Connect with us

Svijet

Europa je pod američkim nuklearnim kišobranom. EU je pred novim problemom

Objavljeno

-

Geopolitički pejzaž europske sigurnosti prolazi kroz duboku transformaciju, potaknutu promjenjivim strateškim prioritetima SAD-a i sve glasnijim pozivima na samodostatnost europskog kontinenta. U središtu ove promjene nalazi se francuski nuklearni arsenal, koji bi mogao postati temelj nove europske obrambene arhitekture.

NATO-ov dogovor o nuklearnom dijeljenju već sedam desetljeća služi kao temelj transatlantske sigurnosti. Približno 100 američkih B61 termonuklearnih gravitacijskih bombi raspoređeno je u pet europskih država: Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj. Ovaj aranžman omogućuje nenuklearnim članicama sudjelovanje u nuklearnom odvraćanju kroz NATO-ovu Nuklearnu plansku skupinu.

Drugačiji put Francuske
Francuska je, međutim, odabrala drugačiji put. Nakon što je predsjednik Charles de Gaulle 1966. povukao zemlju iz vojne strukture NATO-a, Francuska je razvila svoju nuklearnu strategiju temeljenu na načelu strateške autonomije.

Njezin nuklearni arsenal, poznat kao Force de Frappe, djeluje potpuno izvan NATO-ovih zapovjednih struktura, što je omogućilo Francuskoj da se pozicionira kao “treća europska nuklearna sila”.

Za razliku od francuskog pristupa, Ujedinjeno Kraljevstvo integriralo je svoje nuklearne sposobnosti unutar NATO-ove obrambene arhitekture. Britanska flota podmornica naoružanih sustavom Trident, iako pod nacionalnom kontrolom, eksplicitno je posvećena obrani Saveza prema sporazumu iz Nassaua iz 1962. godine.

Faktor Trumpa i europski sigurnosni preračuni
Prvi mandat Donalda Trumpa (2017.–2021.) značajno je promijenio europsku percepciju američkih sigurnosnih jamstava. Samit u Bruxellesu 2018. godine posebno je uzrokovao nesigurnost kada je Trump navodno raspravljao o mogućnosti povlačenja SAD-a iz NATO-a.

Dodatno nepovjerenje izazvala je suspenzija sudjelovanja SAD-a u Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) 2019. godine, kao i opetovani zahtjevi za povećanjem europske potrošnje na obranu.

Merzov prijedlog europskog nuklearnog kišobrana
Ranije ovog mjeseca, Friedrich Merz, vođa njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) i potencijalni budući kancelar, pokrenuo je raspravu pozivajući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo da prošire svoj nuklearni odvraćajući kapacitet na Njemačku i širu Europsku uniju.

„Nisam vjerovao da ću ikada ove riječi izreći na njemačkoj televiziji, ali sada je apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i Europu do te mjere ojačati da se korak po korak osamostali od SAD-a“, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u izbornoj noći.

On je rekao kako s nestrpljenjem iščekuje NATO samit u lipnju. „Pitanje je hoćemo li tada uopće moći govoriti o NATO-u u sadašnjoj formi ili ćemo morati još brže uspostaviti europsku obrambenu sposobnost“, rekao je Merz. Njegova ideja temelji se na zabrinutosti zbog nepouzdanih američkih sigurnosnih jamstava i procjeni da bi kombinirana nuklearna sposobnost Francuske i Velike Britanije mogla nadoknaditi moguće američko povlačenje.

Merz konkretno predlaže formalizaciju francuskih i britanskih nuklearnih jamstava kroz EU ili NATO okvire, uspostavu zajedničkih nuklearnih planerskih ćelija te premještanje francuskih Rafale borbenih zrakoplova u njemačke baze pod zajedničkim aranžmanima.

Nuklearne sposobnosti europskih sila
Francuska održava četvrti najveći nuklearni arsenal na svijetu, procijenjen na 290 bojevih glava. Arsenal uključuje podmornice klase Triomphant s balističkim projektilima M51 koji nose 80 bojevih glava snage 100-150 kilotona, kao i zrakoplove Rafale F3 s projektilima ASMP-A koji nose 50 bojevih glava snage 300 kt.

To znači da ima 80 nuklearnih bojevih glava, pri čemu svaka ima snagu od 100 do 150 kilotona (kt) eksplozivne snage, što je ekvivalentno 100.000 do 150.000 tona TNT-a – usporedbe radi, bomba bačena na Hirošimu imala je oko 15 kt.

Od Hladnog rata, Francuska je prepolovila svoj nuklearni arsenal i usvojila doktrinu “stroge dovoljnosti”, preferirajući minimalno odvraćanje uz modernizaciju snaga.

Britanski arsenal od 225 bojevih glava čini važnu komponentu NATO-ove strategije, s bojevim glavama raspoređenim putem balističkih projektila Trident II D5. Godine 2021. Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je povećanje gornje granice zaliha na 260 bojevih glava zbog rastućih prijetnji iz Rusije i Kine. SAD trenutno ima oko 50.000 vojnika stacioniranih u Njemačkoj, uglavnom u ključnim bazama poput Ramsteina i Spangdahlema. Ukupno, SAD raspoređuje gotovo 64.000 vojnika diljem EU, s većim kontingentima u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj.

U Njemačkoj je smješteno 10-15 taktičkih nuklearnih bombi B61-12 u zračnoj bazi Büchel. Ovo oružje dio je šire zalihe od 100 bojevih glava diljem Europe i planira se modernizirati dodavanjem precizno vođenih repnih kompleta. Ovo znači da je ovo oružje dio veće zalihe od ukupno 100 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na različitim lokacijama u Europi. Plan modernizacije uključuje dodavanje precizno vođenih repnih kompleta, što znači da će bojeve glave dobiti sustave za navođenje, povećavajući njihovu preciznost i učinkovitost pri pogađanju ciljeva. Ukratko, umjesto da padnu slobodno nakon ispuštanja, moći će se usmjeravati prema meti s većom točnošću.

Posljedice mogućeg američkog povlačenja
Američko povlačenje iz Europe otvorilo bi kritične rupe u njemačkoj vojnoj spremnosti. Unatoč značajnom obrambenom proračunu od 73 milijarde eura, njemačke oružane snage suočavaju se s kroničnim nedostacima u operativnoj spremnosti. Gubitak američkih sposobnosti obavještajnog djelovanja, nadzora i izviđanja dodatno bi oslabio europsku obrambenu poziciju.

Povlačenje američkih taktičkih nuklearnih bojevih glava eliminiralo bi jedinu kopnenu nuklearnu komponentu NATO-a u Europi. Francuski arsenal od 290 bojevih glava značajno je manji od ruskog arsenala od 6.000 bojevih glava, što dovodi u pitanje njegovu dostatnost za dugoročnu strategiju odvraćanja.

Pravne i političke prepreke europskom nuklearnom kišobranu
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) zabranjuje nenuklearnim državama poput Njemačke da stječu ili kontroliraju nuklearno oružje, čak i neizravno kroz saveze. Širenje francuskog nuklearnog odvraćanja na cijelu EU moglo bi se smatrati kršenjem ovog ugovora.

Članice EU duboko su podijeljene po pitanju nuklearne politike. Dok Poljska i baltičke države daju prioritet održavanju veza sa SAD-om, Francuska zagovara stratešku autonomiju. Prema nedavnoj anketi, čak 62% Francuza protivi se dijeljenju nuklearnog zapovjedništva.

Zamjena američkih snaga zahtijevala bi da EU značajno poveća svoj obrambeni proračun na 3-4% BDP-a, što bi za mnoge članice bilo politički i ekonomski teško održivo.

Europa se nalazi na povijesnoj prekretnici. Odluka o stvaranju samostalnog obrambenog identiteta ili rušenju nuklearnih tabua koji su osiguravali stabilnost od 1945. godine imat će dalekosežne posljedice.

Iako trenutačno proširenje francuskog nuklearnog kišobrana nije ni pravno ni vojno potpuno izvedivo, jasno je da jačanje europske obrambene autonomije postaje sve važnije pitanje u kontekstu promjenjivih geopolitičkih okolnosti i nesigurnih transatlantskih odnosa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Nijedna boca nije prošla test: Europska vina puna ove “vječne kemikalije”

Objavljeno

-

By

unsplash

Nova istraga otkrila je raširenu kontaminaciju europskih vina s trifluorooctenom kiselinom (TFA) — postojanim nusproizvodom PFAS-a, grupe industrijskih kemikalija široko poznatih kao “vječne kemikalije”.

Niti jedno vino proizvedeno u posljednjih nekoliko godina u 10 zemalja EU-a nije prošlo analizu. U nekim je bocama utvrđeno da su razine 100 puta veće od onih koje se obično registriraju u vodi za piće.

Studija, koju je u srijedu objavila Pesticide Action Network (PAN) Europe, daje dodatan razlog za što hitnijim postupnim ukidanjem pesticida koji sadrže PFAS, skupinu kemikalija koje je napravio čovjek, a koje su dizajnirane da izdrže toplinu, vodu i ulje te da se odupru razgradnji u okolišu.

Prije 1988. ga nije bilo, danas 3000 veći od granice

Proizvodnja vina među najvećim je korisnicima pesticida u europskoj poljoprivredi, osobito fungicida, što vinograde čini vjerojatnim žarištem za nakupljanje kemikalija. Grožđe je posebno osjetljivo na gljivične bolesti, što zahtijeva često prskanje tijekom vegetacijske sezone, uključujući i neke proizvode koji sadrže PFAS spojeve.

Istraživači su otkrili da, iako se TFA nije mogao otkriti u vinima ubranim prije 1988., razine kontaminacije od tada su stalno rasle – dosegnuvši do 320 mikrograma po litri u bocama iz posljednje tri berbe, što je razina koja je više od 3000 puta veća od zakonske granice EU-a za ostatke pesticida u podzemnim vodama.

Autori studije povezuju ovaj porast s rastućom upotrebom pesticida na bazi PFAS-a i novijih fluoriranih rashladnih sredstava tijekom prošlog desetljeća.

“Ovo je znak upozorenja koju ne treba ignorirati”, rekao je Helmut Burtscher-Schaden iz austrijske nevladine organizacije Global 2000, koji je vodio istraživanje. “Ogromno nakupljanje transmasnih kiselina u biljkama znači da vjerojatno unosimo puno više ove vječne kemikalije putem hrane nego što se prije pretpostavljalo.”

Analizirano 49 vina, opasna i organska

Izvješće pod naslovom Poruka iz boce analiziralo je 49 vina, uključujući konvencionalne i organske proizvode. Iako su organska vina obično imala niže koncentracije TFA, nijedno nije bilo bez kontaminacije. Vina iz Austrije pokazala su posebno visoke razine, iako su istraživači naglasili da problem obuhvaća cijeli kontinent.

“Ovo nije lokalni problem, to je globalni problem”, upozorio je Michael Müller, profesor farmaceutske i medicinske kemije na Sveučilištu u Freiburgu, koji je proveo neovisnu studiju koja je potvrdila slične rezultate. “Nema više nezagađenih vina. Čak ni organski uzgoj ne može u potpunosti zaštititi od ovog zagađenja jer je transmasna masna kiselina sada sveprisutna u okolišu.”

Nalazi naglašavaju sve veći nadzor PFAS-a – široke klase fluoriranih spojeva koji se koriste u proizvodima od neljepljivog posuđa do pjene za gašenje požara i poljoprivrednih pesticida. Te su tvari cijenjene zbog svoje trajnosti, ali se pokazalo da se nakupljaju u okolišu iu živim organizmima, s poveznicama s rakom, oštećenjem jetre i reproduktivnim oštećenjima.

Dok su rizici dugolančanih PFAS odavno prepoznati, TFA su donedavno i regulatori i proizvođači smatrali relativno benignim. To se stajalište sada dovodi u pitanje. Studija koju je financirala industrija iz 2021. u skladu s EU-ovom uredbom o kemikalijama REACH povezala je izloženost TFA s ozbiljnim malformacijama fetusa kunića, što je navelo regulatore da predlože klasificiranje TFA kao “otrovne za reprodukciju”.

EU treba glasati o PFAS pesticidu

“Zbog toga je još hitnije djelovati”, rekla je Salomé Roynel, službenica za politiku u PAN Europe. Istaknula je da prema važećim pravilima EU-a o pesticidima, metaboliti koji predstavljaju rizik za reproduktivno zdravlje ne bi se smjeli otkriti u podzemnim vodama iznad 0,1 mikrograma po litri – granica koju TFA redovito premašuje i u vodi, a sada i u hrani.

Vrijeme objave izvješća dodaje politički pritisak samo nekoliko tjedana prije nego što zemlje članice EU-a trebaju glasovati o tome hoće li zabraniti flutolanil, PFAS pesticid koji je identificiran kao značajan emiter TFA. Pokretači kampanje tvrde da EU mora ići dalje, apelirajući na zabranu svih PFAS pesticida.

Moguće zamjene?

“Glasovanje o flutolanilu prvi je test o tome shvaćaju li kreatori politike ozbiljno ovu prijetnju”, rekao je Roynel. “Ali u konačnici, moramo eliminirati cijelu kategoriju ovih kemikalija iz poljoprivrede.”

Industrijske skupine će vjerojatno odstupiti, tvrdeći da su pesticidi na bazi PFAS-a i dalje ključni za zaštitu usjeva. No Müller se suprotstavlja toj tvrdnji, rekavši da su alternative dostupne: “Postoje alternative. Ideja da su te kemikalije bitne jednostavno nije istinita.”

Uz obuhvatnija ograničenja PFAS-a u EU-u o kojima se trenutno raspravlja, studija o vinu unosi novi moment u rasprave o tome kako se uhvatiti u koštac s kemijskim onečišćenjem i zaštititi opskrbu hranom u Europi.

“Što više odgađamo, to je zagađenje gore”, rekla je Burtscher-Schaden. “I zato što imamo posla s vječnim kemikalijama, svaka godina nedjelovanja zaključava štetu za generacije koje dolaze.”

Europska komisija odbila je komentirati izvješće.

 
Nastavi čitati

Svijet

Tifus postao otporan na antibiotike: Vraća se stara bolest koja ubija

Objavljeno

-

By

XDR Typhi nije samo otporan na antibiotike koji se uobičajeno daju, kao što su ampicilin, hloramfenikol i trimetoprim/sulfametoksazol, već raste i otpornost na nove antibiotike, kao što su fluorokinoloni i cefalosporini treće generacije

Tifusna groznica je možda rijetka u razvijenim zemljama, ali ova bolest, za koju se smatra da postoji tisućljećima , još uvijek predstavlja veliku opasnost, a prema istraživanju objavljenom 2022. godine, bakterija koja izaziva tifusnu groznicu razvija veliku otpornost na lijekove.

Raste otpornost bakterija na antibiotike

Trenutno su antibiotici jedini način za učinkovito liječenje tifusa, koji izaziva bakteriju Salmonella enterica serovar Typhi (S Typhi). Ipak, tijekom posljednja tri desetljeća, otpornost bakterija na oralne antibiotike raste.

Znanstvenici su sekvencionirali genom 3.489 sojeva S Typhia prikupljenih od 2014. do 2019. godine u Nepalu, Bangladešu, Pakistanu i Indiji i otkrili porast ekstenzivno otpornih na lijekove XDR Typhi.

XDR Typhi nije samo otporan na antibiotike koji se uobičajeno daju, kao što su ampicilin, hloramfenikol i trimetoprim/sulfametoksazol, već raste i otpornost na nove antibiotike, kao što su fluorokinoloni i cefalosporini treće generacije. Što je još gore, ovi se sojevi globalno šire velikom brzinom, piše Science Alert.

Dok većina slučajeva XDR Typhi potiče iz južne Azije, istraživači su identificirali skoro 200 slučajeva međunarodnog širenja od 1990. godine – većina je stigla u jugoistočnu Aziju, istočnu i južnu Afriku, ali su superbakterije tifusa također pronađene u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama i Kanadi.

„Brzina kojom su se pojavili i širili visokorezistentni sojevi S Typhi posljednjih godina je razlog za zabrinutost i naglašava potrebu za hitnim proširenjem mjera prevencije, posebno u zemljama s najvećim rizikom“, rekao je specijalist za zarazne bolesti Jason Andrews sa Sveučilišta Stanford u vrijeme objavljivanja rezultata.

Znanstvenici već godinama upozoravaju na tifus otporan na lijekove.

Samo jedan efikasan

Šrvi XDR soj tifusa identificiran je u Pakistanu 2016, a do 2019. postao je dominantan genotip u naciji. Povijesno gledano, većina XDR sojeva tifusa pobjeđivala se antimikrobnim sredstvima treće generacije, kao što su kinoloni, cefalosporini i makrolidi. Međutim, u ranijim 2000-ih, mutacije koje daju otpornost na kinolone činile su više od 85 postotaka svih slučajeva u Bangladešu, Indiji, Pakistanu, Nepalu i Singapuru. Istovremeno je zavladala i rezistencija na cefalosporine i danas je ostao samo jedan oralni antibiotik: makrolid, azitromicin. I ovaj lijek možda neće djelovati još dugo.

Studija iz 2022. objavljena u The Lancet Microbe, otkrila je da se mutacije isto tako otporne azitromicin sada također šire, „ugrožavajući učinkovitost svih oralnih antimikrobnih sredstava za liječenje tifusa“. Iako XDR S Typhi još nije usvojio ove mutacije, ako bude – u ozbiljnoj smo nevolji. Ako se ne liječi, do 20 posto slučajeva tifusa može biti fatalno, a danas ima 11 milijuna slučajeva tifusa godišnje, prenosi Nova.

Potencijal još jedne zdravstvene krize

Buduće epidemije mogu se donekle spriječiti konjugovanim cjepivima protiv tifusa, ali ako se pristup ovim cjepivima ne proširi globalno, svijet bi uskoro mogao imati još jednu zdravstvenu krizu.

„Nedavna pojava XDR-a i S Typhi otpornog na azitromicin stvara veću hitnost za brzo širenje preventivnih mjera, uključujući upotrebu tifusnih konjugiranih cjepiva u zemljama s endemskim tifusom“, pišu autori. „Ovakve mjere su potrebne u zemljama u kojima je prevalencija otpornosti na antimikrobne lijekove među izolatima S Typhi trenutno visoka, ali s obzirom na sklonost međunarodnom širenju, ne bi trebalo biti ograničena na takvo okruženje.“

Zdravstveni stručnjaci tvrde da nacije moraju proširiti pristup cjepivima protiv tifusa i ulagati u nova istraživanja antibiotika. Otpornost na antibiotike jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Upozorenja za vjernike koji idu u Vatikan i Rim: Evo i kada se može očekivati bijeli dim

Objavljeno

-

By

Pixabay

Putnici u Rim trebali bi očekivati ​​zatvaranje, ograničenja za posjetitelje i gužve u nekim od glavnih gradskih atrakcija, dok će turisti koji su rezervirali posjet Rimu sljedećih tjedana doživjet će grad u rijetkom povijesnom trenutku.

Nakon smrti pape Franje 21. travnja, bit će donesen niz vjerskih rituala i postupaka koji bi mogli utjecati na planove putovanja.

Papa rođen u Argentini preminuo je u ponedjeljak od moždanog udara, koji je izazvao komu i “nepovratno” zatajenje srca, objavio je Vatikan.

Očekuje se da će gužve i redovi biti posebno veliki, posebice s obzirom na to da proslave jubilarne 2025. godine Katoličke crkve već privlače povećan broj posjetitelja. Evo što trebate znati o očekivanim prekidima putovanja u Rimu ili, ako planirate putovanje da biste svjedočili nekim od vjerskih tradicija, gdje možete sudjelovati u njima.

Upozorenje za Rim: Zatvorene atrakcije i dugi redovi

Putnici u Rim sljedećih nekoliko tjedana upozoreni su da očekuju zatvaranje, ograničenja za posjetitelje i gužve u nekim od glavnih gradskih atrakcija.

Ključne rimske turističke lokacije unutar Vatikana – srca Katoličke crkve – sada će biti okupirane procedurama žalovanja i reizbora.Turisti bi trebali očekivati ​​ograničen pristup bazilici Svetog Petra, gdje će od sutra, 23. travnja, počivati ​​tijelo pape Franje.

Dok se ožalošćeni okupljaju kako bi odali počast, turisti koji žele posjetiti crkvu trebali bi očekivati ​​duge redove i pojačano osiguranje. Neka područja bazilike možda neće biti dostupna, uključujući kupolu. Vođeni obilasci bazilike obustavljeni su jer je pristup preko Sikstinske kapele.

Papa Franjo zatražio je da bude pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore, velebnom svetištu pod zaštitom UNESCO-a, koje sadrži dio svetih jaslica i štovanu ikonu Djevice Marije kao zaštitnice rimskog naroda.

Pristup crkvi vjerojatno će biti ograničen zbog priprema za sprovod i ukop, prenosi Euronews.

Kada će Sikstinska kapela biti zatvorena?

Otprilike 15-20 dana nakon poglavareve smrti započet će konklava, legendarni proces određivanja sljedećeg pape. Na ovom strogo povjerljivom skupu rimokatolički kardinali zatvoreni su u Sikstinskoj kapeli dok se ne donese odluka.

Kao takva, prostorija koju krasi Michelangelova freska bit će zatvorena otprilike tjedan dana prije početka konklave i ostat će zatvorena tijekom cijelog procesa. Vjerojatno će se ponovno otvoriti nekoliko dana nakon završetka konklave, kao što je to bilo nakon smrti prethodnih papa, no točni datumi zatvaranja još nisu objavljeni.

Kapeli se pristupa kroz Vatikanske muzeje. Oni će ostati otvoreni za posjetitelje sa svim ostalim dijelovima dostupnima, uključujući Rafaelove sobe, prema turoperatoru Through Eternity Tours.

Obilasci Vatikanskih vrtova bit će obustavljeni iz sigurnosnih razloga, budući da se kardinali voze autobusima naprijed-natrag od kapele do svog smještaja kroz posjed.

Očekuju se milijuni u Rimu na sahrani

Iako može biti razočaravajuće odustati od razgledavanja Sikstinske kapele ili Bazilike svetog Petra, posjet u ovom razdoblju također može biti iskustvo koje se doživi jednom u životu (talijanski izraz iznimno rijetku prigodu ‘svaki put kad papa umre’).

Očekuje se da će posjetitelji iz cijelog svijeta doći u Rim sljedećih tjedana kako bi imali priliku svjedočiti ovom monumentalnom događaju za Katoličku crkvu.

“Povijesno gledano, tijekom smrti pape – kao što smo iskusili iz prve ruke u travnju 2005. za vrijeme smrti pape Ivana Pavla II. – putnici su svjedočili dubokom povijesnom trenutku”, rekao je James Ridgway, izvršni direktor Christian Travel Specialist ETS, za Travel Weekly.

“Dok su neka mjesta oko Bazilike svetog Petra i Vatikana zatvorena ili im je pristup ograničen, mnogi  putnici mogu sudjelovati u javnim okupljanjima, odavanjima spomena i molitvenim službama, što je izuzetno značajno iskustvo.”

Ako planirate putovanje u kratkom roku kako biste sudjelovali na nekim od pogrebnih i reizbornih događanja, trebali biste očekivati ​​više cijene leta.

“Definitivno ćemo vidjeti povećanje cijena letova za Rim i Italiju tijekom sljedećih nekoliko tjedana, jer se vjernici okupljaju kako bi odali počast i potencijalno vidjeli objavu novog Pape”, rekao je Angus Kidman, stručnjak za putovanja u Finderu, za australsku stranicu news.com.au.

Papino tijelo će od sutra do subote, 26. travnja, biti izloženo javnosti u crkvi Svetog Petra, kada će se održati sprovod na Trgu svetog Petra.

Očekuje se da će sprovod privući veliku publiku, vjerojatno veću od one koju je 2005. godine papa Ivan Pavao II. pratilo oko četiri milijuna ljudi.

Gdje svjedočiti objavi novog pape

Kad konklava počne, Trg svetog Petra ostat će otvoren, ali će biti krcat s posjetiteljima i medijima.

Ishod krugova glasovanja naznačuje se putem dima koji se ispušta iz dimnjaka kapele – crni za neuvjerljive, bijeli za uspješan izbor novog pape.

Prema National Catholic Reporteru, možete vidjeti dim iz kapelice dva puta dnevno – oko podneva nakon prva dva glasanja i ponovno u 19 sati nakon posljednjeg kruga glasovanja.

Bijeli dim mogao bi se pojaviti ranije, oko 10.30 ili 17.30 sati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu