Svijet
Nevjerojatno novo istraživanje: Covid može pomoći u smanjenju tumora?

Fascinantno novo istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Clinical Investigation, otkrilo je neočekivanu potencijalnu korist infekcije koronavirusom: može pomoći u smanjenju tumora.
iznenađujuće otkriće, temeljeno na istraživanjima provedenim na miševima, otvara nove mogućnosti za liječenje raka i osvjetljava složene interakcije između imunološkog sustava i stanica raka. No, ističe se u istraživanju da to svakako ne znači da bi ljudi trebali aktivno pokušavati dobiti covid.
Podaci koji ističu važnost imunološkog sustava u borbi protiv raka su značajni, a mnogi lijekovi ciljaju imunološki sustav, oslobađajući njegov potencijal.
Studija se usredotočila na vrstu bijelih krvnih stanica, monocite. Te imunološke stanice igraju ključnu ulogu u obrani tijela od infekcija. Međutim, kod pacijenata oboljelih od karcinoma, monocite ponekad mogu preoteti tumorske stanice i transformirati ih u stanice pogodne za rak koje štite tumor od imunološkog sustava.
Ono što su istraživači otkrili jest da teška infekcija covidom uzrokuje da tijelo proizvodi posebnu vrstu monocita s jedinstvenim antikancerogenim svojstvima.
Istraživači su otkrili da ovi inducirani monociti imaju poseban receptor koji se dobro veže za specifičan slijed covid RNA. Ankit Bharat, jedan od znanstvenika uključenih u ovo istraživanje sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu, objasnio je ovaj odnos pomoću analogije brave i ključa: “Ako je monocit brava, a covid RNA ključ, tada covid RNA savršeno pristaje”.
Eksperiment na miševima
Kako bi testirali svoju teoriju, istraživački tim proveo je eksperimente na miševima s različitim vrstama uznapredovalih (stadij 4) karcinoma, uključujući melanom, rak pluća, dojke i debelog crijeva. Miševima su dali lijek koji imitira imunološki odgovor na tešku infekciju covidom, inducirajući proizvodnju ovih posebnih monocita. Rezultati su bili izvanredni. Tumori kod miševa počeli su se smanjivati kod sve četiri proučavane vrste raka, piše The Conversation.
Za razliku od običnih monocita, koje tumori mogu pretvoriti u zaštitne stanice, ovi inducirani monociti zadržali su svoja svojstva borbe protiv raka. Uspjeli su migrirati na mjesta tumora, što većina imunoloških stanica ne može postići i aktivirali su prirodne stanice ubojice. Te su stanice napale stanice raka, uzrokujući smanjenje tumora.
Ovaj mehanizam je posebno zanimljiv jer nudi novi pristup borbi protiv raka koji ne ovisi o T-stanicama, koje su fokus mnogih trenutnih imunoterapijskih tretmana.
Dok je imunoterapija pokazala obećavajuće rezultate, djeluje u samo oko 20% do 40% slučajeva, često ne uspijevajući kada tijelo ne može proizvesti dovoljno funkcionalnih T-stanica. Vjeruje se da je oslanjanje na imunitet T-stanica glavna ograničavajuća točka trenutnih imunoterapijskih pristupa. Ovaj novi mehanizam, nasuprot tome, nudi način selektivnog ubijanja tumora neovisno o T-stanicama, potencijalno pružajući rješenje za pacijente koji ne reagiraju na tradicionalnu imunoterapiju.
Klinička ispitivanja će biti potrebna kako bi se utvrdilo javlja li se isti učinak kod ljudi. Iako je malo vjerojatno da bi cjepiva protiv covida pokrenula ovaj mehanizam (jer ne koriste puni slijed RNA virusa), ovo istraživanje otvara mogućnosti za razvoj novih lijekova i cjepiva.
Svijet
Talijani o buri koja je puhala ovih dana: “Ona je lijek za cijeli Mediteran”

Talijansko utočište za divlje životinje Area Marina Protetta Miramare objavilo je da je bura koja je ovih dana zahvatila Tršćanski zaljev zapravo lijek za cijeli Mediteran.
Njihovo objašnjenje prenosimo u cijelosti. “Jeste li znali da je bura koja je proteklih dana zahvatila Tršćanski zaljev lijek za cijeli Mediteran?
Kad ovaj katarzični vjetar snažno puše na našem moru, pokreće struju hladne i slane vode koja se, budući da je gušća, spušta u dubine i klizi uz talijanske obale prema Otrantu, privlačeći s juga topliju i manje slanu vodu. Iz ove prve “razmjene” nastaje jadranska cirkulacija. No tu nije kraj.
Jer kada gusta voda izazvana burom dođe do Otranta, spaja se sa sličnom tirenskom strujom koja dolazi iz Lavljeg zaljeva: te dvije istinske sile prirode zajedno s dna Sredozemlja “kreću” prema Gibraltarskom tjesnacu i kad prođu, privlače vodu iz Atlantskog oceana.
Bez ove dvije struje, ukratko, naše more bilo bi mrtvo more”, poručuju iz ovog talijanskog utočišta.
Svijet
Von der Leyen: Dat ćemo zemljama EU da se više zadužuju kako bi davale više za obranu

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa mora usvojiti “mentalitet hitnosti” kada je riječ o sigurnosti i najavila da namjerava olabaviti stroga pravila zaduživanja kako bi europske države povećale investicije u obranu.
Želi da se olabave pravila zaduživanja da članice mogu više novca davati za obranu
“To će članicama omogućiti da značajno povećaju izdvajanja za obranu”, rekla je von der Leyen na konferenciji o sigurnosti u Münchenu. Po sadašnjim pravilima, proračunski manjak ne smije prelaziti tri posto a javni dug 60 BDP-a.
“Moramo usvojiti taj mentalitet hitnosti”, koji smo imali kada smo nabavljali cjepiva za koronavirus, istaknula je šefica izvršnog tijela EU.
Po njezinim riječima, blok danas na obranu troši oko dva posto GDP-a i prošle je godine povećao izdvajanja s 200 na 320 milijardi eura.
“Ali morat ćemo to značajno povećati. Rast s dva na tri posto značio bi stotine milijardi novih ulaganja”, rekla je Von der Leyen i najavila veće investicije iz zajedničkih fondova, uključujući Europsku investicijsku banku koja po sadašnjim pravilima ne smije kreditirati vojne projekte. Govoreći o Ukrajini, rekla je da je Europa, koja je toj zemlji dosad pomogla sa 130 milijardi eura, može osigurati trajan mir zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
“Predsjednik Volodimir Zelenski spreman raditi na miru koji poštuje žrtvu njegove zemlje i palih sunarodnjaka. “(Ruski predsjednik Vladimir) Putin mora pokazati da mu nije u interesu prolongirati rat, nego da je odustao od ambicije da uništi Ukrajinu. Neuspjeh Ukrajine bi oslabio i Europu i SAD”, rekla je.
Odgovorila na Trumpovu najavu
Odgovarajući na planove Trumpove administracije za uvođenjem carina Uniji, Von der Leyen je istaknula da trgovinski ratovi nemaju smisla i da carine pogađaju ljude s obje strane Atlantika.
“Neopravdane carine EU-u neće ostati bez odgovora. Koristit ćemo sve alate da obranimo naše interese i zaštitimo naše potrošače. Želimo dogovor koji je dobar za sve”, rekla je.
Svijet
Airbnb na kraju prošle godine imao veliki skok prihoda

Američka digitalna platforma za rezervaciju smještaja Airbnb izvijestila je o dvoznamenkastom skoku prihoda i u četvrtom tromjesečju, uz skok vrijednosti rezervacija i blago podignute cijene.
U razdoblju od listopada do prosinca prihod mu je poskočio za 11.8 posto, na 2.48 milijardi dolara, pokazalo je poslovno izvješće objavljeno jučer, što znači da je blago nadmašio gornju granicu najavljenog raspona. Kompanija je tako i četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključila s dvoznamenkastim rastom prihoda. Na početku 2024. bio je poskočio za 18 posto, a u proljetnom i ljetnom tromjesečju za otprilike 10 posto.
Prihodi su im na kraju prošle godine pratili tempo povećanja vrijednosti rezervacija, na 17.6 milijardi dolara.
Rast rezervacija i prihoda po noćenju
Prosječni prihod po noćenju porastao je pak samo jedan posto u odnosu na kraj 2023. godine i iznosio je 158 dolara. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva uvećan je za dva posto, ponajprije zbog podignutih cijena, navode u Airbnb-ju.
Na platformi je u četvrtom tromjesečju rezervirano 111 milijuna noćenja i “iskustava”, za 11 posto više nego godinu dana ranije. Najveći skok bilježile su latinoamerička i azijsko-pacifička regija, za više od dvadeset posto. U regiji koja obuhvaća Europu, Bliski istok i Afriku rezervacije su porasle za nekih 12 posto. Prosječni prihod po noćenju bio je viši za šest posto nego na kraju 2023. godine zbog viših cijena, stoji u izvješću.
Očekuju novi rast
Airbnb je četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključio s neto dobiti od 461 milijun dolara. Na kraju 2023. godine bio je poslovao s neto gubitkom od 349 milijuna dolara.
Prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije porasla je za četiri posto, na 765 milijuna dolara.
U prva tri ovogodišnja mjeseca očekuju za četiri do šest posto veći prihod nego lani, u rasponu od 2.23 milijarde do 2.27 milijardi dolara. Napominju ipak da je usporedba s 2024. nepovoljna budući da Uskrs ove godine pada u travnju i da je prošla godina bila ‘prijelazna’.
Kada se isključe kalendarski faktori i promjene valutnih tečajeva, prihod bi u prvom ovogodišnjem tromjesečju trebao biti veći 10 do 12 posto nego lani, procjenjuju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
ŠPICA!
-
Svijet1 tjedan prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…