Hrvatska
Gdje je bojkot prošlog petka bio najjači, a gdje se najviše ispuhao? Provjerite stanje u svom gradu…

Generalni bojkot trgovina u Hrvatskoj nastavlja se i danas, treći petak zaredom. Dok se čekaju podaci na razini države, objavljena je analiza podataka Porezne uprave o fiskaliziranim računima u maloprodaji (osim trgovine motornih vozila i motocikla) i rezultati prošlotjednog bojkota po gradovima, općinama i županijama.
Portal gradonačelnik.hr navodi da je drugi petak bojkota – 31. siječnja, bio slabiji od onog prvog kad se promet u trgovinama na malo gotovo prepolovio. U odnosu na prvi veliki bojkotni petak 24. siječnja, promet je prošli petak povećan za 19% (7,8 milijuna eura), no usporedimo li ga sa petkom prije bojkota, 17. siječnja, minus u blagajnama trgovačkih lanaca i dalje je priličan – 36% (27 milijuna eura).
Za razliku od prvog petka kad su trgovine najjače bojkotirale redom slavonske županije i kada je promet za preko 50% smanjen u čak sedam županija, prošli petak slika se prilično promijenila.
Najveći pad prometa u odnosu na predbojkotni 17. siječnja zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-43,60%) i Koprivničko-križevačkoj županiji (-43,51%). Slijede Osječko-baranjska županija (-42,70%), Splitsko-dalmatinska-županija (-41,99%) te Varaždinska županija (-41,85%). Pad prometa veći od 40% bilježe još Međimurska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.
Gdje je bojkot najviše oslabio?
Usporedi li se ostvareni promet 31. siječnja i 24. siječnja, vidljivo je da je bojkot najviše oslabio tamo gdje je u startu bio najjači – u Požeško-slavonskoj županiji. Tamo je prošli petak fiskalizirani iznos bio 34,78% veći nego tjedan dana ranije.
I dok je prvi bojkot trgovcima donio preko 50% manje prometa u čak 56 gradova, prošli petak minus veći od 50% zabilježen je u tek sedam hrvatskih gradova. Najdosljednije i najžešće bojkota su se, tako, držali građani Komiže koji su u trgovinama ostavili 58,61% manje novca nego 17. siječnja, gotovo jednako kao i prvog petka bojkota kad su po snazi bojkota bili na drugom mjestu. Drugi najjači bojkot prošli petak demonstrirali su građani Valpova, ‘pobjednici’ prvog bojkota.
No, za razliku od 24. siječnja kad su u trgovinama ostavili čak 66,93 posto novca manje nego 17. siječnja, iznos fiskaliziranih računa u na području Valpova u prošli petak je u odnosu na 17. siječnja smanjen za 58,23%. Po snazi bojkota u prošli petak slijede Zagorci – Klanjec (-54,83%), Zabok (-54,57%) i Donja Stubica (-51,55%). U top 10 najžešćih po bojkotu i među jedine gradove čiji su građani prepolovili kupovinu prošli petak plasirali su se Stari Grad sa Hvara (-51,16%) i Sinj (-50,05%) te ponovo Čakovec (-49,26%), Zaprešić (-48,84%) i Ivanec (-48,61%), koji su i prvi petak bojkota bili među najžešćim prosvjednicima protiv divljanja cijena u Hrvatskoj.
Pad prometa veći od 48% u prošli petak dogodio se još samo u Vinkovcima i Prelogu, minus veći od 47% ostvaren je u Našicama, Koprivnici, Županji i Labinu, preko 46% manje novca u trgovinama ostavili su građani Ivanić-Grada, Požege i Supetra, minus od oko 45% bilježe trgovine u Delnicama, Otoku, Makarskoj, Metkoviću, Novoj Gradiški i Đakovu, a iznad 40% manje ostvarenog prometa su još Slatina, Vukovar, Trogir, Sisak, Crikvenica, Pakrac, Bjelovar, Đurđevac, Dugo Selo, Solin, Omiš, Slavonski Brod, Belišće, Varaždin, Split, Čazma, Karlovac, Osijek, Pula, Ludbreg, Kutina, Beli Manastir, Rijeka, Križevci, Zlatar, Daruvar, Šibenik, Virovitica, Petrinja i Samobor.

Gledamo li apsolutne brojke i iznose računa, najveći minus – 5,3 milijuna eura manje nego 17. siječnja zabilježili su naravno trgovci u Zagrebu, drugi je Split sa -1,6 milijuna eura minusa, treća Rijeka sa minusom od milijun eura. U Osijeku se u blagajne slilo 978.331 eura manje nego 17. siječnja, a u Zadru minus iznosi 823.345 eura.
Usporede li se, pak, prošlotjedne brojke s onima od 24.siječnja, minus bilježi tek pet gradova – Vis, Ilok, Kastav, Grubišno Polje i Bakar. S druge strane, bojkot se prošli petak najviše ispuhao u Svetoj Nedelji u kojoj je ostvareno čak 84,36% više prometa u odnosu na 24. siječnja.

I na kraju, općine. Za razliku od bojkota 24. siječnja kad su trgovine u preko 50 općina zabilježile minuse od preko 50%, prošli petak to se dogodilo u samo dvije općine – Vela Luci na Korčuli u kojoj je zabilježen pad iznosa fiskaliziranih računa od 55,02% te Čačincima u Virovitičko-podravskoj županiji u kojima je promet pao za 55,02%.
U top 10 općina čiji su stanovnici najjače bojkotirali trgovine prošli petak u odnosu na petak 17.siječnja su još istarska Sveta Nedjelja, Blato na Korčuli, Gornji Kneginac u Varaždinskoj županiji, Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kotoriba u Međimurskoj županiji, Orebić na Pelješcu, Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji te Župa Dubrovačka.
U odnosu na petak 24. siječnja, prošli petak bojkot je najjači bio u međimurskim općinama Pribislavci i Goričan u kojima je zabilježen pad prometa od preko 9%. Od 158 općina za koje Porezna uprava ima podatke, bojkot se, pak, najviše ispuhao u općini Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji, a čiji su mještani u trgovinama ostavili 80,85% više novca nego u petak 24.siječnja, navodi portal gradonačelnik.hr.
Hrvatska
Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.
Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.
Što to znači?
Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.
U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.
Kakve su to tarife?
Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.
Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).
Koliko je to jeftinije?
Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.
Kada to počinje?
Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.
Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.
Kada je onda viša, a kada niža tarifa?
Ljetno računanje vremena:
viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati
Zimsko računanje vremena:
viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati
Kad počinje ljetno računanje?
2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.
Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.
Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.
Hrvatska
MORH zapošljava: Objavljen novi natječaj, pogledajte koji su uvjeti

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.
Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.
Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života. Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).
Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 37/24 i 84/24).
Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.
Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:
- životopis,
- dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
- potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
- dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
- rodni list i
- dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).
Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.
Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.
Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.
Hrvatska
Plenković: Cijene struje i plina i grijanja ostaju iste do jeseni, svakom umirovljeniku stiže 50 eura

Država će za osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva izdvojiti 296 milijuna eura, rekao je u srijedu na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost paketa iznosi 296,2 milijuna eura, a obuhvaća niz ciljanih mjera za koje se očekuje da će imati učinak na kućne budžete građana, poslovanje malih poduzeća, javne i neprofitne institucije, studente, umirovljenike, branitelje i poljoprivrednike.
Za cjenovno pristupačnu energiju namijenjeno je 140 milijuna eura. Postojeće mjere produžuju se do 30. rujna ove godine, čime se osiguravaju nepromijenjene cijene električne energije za kućanstva, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s potrošnjom do 250 tisuća kilovatsati, stabilne cijene plina i toplinske energije za građane i javne ustanove poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i druge, rekao je Plenković.
Potpore umirovljenicima iz “osmog paketa” vrijedne su 62,5 milijuna eura. Svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su bili u isplati za veljaču 2025. dobit će jednokratnu isplatu od 50 eura. To se odnosi na više od 1,2 milijuna korisnika. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja. Ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi 773,5 milijuna eura.
Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika, osigurane su mjesečne naknade za troškove energije energiju u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna. Za to je osigurano 62,2 milijuna eura.
Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupna iznos naknade je 1,5 milijuna eura.
Potpore za javni prijevoz ukupno su vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica.
Za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.
Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprečava rast cijena studentske prehrane. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.
“Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim komažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je premijer Plenković.
Posebno je naglasio pomoć umirovljenicima i onima koji teže žive.
Ukupna vrijednost svih dosadašnjih vladinih paketa pomoći građanima i gospodarstvu je prema njegovim riječima 8,3 milijarde eura.
-
magazin5 dana prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport4 dana prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića