Svijet
Proizvod iz Srbije pun aflatoksina: Vraćaju ga Talijani i Nizozemci, javila se i Hrvatska
Italija je sedma zemlja koja od početka 2025. godine, preko europskog Sustava brzog uzbunjivanja za hranu (RASFF), upozorava na povišenu razinu mikotoksina u sojinom proteinu i proizvodima porijeklom iz Srbije.
Italija je u graničnoj kontroli odbila pošiljku sojinog proteina porijeklom iz Srbije zbog povišene razine mikotoksina – aflatoksina B1 i ukupne razine aflatoksina, objavio je RASFF.
Rizik po zdravlje zbog prekoračenja maksimalnih razina aflatoksina B1 i ukupnih aflatoksina označen je kao – ozbiljan.
Kako se navodi na stranicama RASFF-a, u uzorcima uzetim 23. siječnja 2025, otkriven je aflatoksin B1 u količini od 10,4 mikrograma po kilogramu (µg/kg – ppb), dok je dopuštena količina od maksimum dva mikrograma po kilogramu (2 µg/kg).
Kada je riječ o ukupnim aflatoskinima (B1,B2,G1,G2), u uzorcima je otkriveno 11,7 mikrograma po kilogramu, dok je dopuštena maksimalna količina od četiri mikrograma po kilogramu (4 µb/kg kg – ppb).
Samo dan ranije, isto upozorenje – na povišenu razinu aflatoksina u proizvodima od soje porijeklom iz Srbije, izdala je i Nizozemska, stoji na sajtu RASFF.
Na višu razinu aflatoksina u soji iz Srbije ukazali su i Poljska, Danska, Španjolska, Hrvatska i Latvija, javlja N1 Srbija.
Što su mikotoksini
Mikotoksini su, piše na stranicama HZJZ-a, proizvodi nekih plijesni, kemijski vrlo različite strukture s različitim biološkim učincima. Posebno su opasni zbog visoke toksičnosti u malim količinama i odsutnosti bilo kakvog senzorskog upozorenja pri konzumaciji hrane koja sadrži mikotoksine. Više vrsta pa i rodova plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali isto tako jedna plijesan može proizvoditi više mikotoksina.
Nastanak mikotoksina: Žitarice (pšenica, zob, raž, ječam, riža, kukuruz), orašasti plodovi (pistacio, kikiriki, bademi) te voće i povrće mogu biti podloge za rast plijesni tijekom uzgoja, prerade i uskladištenja. Povišena vlaga i temperatura ali i oštećenje biljke, pogoduju rastu plijesni.
Vrste mikotoksina: Dosad je poznato više od 400 različitih mikotoksina. Kao prirodni kontaminanti u hrani najčešći su: aflatoksini, okratoksin A, fumonizini, zearalenon, patulin i deoksinivalenol (DON).
Svijet
VIDEO / Vatrena tornada stigla u Europu: Evo što ih pokreće i zašto su opasna
Ekstremne vrućine i suša koje ovog ljeta pogađaju Europu potiču razorne šumske požare, a znanstvenici upozoravaju na sve češću pojavu tzv. vatrenih tornada ili vatrenih vrtloga. Ovaj opasan fenomen posljednjih je dana zabilježen tijekom velikih požara u nekoliko europskih zemalja, među kojima su Francuska i Grčka.
Prema riječima Jamesa Urbana, istraživača šumskih požara s američkog Worcester Polytechnic Institutea, vatreni vrtlozi nastaju kada se snažna toplina požara spoji s vjetrom i konfiguracijom terena, stvarajući rotirajući stup plamena i dima.
Znanstvenici objašnjavaju da se vrtlog formira kada zrak ulazi u požar iz različitih smjerova.
Prirodne prepreke, poput vegetacije, drugih požara ili reljefa, mogu usmjeriti strujanje zraka u kružno gibanje, zbog čega se plamen još brže širi i postaje znatno intenzivniji.
Zašto su vatrena tornada jako opasna?
Vatreni tornadi posebno su opasni jer mogu izbacivati goruće krhotine daleko ispred glavne vatrene fronte, piše Euronews.
Na taj način požar može iznenada preskočiti vatrogasne linije, brzo se proširiti na nova područja i ugroziti vatrogasce te obližnja naselja.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o još jednom pokazatelju promjene ponašanja šumskih požara u uvjetima sve toplije i suše klime.
Dugotrajni toplinski valovi i nedostatak vlage povećavaju rizik od nastanka velikih požara, ali i ekstremnih pojava poput vatrenih tornada, koji dodatno otežavaju gašenje i povećavaju opasnost na terenu.
Svijet
ZIMSKA PROGNOZA / Meteorolozi prate dva velika fenomena: Ovako bi Super El Niño mogao oblikovati ovu zimu
Dva snažna oceanska fenomena, Super El Niño u Pacifiku i pozitivni dipol Indijskog oceana, prema prognozama bi mogli značajno utjecati na vremenske obrasce tijekom zime 2026./2027. godine.
Dok se u tropskom Pacifiku razvija iznimno snažan Super El Niño, u Indijskom oceanu istodobno se jača nova klimatska anomalija poznata kao pozitivni dipol Indijskog oceana. Prema najnovijim sezonskim prognozama, zajednički učinak tih dvaju fenomena mogao bi tijekom zime 2026./2027. promijeniti vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi, uz izražen utjecaj na Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Europu.
Indijski oceanski dipol predstavlja temperaturnu razliku između zapadnog i istočnog dijela Indijskog oceana. U njegovoj pozitivnoj fazi, u koju upravo ulazimo, zapadni dio oceana postaje neuobičajeno topao, dok se istočni hladi. Takva raspodjela temperatura pokreće snažnu atmosfersku cirkulaciju.

Iznad toplijih voda na zapadu zrak se uzdiže, dok se iznad hladnijeg istoka spušta, stvarajući veliku tropsku cirkulacijsku ćeliju koja utječe na vremenske prilike diljem svijeta. Najnovije analize pokazuju da je pozitivni dipol tek u početnoj fazi, ali se očekuje da će se zadržati tijekom jeseni i početka zime.
Na jačanje anomalije dodatno utječu snažniji istočni vjetrovi na istoku oceana i slabiji vjetrovi na zapadu. Sezonske prognoze oborina za jesen već pokazuju izražen manjak kiše u istočnom dijelu Indijskog oceana, dok se na zapadu očekuju obilnije oborine, što potvrđuje jačanje atmosferskog utjecaja, piše Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
Istodobno se u tropskom Pacifiku razvija Super El Niño koji bi, prema trenutačnim modelima, mogao biti jedan od najsnažnijih zabilježenih događaja. Površinske temperature oceana već su četiri do pet stupnjeva više od prosjeka, dok se ispod površine nalazi snažan topli Kelvinov val s temperaturnim odstupanjima većim od osam stupnjeva.
Kombinacija Super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog oceana
Model CFSv2 i najnovija sezonska prognoza ECMWF-a predviđaju da bi vrhunac ovog događaja mogao prijeći tri stupnja, a u pojedinim scenarijima dosegnuti i šest stupnjeva.
Ovako snažan El Niño stvara izraženu atmosferičku valnu strukturu, veliko područje uzdizanja zraka iznad Pacifika i spuštanja zraka iznad Indijskog oceana. Kada se taj proces poveže s pozitivnim dipolom Indijskog oceana, nastaje sinkronizirani sustav dvaju oceana koji snažno utječe na mlazne struje i putanje oluja na sjevernoj hemisferi.

U Europi bi kombinacija Super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog oceana mogla pogodovati jačem zapadnom strujanju zraka s Atlantika. Prognoze ukazuju na područje visokog tlaka nad južnom Europom i Sredozemljem, dok bi se niži tlak zadržavao nad sjeverozapadnim i sjevernim dijelovima kontinenta.
To bi značilo uglavnom temperature iznad prosjeka u većem dijelu Europe, zahvaljujući blažem atlantskom utjecaju, ali i više oborina, osobito u sjevernim i sjeverozapadnim područjima.
Snažan tropski sustav mogao bi ove zime oblikovati mlazne struje
Snježne prilike uglavnom bi bile ograničene na sjeverne i sjeveroistočne krajeve te više planinske dijelove Srednje Europe, jer bi hladan zrak rjeđe prodirao daleko prema jugu. Ipak, pojedini ciklonalni sustavi mogli bi donijeti lokalne snježne epizode i u unutrašnjosti.

Kombinacija vrlo snažnog Super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog oceana stvara snažan tropski sustav koji bi tijekom zime 2026./2027. mogao značajno oblikovati mlazne struje. Za Sjevernu Ameriku to znači izražen klimatski kontrast i mogućnost aktivne snježne sezone u središnjim i južnim dijelovima, dok se za Europu predviđa uglavnom blaža i kišovitija zima pod snažnijim atlantskim utjecajem.
Svijet
Crni scenarij UN-a: Super El Nino donosi glad, sušu i rast cijena hrane
Brzo jačanje klimatskog fenomena El Nino moglo bi do kraja 2027. dodatnih 50 milijuna ljudi gurnuti u akutnu glad, upozorava Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP).
To bi se dogodilo uz stotine milijuna ljudi koji se već suočavaju s ozbiljnom nestašicom hrane zbog višegodišnjih suša u dijelovima Afrike i rasta cijena hrane izazvanog ratom u Iranu.
Čak i ako El Nino bude slabiji nego što predviđaju pojedini modeli, mogao bi povećati broj ljudi u akutnoj nesigurnosti u opskrbi hranom za više od petine u odnosu na sadašnjih 225 milijuna ljudi u 45 zemalja koje WFP prati.
Super El Nino donosi najtopliju godinu ikad
Prema analizi UN-a, najteže će biti pogođene zemlje Srednje i Južne Amerike, Kariba te južne Afrike. U južnoj i jugoistočnoj Aziji očekuje se manje oborina od uobičajenih, što bi moglo ozbiljno pogoditi poljoprivredu i prinose.
Ovogodišnji El Nino, klimatski fenomen koji se razvija svakih nekoliko godina u Tihom oceanu i mijenja obrasce oborina diljem svijeta, razvija se u jedan od najsnažnijih u posljednjih najmanje 70 godina. Neki ga već nazivaju “super El Ninom”, iako taj naziv nije službeno prihvaćen.
Znanstvenici ističu da klimatske promjene dodatno pojačavaju njegov intenzitet i posljedice. Ranije ove godine upozorili su da bi snažan El Niño, u kombinaciji s globalnim zatopljenjem, mogao dovesti do najtoplije godine otkad postoje mjerenja, bilo ove ili, vjerojatnije, 2027. godine.
Opasna 2027.
Dok su privatne analitičke kuće već upozoravale na mogući rast cijena hrane zbog El Nina, izvješće WFP-a prvo je koje detaljno procjenjuje njegov utjecaj na globalnu glad. Organizacija planira ublažiti posljedice sustavima ranog upozoravanja i preventivnim humanitarnim mjerama, za što je predviđeno najmanje 80 milijuna dolara.
Ipak, posljedice bi mogle biti dugotrajne jer će mnogim poljoprivrednicima trebati više od jedne sezone da iscrpe zalihe hrane. Primjerice, u južnoj Africi glavna poljoprivredna sezona traje od listopada ove godine do ožujka 2027., no najteže posljedice očekuju se tek devet mjeseci kasnije, tijekom razdoblja između dvije žetve, piše The Guardian.
“Najveći utjecaj na sigurnost opskrbe hranom u južnoj Africi osjetit će se tijekom razdoblja između žetvi 2027. i 2028.”, rekao je Richard Choularton, direktor WFP-ove službe za klimu i otpornost.
Rast cijena hrane
Poljoprivrednicima bi djelomično mogla pomoći činjenica da je prošlogodišnja žetva bila iznadprosječno dobra. Krajem 2025. cijene hrane bile su relativno povoljne, iako su na njih već počele utjecati posljedice rata na Bliskom istoku, rekao je Jean-Martin Bauer, direktor WFP-a za sigurnost opskrbe hranom.
Tijekom snažnog El Nina 2015. i 2016. godine između 60 i 100 milijuna ljudi suočilo se s akutnom nesigurnošću u opskrbi hranom. WFP tada još nije provodio sadašnje preventivne mjere, zbog čega stručnjaci vjeruju da bi ovoga puta posljedice mogle biti nešto blaže, unatoč mogućem snažnijem klimatskom fenomenu.
No Choularton upozorava da su pripreme otežane zbog manjka podataka, budući da su pojedini programi prikupljanja informacija smanjeni zbog nedostatka financiranja.
“Sasvim su mogući rast cijena i otežan pristup hrani”
WFP-ova analiza obuhvaća 45 zemalja u kojima organizacija djeluje i za koje postoje pouzdane procjene sigurnosti opskrbe hranom, ali upozorava da bi posljedice mogle zahvatiti i druga područja.
Osim rizika od gladi, El Nino bi mogao potaknuti i rast cijena hrane na svjetskom tržištu. Bauer ističe da će mnogo ovisiti o odlukama velikih izvoznika hrane.
“Vrlo je važno izbjeći situaciju u kojoj velike zemlje zaustavljaju izvoz hrane. Na regionalnoj razini sasvim su mogući rast cijena i otežan pristup hrani“, upozorio je.
Na posljedice ekstremnih vrućina i manjka oborina već upozoravaju i poljoprivrednici u Ujedinjenom Kraljevstvu i ostatku Europe, gdje trgovci očekuju rast cijena hrane zbog slabijih ovogodišnjih prinosa.




