam roditelji rekli da su im praznici u veljači otežavali logistiku – gdje sa djecom, kako ih zbrinuti, morali su uzimati godišnji koji možda nisu planirali”, kaže Antonija Strle, psihologinja.
Najavljene promjene
Prema najavljenim promjenama, školski kalendar izgledao bi ovako: nastava počinje 8. rujna, a završava 12. lipnja. Za maturante 22. Učenici će na zimski odmor u jednom komadu od 24. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026., s time da se u klupe se vraćaju 12. siječnja.
Proljetni praznici počinju tjedan prije Uskrsa, od 30. ožujka i traju do 6. travnja.
“Tako da će sad vrijeme opet pokazati svoje, što će donijeti novi prijedlog, a tek ćemo u praksi vidjeti je li on bolja varijanta”, kaže Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš, Split, piše HRT.
“Mislim da je to bolje za učenike i učitelje, tako da se svako malo ne prekida nastavni proces”, kaže Tamara Domić, profesorica hrvatskog jezika jedne splitske osnovne škole.
Nastava se, kao i do sada, izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, a za maturante najmanje 160 dana. E -savjetovanje o nacrtu kalendara za iduću školsku godinu traje do 3. svibnja.
-
magazin3 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
ŽUPANIJSKI DANI 2025. / U petak Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DUHOVNO-GLAZBENI PROGRAM I MISA / Sutra na Forumu proslava Nedjelje Božjeg milosrđa
-
Sport7 dana prije
(FOTOGALERIJA) OTVOREN 3. MNT HRVOJE ĆUSTIĆ Marijan Kustić: „Igralište u Murvici je fenomenalno, HNS će uvijek biti podrška malim sredinama“