Hrvatska
Traže se lososi koji su pobjegli iz uzgoja u Podvelebitskom kanalu. Evo što trebate napraviti ako ih vidite

Iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo stiže neobična vijest. Naime, u Podvelebitskom kanalu su, izgleda, iz uzgojnih kaveza pobjegli lososi, a iz Instituta sada apeliraju na sve koji ih primijete da to odmah jave. “Tijekom proteklog razdoblja, ribolovci duž obale Jadrana počeli su bilježiti ulov nenativne vrste – atlantskog lososa (Salmo salar), što upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu”, pišu iz Instituta.
“Posljedično, naši su djelatnici zaprimili više upita građana vezanih za identifikaciju ove vrste. Podsjećamo da su se u prethodnim godinama na istom području dogodili slučajevi bijega pastrva (Oncorhynchus mykiss), koje su uzgajane u morskoj vodi. Iako su mnogi na prvu pretpostavili da se radi o sličnom događaju, ovaj put riječ je ipak o atlantskom lososu”, nastavlja se.
Uzgoj salmonidnih vrsta u morskom okolišu nije novost, kažu iz Instituta i nastavljaju: “U našoj zemlji se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća provodio eksperimentalni i komercijalni uzgoj atlantskog i pacifičkog lososa na ušću rijeke Krke, no taj uzgoj nije dugo trajao. Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena.”
“Institut za oceanografiju i ribarstvo, kao znanstvena institucija, provodi procjene studije utjecaja različitih zahvata na morski okoliš, kao i praćenje stanja okoliša pod utjecajem uzgoja. Iako naši djelatnici nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, nakon što je isti ipak formalno odobren, ukazali smo na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Dodatno, naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi. Stoga, u ovom slučaju, Institut za oceanografiju i ribarstvo nema saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nosilac povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije nam poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva. Želimo naglasiti da smo sudjelovali u kontroli prvog izlova atlantskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kada smo utvrdili da su sve jedinke bile istog spola. Budući da o novijim ciklusima uzgoja nemamo nikakvih saznanja, imamo znanstvenu potrebu procijeniti razmjere trenutnog bijega te cijenimo svaku vašu dojavu. Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu. Ovim putem vas molimo da nam dojavite svako vaše zapažanje lososa u Jadranu”, poručili su iz Instituta.
Hrvatska
HEP mijenja električna brojila u svim kućanstvima

HEP mijenja brojila u svim kućanstvima, a do kraja 2029. godine nova brojila moraju imati sva kućanstva u Hrvatskoj. Trenutačno je zamjena obavljena u njih približno milijun. Riječ je o lijepoj vijesti za građane jer paušalno plaćanje odlazi u povijest, dok bi troškovi trebali biti manji.
Bauštela.hr donosi što možete očekivati kad vam HEP-ovci pokucaju na vrata.
Do kraja 2029. HEP će u svim kućanstvima u zemlji ugraditi pametna brojila za struju. Sve u sklopu investicije vrijedne 86,5 milijuna eura. Na području cijele države do sada je zamijenjeno 36% brojila, a ovaj se brojka povećava iz dana u dan.
Iz HEP-a poručuju kako postupak zamjene brojila nije zahtjevan, traje desetak minuta, a rezultat je jednostavnije i učinkovitije očitavanje struje, te u konačnici čak i ušteda na računima. Zamjena brojila provodi se istovremeno na cijelom području Republike Hrvatske, prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila.
Stan ili kuća
Nema razlike između zamjene električnih brojila u obiteljskoj kući ili višestambenoj zgradi. Brojila se ugrađuju zasebno za svako mjernoj mjesto (stan/kuću), prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila koji je kreiran na temelju kriterija poput: isteka životnog vijeka ili tehnološke zastarjelost uređaja, isteka zakonskog roka ovjere uređaja, nedostupnost (otežanom pristupu) obračunskog mjernog mjesta i slično.
U prijevodu to znači da će vam djelatnici HEP-a pokucati na vrata za izmjenu brojila kada se ispuni jedan od navedenih uvjeta. Iz HEP ODS-a pojašnjavaju kako je to najčešće istek životnog vijeka.
Trošak i ugradnja
Osim što treba omogućiti pristup brojilu kojeg treba zamijeniti, vlasnik nekretnine nema nikakvih drugih obveza po pitanju zamjene brojila. Trošak nabave i ugradnje samog brojila u potpunosti snosi HEP ODS, odnosno postupak je besplatan.
“Zamjenu brojila/ugradnju novog brojila provode djelatnici HEP ODS-a/ovlaštenog kooperanta HEP ODS-a, na temelju valjanog radnog naloga. Sukladno članku 88. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, HEP ODS u roku od 15 dana od dana zamjene brojila šalje korisniku mreže potvrdu o izvršenim radovima, pripadajućim plombama, završnom očitanju stanja brojila i početnom očitanju stanja novog brojila”, kažu iz HEP ODS-a.
Kada ćete doći na red?
Iz HEP-a ističu kako se projekt zamjene, odnosno ugradnje naprednih brojila HEP ODS provodi već 10 godina, sukladno cilju da se do kraja 2029. svih 2,5 milijuna obračunskih mjernih mjesta u Republici Hrvatskoj (od čega se 2,3 milijuna odnosi na kupce kategorije kućanstvo) opremi brojilima s mogućnošću daljinskog očitanja.
Dio naprednih brojila koja se trenutno ugrađuju nabavljen je u sklopu projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, poput završenog Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža ili aktualnog projekta Modernizacije hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže vrijednog 286 milijuna eura. Od toga iznosa 224 milijuna eura su bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt, ističu iz HEP-a, predstavlja važan korak prema energetskoj tranziciji i unapređenju infrastrukture. Ugovor o financijskoj podršci kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) potpisan je u siječnju 2024. s provedbom do 30. lipnja 2026. godine.
Projekt predstavlja nastavak dugogodišnjih aktivnosti HEP Operatora distribucijskog sustava na uvođenju naprednih brojila kod svojih korisnika, s ciljem opremanja svih mjerna mjesta u Hrvatskoj naprednim brojilima do kraja 2029. godine.
“Zamjena brojila provodi se istovremeno na cijelom području Republike Hrvatske, prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila”, kažu iz HEP ODS-a.
Manja potrošnja, manji računi
Nova električna brojila imaju životni vijek od 16 godina. Dugoročno gledano, kažu iz HEP-a, korisnici na račun izmjene brojila mogu očekivati smanjenje troškova, budući da će im napredno mjerenje omogućiti upravljanje potrošnjom i bolje vlastito optimiziranje potrošnje električne energije. Također, napredno brojilo je preduvjet za različite oblike dijeljenja električne energije.
“Projekt Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže predstavlja značajan korak naprijed u tranziciji Hrvatske prema održivoj i pametnoj energetskoj budućnosti, omogućujući stabilniju, učinkovitiju i ekološki prihvatljiviju uporabu električne energije u čitavoj državi”, zaključuju iz HEP-a.
Paušalno plaćanje odlazi u povijest
Do 31. prosinca 2024. u Hrvatskoj su ugrađena ukupno 946.623 napredna mjerna uređaja, čime je opremljeno oko 36% svih mjernih mjesta. Planirano je da se do završetka projekta udio naprednih brojila poveća na 70-80% svih brojila u mreži.
“Na području čitave Republike Hrvatske korisnici mogu očekivati nekoliko ključnih poboljšanja izgradnjom napredne mjerne infrastrukture. Prvo i najvažnije je što brojilo osigurava očitanje izravno kupcu i bilo kojoj trećoj strani koju odredi kupac i ažuriranje tih očitanja dovoljno često kako bi se isti mogle koristiti za postizanje uštede energije. Ovaj sustav omogućit će izdavanje računa na temelju izmjerene mjesečne potrošnje, što donosi veću transparentnost i točnost u obračunu potrošnje”, poručuju iz HEP-a.
Hrvatska
Vremenska prognoza: Nestabilno za vikend, evo gdje je izgledna kiša

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Pretežno vedro je u većem dijelu zemlje, oblačnije u središnjim i zapadnim predjelima. U vedrim predjelima su temperature prilično niske, -6,5 stupnjeva.
U nastavku četvrtka prevladavat će pretežno sunčano diljem Hrvatske, oblačnije na zapadu zemlje. Na moru sunčanije, ali i dalje vjetrovito, osobito pod Velebitom, gdje je bura olujna te je na snazi visok stupanj upozorenje putem sustava Meteoalarm.
Petak će biti oblačniji, lokalno duž Jadrana i uz Jadran treba računati na kišu, uglavnom poslijepodne i navečer. U unutrašnjosti slaba oborina eventualno na području Gorske Hrvatske. Bura će na moru slabjeti.
Vikend će biti nestabilan.
Tijekom subote valja isto računati na mogućnost kiše, pretežno duž Jadrana i uz Jadran, osobito na području Gorske Hrvatske.
Nedjelja će u većini krajeva proteći suho. Jutra i dalje hladna, osobito u unutrašnjosti, danju slične temperature kao prethodnih dana.
Promjenjivo će početi i novi radni tjedan, barem tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali.
Hrvatska
Prijave do kraja mjeseca: Tko sve ima pravo na povrat poreza?

Porezna uprava do kraja veljače prima obrasce za povrat poreza. Međutim, većina zaposlenih građana koji imaju dohodak od nesamostalnog rada ne mora podnositi prijavu, jer se podaci automatski obrađuju.
Tko mora podnijeti prijavu?
Postoje građani koji imaju obvezu podnijeti godišnju poreznu prijavu putem Obrasca DOH ili žele ostvariti dodatna prava preko Obrasca ZPP-DOH. Ove prijave mogu se predati putem: sustava ePorezna, mobilne aplikacije mPorezna, nadležne ispostave Porezne uprave prema prebivalištu, i to najkasnije do 28. veljače 2025. (petak).
Tko ne mora podnositi Obrazac ZPP-DOH?
Nerezidenti koji ostvaruju poreznu olakšicu na temelju godina života ne moraju podnositi zahtjev jer Porezna uprava već ima te podatke. Međutim, ako žele ostvariti druge olakšice (npr. za donacije, doprinose za zdravstveno osiguranje, povećanje osobnog odbitka), obvezni su podnijeti Obrazac ZPP-DOH do kraja veljače, piše Večernji list.
Kako ostvariti poreznu olakšicu?
Uz poreznu olakšicu za dijete, odnosno djecu, ako ste zaposleni i živite u kućanstvu s članom obitelji bez primanja (npr. nezaposlenim supružnikom ili roditeljem), možete ga prijaviti kao poreznu olakšicu i ostvariti povrat poreza. Uzdržavani članovi uključuju: bračnog/izvanbračnog partnera, roditelje, maćehu/očuha ako ih uzdržava punoljetno pastorče, djecu nakon prvog zaposlenja, punoljetne osobe kojima je podnositelj prijave skrbnik. Dodatne porezne olakšice mogu se ostvariti na temelju invalidnosti, donacija i doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Tko mora obavezno podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH)?
Osobe koje ostvaruju dohodak od obrta, poljoprivrede, slobodnih zanimanja ili drugih samostalnih djelatnosti.
Članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi.
Osobe kojima je Porezna uprava zatražila naknadnu uplatu poreza.
Zašto podnijeti Obrazac ZPP-DOH?
Oni koji žele ostvariti dodatne porezne olakšice trebaju podnijeti Obrazac ZPP-DOH za: uzdržavane članove obitelji, invalidnost,
umanjenje poreza zbog prebivališta na određenim područjima, plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje ili donacije.
Taj obrazac mogu podnijeti i oni koji žele: preraspodijeliti osobni odbitak među članovima obitelji, uračunati porez plaćen u inozemstvu, odabrati račun za povrat preplaćenog poreza, podnijeti prijavu u ime preminule osobe.