Hrvatska
Završava blagoslov obitelji, Crkva će dobiti milijune eura. “Prije sam davala 100 kuna, sada dajem 20 eura”

Tradicionalni blagoslov obitelji i kuća započinje nakon Božića, najčešće već na Štefanje, a obično traje do blagdana Krštenja Gospodinova, odnosno ove nedjelje.
U manjim župama, gdje je i manje vjernika, blagoslov je završio, ponegdje već i prije Nove godine. U većini župa Zagrebačke nadbiskupije blagoslov završava ovoga vikenda. Obred je u osnovnome posvuda isti.
“Prilikom blagoslova poželjno je da na okupu bude cijela obitelj, da se pripremi Sveto pismo, križ, svijeća i posvećena voda na vidljivome mjestu. Lijepo molimo da u zgradama stavite papirić s prezimenom na vrata jer se često događa da ne možemo pronaći obitelj”, stoji u letku koji su u svojim poštanskim sandučićima uoči Božića našli stanari iz središta Zagreba koji pripadaju Župi svetog Blaža.
“Darujte prema svojim mogućnostima”
Otprilike isto piše i u ostalim sličnim lecima podijeljenima na početku Adventa vjernicima diljem Hrvatske. U letku Župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu, primjerice, stoji i napomena: “Darujete prema svojim mogućnostima. Župa samo i jedino živi od dara svojih vjernika, bez ičije druge pomoći.”
U obavijesti o blagoslovu obitelj u župi Svih Svetih u Sesvetama uza slične napomene stoji i opaska: “Zatvorite pse!”
Župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji, primjerice, u obavijesti o blagoslovu otisnula je i sljedeću napomenu: “Godišnji dar za održavanje i funkcioniranje Župe upisuje se u knjižicu darovatelja u rubriku dar za crkvu, a darovi obitelji tijekom godine (obnove, radove i Nadbiskupiji) u rubriku obiteljski dar. Bili bi vam zahvalni ako dar za Župu stavite u kovertu na kojoj piše prezime obitelji s adresom, a u knjižicu darovatelja vi upišete datum i dar, a svećenik će potpisati.”
Dar u novcu nije obvezan, ali…
Malo je, pak, onih poput župe Rokovci-Andrijaševci u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji koja po završetku blagoslova obitelji na svojim mrežnim stranicama poimence objavi tko je od župljana koliki novčani iznos darovao župi. Na tamošnjem popisu četrdesetak je imena. Neki su dali po 10 eura, najviše njih po 20, a neki su davali i po 30, 40 ili 50 eura. Jedna osoba (upravo tako je i označena, bez navođenja imena) dala je 100 eura.
Zauzvrat, bez obzira na iznos, sve obitelji nakon primljenog blagoslova i zajedničke molitve sa svećenikom, dobiju naljepnicu, blagoslovljenu vodu, katolički kalendar za tekuću godinu. Ponegdje i blagoslovljenu sol.
Kada je riječ o blagoslovu obitelji (ranije se običavalo govoriti o “blagoslovu kuća”) najčešće se govori upravo o novčanim darovima za crkvu. Budući da je riječ o daru, iznos nije propisan. Nije ni zadan kao obavezan, ali se tradicionalno podrazumijeva i malokoji vjernik ga ne daje svećeniku koji blagoslovi obitelj i kuću. U župama ističu da je taj novac prvenstveno namijenjen za potrebe same župe koja se, kako kažu, uzdržava tim darovima vjernika.
Svi paze da ne daju “premalo”
Premda će župnici inzistirati na tome da nije važno i da se ne gleda tko koliko daje te da blagoslov neće biti uskraćen onima koji ne daju dar u novcu, među vjernicima se strogo pazi da se novac daje i da se “ne da premalo”.
“Sa susjedom sam baš razgovarala koliko daje svećeniku za blagoslov sada kada su euri. Komentirale smo kako se, dok su bile kune, davalo 100 ili 200 kuna. Oni ‘veći’ vjernici su davali 200 (smijeh). A sada se umjesto 100 kuna daje 20 eura, a umjesto 200 kuna 30 eura”, ispričala nam je jedna Zagrepčanka koja je s članovima obitelji župnika dočekala prošle srijede.
“Dajemo od srca i ne opterećujemo se”
Marija, umirovljenica iz jednog mjesta pokraj Osijeka, kazala nam je da svećeniku za blagoslov daje 30 eura, a ranije je davala 200 kuna.
“Pokojni suprug jako je držao do toga da se na blagoslovu ne štedi i uvijek bi svećeniku dao više nego što smo možda u tom trenutku mogli dati. Govorio bi: Pusti, sve će se to vratiti. Sada kad sam sama i živim samo od svoje mirovine, ipak dajem manje”, kazala je.
Zagrepčanin Andrija nije nam htio reći koliko o i njegova obitelj daju za blagoslov jer ga, kaže, prilično živcira što se puno govori i piše o novcu koji vjernici daju Crkvi. Kaže da su on i njegovi vjernici “starog kova” koji ne idu u crkvu “samo za Božić i Uskrs“.
“Svačija je privatna stvar koliko će dati. Od nas četvero u obitelji, troje radimo. Nije nam problem dati i ne zamaram se pitanjima zašto dajemo toliko i znamo li gdje taj novac završi. Dajemo od srca i ne opterećujemo se time. Novac je za našu župu, za crkvu u koju idemo i gdje nalazimo mir i duhovno utočište”, kazao nam je.
Čak 17 milijuna eura od blagoslova
Prošle godine pažnju javnosti privukao je župnik Mladen Gorupić iz župe Svetog Martina u Međimurju kada je, uz ne baš jednoglasno odobravanje vjernika, odlučio javno objaviti detaljno financijsko izvješće svoje župe. Tako je objavio da je blagoslov primilo 770 obitelji te da je pritom prikupljeno 18.860 eura, oko tri tisuće eura više nego godinu dana ranije.
Povodom ovogodišnjeg blagoslova obitelji i kuća, vodeći se ranijim podacima da se svake godine blagoslovi oko dvije trećine od ukupno milijun kućanstava u kojima žive katolici, portal Danica.hr ugrubo je izračunao da će Crkva ovoga puta od darova vjernika za blagoslov dobiti 17 milijuna eura. Pod pretpostavkom da u prosjeku daju 25 eura.
Hrvatska
Zagreb dobiva skulpturu za žrtve korone

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dao je suglasnost da se ispred Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, na Mirogojskoj 16 postavi skulptura u sjećanje na sve preminule od posljedica bolesti covid-19. Postavljanje su inicirali Gradska skupština i SDP, a ovlašteni projektant je Ivica Pauković.
Skulptura će biti izrađena od kamene kocke granitnog masiva 70x70x70 cm ‘Nero impala medijum’ s ugraviranim tekstom srebrnom tonu s gornje strane i s grbom Grada Zagreba s prednje strane. Prema prijedlogu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom ugravirani tekst će glasiti: ‘U sjećanje na sve preminule od posljedica bolesti covid-19 u pandemiji 2020. – 2023. Grad Zagreb’, kako stoji u obrazloženju odluke, piše Večernji list.
Tehničku dokumentaciju izradilo je trgovačko društvo GIM GRAĐENJE d.o.o., a sredstva za postavljanje osigurana su u gradskom proračunu za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027.
Hrvatska
Organizatori poručili: “Bojkot je uspio. Postignuta su dva cilja”

Potrošačka platforma “Halo, inspektore” poručuje da je bojkot trgovina uspio te da su postignuta dva cilja.
“Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli.
Bojkot je uspješno poslužio kao megafon – svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu”, poručuju iz platforme “Halo, inspektore”.
Dodaju da je bojkot alat privremenog pritiska te priznaju da treći opći bojkot nije imao masovnost kao onaj prvi, ali da je svejedno dao dovre rezultate.
“Ne odustajemo”
“Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo”, dodaju organizatori bojkota.
Naveli su i u kojim je gradovima zabilježen najveći apsolutni pad vrijednosti računa: u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom brodu, Čakovcu. Istaknuli su i gradove Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje.
Sniženja nakon bojkota
“Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota – zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja – samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razina zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom”, poručuju organizatori i dodaju:
“Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?!”
“Postignuta dva cilja”
Iz ove potrošačke platforme također navode da je bojkot ispunio dva cilja, a da treći još nije. “Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje.”
“Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža”, navodi se u Facebook objavi potrošačke platforme “Halo, inspektore”.
Podaci Porezne uprave
Prema podacima Porezne uprave (PU), broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 7. veljače, za 26 posto je veći nego u prošli petak kada se također provodio bojkot, a ukupni iznos izdanih računa za 40 posto veći, međutim, u odnosu na petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 15, a iznos za 21 posto.
U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak, 7. veljače, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.146.514 računa, a iznos računa 47.586.863,27 eura, objavila je PU u subotu.
U petak 31. siječnja, kada se isto provodio bojkot trgovina, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.498.911 računa, a iznos računa iznosio je 34.030.624,29 eura, a u petak 24. siječnja broj računa je bio 2.081.506, a iznos 28.604.251,58 eura.
U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.697.571, a iznos računa 60.565.083,41 eura.
Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja, također na dan bojkota veći 26 posto, dok je iznos računa također veći za 40 posto.
U odnosu na petak 24. siječnja broj računa je bio veći 51 posto, a iznos računa za 66 posto. U odnosu na petak 17. siječnja, dan kada nije bio bojkot trgovina broj računa je bio manji 15 posto, a iznos računa također je manji za 21 posto.
Hrvatska
Uhićen maloljetnik koji je nožem izbo ženu dok je trčala na Karmi. Sve je priznao

Kako je objavio RTL, policija je uhitila maloljetnika kojeg sumnjiči za napad na 45-godišnju ženu koja je u srijedu, 29. siječnja, u večernjim satima trčala zadarskom šetnicom Karma. Iz zadarske policije još uvijek ne žele službeno ni potvrditi ni demantirati ovu informaciju.
Sve je priznao, uhićen je jučer
Mladić je te večeri oko 20:45 ženi prišao s leđa i oštrim predmetom posjekao je po vratu, nakon čega je pobjegao. Žena je zadobila teške ozljede i hitno je prevezena u Opću bolnicu Zadar.
“Priznao je počinjenje, a priveden je jučer. Postupak još traje, a potraga je trajala sve ovo vrijeme na temelju niza snimki pomoću kojih smo uspjeli doći do počinitelja”, rekao za Večernji izvor iz policije.
I ranije bio pod nadzorom
Prema informacijama RTL-a, riječ je o maloljetniku koji je već bio pod nadzorom stručnih službi zbog psihičkih problema. Navodno je još prošle godine u školi spominjao noževe i napade nožem, zbog čega mu je pružena psihološka pomoć.
Na društvenim mrežama proširila se uznemirujuća snimka nadzorne kamere na kojoj se navodno vidi napad. Njezina autentičnost još nije potvrđena, no čini se da područje na snimci odgovora onome zadarske šetnice Karma.
Što se vidi na snimci
Na snimci ženi s leđa, na mračnoj šetnici, prilazi muškarac koji bi mogao odgovarati ranijem opisu, visine od oko 185 centimetara, u bijelim tenisicama.

Odmah nakon što ubada nožem ženu u predjelu vrata, bježi u smjeru iz kojeg je došao.

Napadač je navodno za samo nekoliko centimetara pukom srećom promašio vratne arterije. Da ih je pogodio, napad bi vjerojatno završio kobno.
Policija zasad ne povezuje ovaj napad s drugim sličnim događajima u Zadru, poput ušuljavanja u kuće na području Arbanasa, što je nedavno izazvalo zabrinutost među građanima.
GTJ
12. siječnja 2025. at 9:18
Porez na – budale!!