Connect with us

Svijet

Macron ima plan za mir. “Slanje 40.000 NATO-ovih vojnika u Ukrajinu”

Objavljeno

-

Samo iznimne okolnosti mogu ovih dana maknuti fokus francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s domaćih pitanja. Zemlja proživljava najdublju političku krizu otkad je uspostavljena Peta republika. Još uvijek nije jasno tko će biti novi francuski premijer i kako će biti izglasan proračun do kraja godine budući da nijedna stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.

Međutim, postoji jedna stvar zbog koje je Macron spreman nakratko maknuti fokus s domaćih pitanja. Donald Trump, koji je više puta najavio da će donijeti mir u Ukrajinu “u roku od 24 sata”, preuzima dužnost američkog predsjednika 20. siječnja.

U subotu, neposredno prije ceremonije otvorenja obnovljene katedrale Notre Dame, Macron je gotovo sat vremena nasamo razgovarao s Trumpom u Elizejskoj palači, nakon čega im se na pola sata pridružio i ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski.

“Europa ima ozbiljne interese”
“Koliko sam shvatio, Emmanuel Macron je prenio Donaldu Trumpu da Europa ne samo da ne može biti izostavljena iz američko-ruskih pregovora, jer ovdje ima svoje ozbiljne sigurnosne interese, nego je i spremna financijski se uključiti u ovaj proces te prije svega snositi rizik vezan uz obranu ukrajinskog suvereniteta”, kazao je Camille Grand, bivši zamjenik glavnog tajnika NATO-a.

Poljske novine Rzeczpospolita pišu da bi zbog vojnog potencijala i geografskog položaja sudjelovanje Poljske u mirovnoj misiji moglo biti ključno.

Francuska ponuda je mirovna misija koja bi jamčila da Kremlj u budućnosti neće kršiti eventualni prekid vatre i utvrđenu crtu razgraničenja. Macron je već u veljači prvi iznio ideju o slanju NATO-ovih snaga u Ukrajinu. No, tada nije precizirao pod kojim će se uvjetima to dogoditi.

Ideju je ponovno spomenuo tijekom susreta s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Parizu 11. studenog. Elie Tenenbaum, istraživač iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI) koji radi na pripremi Macronovog projekta, objašnjava da bi u misiji moglo sudjelovati pet brigada (oko 40.000 vojnika). Poljska bi mogla preuzeti zapovjedništvo nad jednom od brigada.

Dva izvora za Politico potvrdila plan
Macron će danas u Varšavi razgovarati s poljskim premijerom Donaldom Tuskom o raspoređivanju poslijeratnih mirovnih snaga u Ukrajini, potvrdili su za Politico europski diplomat i francuski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

“Istina je”, kazao je europski diplomat kad je upitan o izvješću u kojem se tvrdi da dvije zemlje razgovaraju o potencijalnim mirovnim snagama sastavljenim od 40.000 vojnika iz stranih zemalja. Diplomat nije pojasnio iz kojih bi zemalja vojnici mogli biti.

Međutim, visoki poljski dužnosnik, koji je također želio ostati anoniman, poručio je da su iznenađeni Macronovim prijedlogom. “Ovo nije formula koja bi nam omogućila da donesemo takvu odluku”, izjavio je dužnosnik i dodao da bi o mirovnim misijama trebali odlučiti Ujedinjeni narodi ili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, a ne bilateralni razgovori s francuskim predsjednikom. “Slanje poljskih vojnika u Ukrajinu imalo bi smisla samo u formatu NATO-a”, dodao je.

Tri modela sigurnosnih jamstava
“Postoje tri načina za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini. Prvi je onaj ‘njemački’: primiti državu u NATO bez konačnog utvrđivanja granica, kao što je bio slučaj sa Saveznom Republikom Njemačkom 1955. No, Amerika to ne želi, a ne želi ni Njemačka”, upozorio je Grand.

“Drugi je ‘izraelski’ model: masovna opskrba Ukrajine oružjem i nakon sklapanja mira. Ovaj model je neizvjestan s obzirom na proračunske poteškoće u SAD-u i Europi. Treći je ‘korejski’ model: međunarodna mirovna misija koja više od 70 godina čuva crtu razgraničenja između Južne i Sjeverne Koreje”, dodao je.

Tijekom sastanka u ponedjeljak u Kijevu s čelnikom CDU/CSU-a Friedrichom Merzom, koji će vjerojatno postati kancelar Njemačke, Zelenski je prvi put rekao da bi, dok čekaju jamstva NATO-a, takva posrednička misija mogla zajamčiti sigurnost njegove zemlje. “Važno je i simbolično sudjelovanje Amerike”
“Zbog svog brzorastućeg vojnog potencijala i zemljopisnog položaja Poljska postaje bitan element takvog plana. Otuda i Macronov posjet Varšavi”, uvjeren je Grand. Prema njemu, što više zemalja sudjeluje u takvoj posredničkoj misiji, veća je šansa da se Rusija neće odlučiti na novi napad na Ukrajinu.

Napominje da bi čak i simbolično sudjelovanje Amerike u ovoj inicijativi bilo vrlo važno. Smatra da će se i Njemačka pridružiti inicijativi nakon što se u veljači održe parlamentarni izbori. Čini se da je Nizozemska također zainteresirana za projekt.

Ipak, pitanje je koliko Macron, koji nema većinu ni u parlamentu ni u vladi, može biti vjerodostojan partner u takvom projektu. Prema Ustavu Pete republike, predsjednik, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, odlučuje o njihovoj uporabi. Također odlučuje o pravcima vanjske politike i predstavlja Francusku na summitima EU i NATO-a.

Ali, parlament odlučuje o proračunu, a bez usvajanja proračuna Francuska ne bi mogla financirati svoje sudjelovanje u misiji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Nakon ciklone Éowyn, dolazi novi polarni val: Kad stiže i što očekivati?

Objavljeno

-

By

eumetsat

Polarni vrtlog, ciklona bomba, prizemna mlazna struja, mlazna struja brzine 400 km/h nad Atlantikom, snijeg na Floridi, polarna hladnoća u Americi, temperaturni maksimumi u Australiji – sve nabrojano opisuje trenutačno vrijeme na Zemlji. Naš meteorolog Bojan Lipovšćak objašnjava što se događa u atmosferi i prognozira kakvo nas vrijeme čeka narednih dana.

U atmosferi Zemlje pojave su međusobno povezane i slijede jedna drugu predvidivim redoslijedom. Danas ciklona na polarnoj fronti Éowyn, imenovali su ju meteorolozi irske i britanske meteorološke službe, prelazi preko zelenog otoka i nastavlja svoj put prema jugozapadu Škotske uz udare vjetra od rekordnih 183 km/h koliko je izmjereno na postaji Mace Head upet ujutro. Srednja brzina vjetra je 135 km/h.

Prema klasifikaciji Saffir–Simpson ljestvice koja se primjenjuje na tropske ciklone – uragane ciklona na polarnoj fronti Éowyn bila bi ciklona klase 2. Do sad nije zaživjela klasifikacija ciklona polarne fronte pa ovaj podatak navodimo samo za usporedbu.

Brzine vjetra u cikloni Éowyn usporedive su s brzinom udara orkanskih zimskih bura na Jadranu kada na udare vjetar zapuše i do 165 km/h.

Prizemni tlak zraka u središtu ciklone naglo pada. Ako je pad tlaka veći od 24 hPa u roku od 24 sata onda u meteorološkoj terminologiji govorimo o eksplozivnom razvoju ciklone te se upotrebljava i termin ciklona bomba. Éowyn u potpunosti zadovoljava taj naziv, pad tlaka u središtu ciklone bio je i veći od 50 hPa u 24 sata.

Polarna fronta – zona sukoba i razdvajanja polarnog hladnog zraka i toplog zraka umjerenih geografskih širina kolijevka je rođenja Éowyn.

Hladna zračna masa prodrla je iz polarnih širina nad američko kopno sve do Meksičkog (u novogovoru Američkog) zaljeva uzrokujući usput i obilan snijeg tako da se snježna granica spustila na jug do Floride. Nailaskom na toplo more Atlantika na mjestu sukoba toplog i hladnog zraka dolazi do pojave vala – vrtloga koji se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere uz polarnu frontu povezana je polarna mlazna struja koja na visini od 10 do 12 km iznad tla struji od zapada prema istoku brzinom od 200 do 260 km/h. Zbog jakog prodora polarnog hladnog zraka nad američko kopno došlo je do ubrzanja mlazne struje te ona trenutačno nad Atlantikom puše brzinom do 390 km/h. Mlazna struja pospješuje razvoj prizemne ciklone.

Nakon Éowyn novi val na polarnoj fronti razvija se nad zapadnim Atlantikom te prognoziramo da će za tri do četiri dana, kao nova razvijena ciklona, doputovati do zapadne obale Europe. Ovaj puta mjesto nailaska na europsko kopno bit će južnije te će zahvatiti sjevernu obalu Portugala, Biskajski zaljev i obalu Francuske.

 
Nastavi čitati

Svijet

Italija priprema povratak na nuklearnu energiju

Objavljeno

-

Italija namjerava do kraja 2027. godine dovršiti plan kojim bi se ponovno dopustilo korištenje nuklearne energije i ukinula zabrana uvedena prije gotovo 40 godina, potvrdio je ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin u intervjuu za dnevni list Il Sole 24 Ore.

Nuklearne elektrane zabranjene su u Italiji nakon referenduma 1987. i 2011. godine, a vlada sada radi na propisima koji bi dokinuli zabranu upotrebom novih tehnologija za nuklearnu energiju. Mali i sofisticirani modularni reaktori mogli bi pomoći u dekarbonizaciji najvećih zagađivača okoliša u talijanskoj industriji, uključujući proizvodnju čelika, stakla i pločica, smatraju u vladi premijerke Giorgije Meloni.

“Italija je spremna ponovo koristiti nuklearnu energiju, a ta ključna odluka neće zamijeniti obnovljive izvore, već će ih nadopuniti i osigurati uravnotežen i održiv energetski miks”, rekao je ministar Fratin. Prvi nacrta zakona bit će dostavljen vladi na usvajanje unutar iduća dva tjedna, dodao je Fratin.

Talijanska državna tvrtka upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj
Italija procjenjuje da bi 11 posto udjela nuklearne energije u energetskom miksu smanjilo troškove dekarbonizacije gospodarstva do sredine stoljeća za 17 milijardi eura. U energetskom i klimatskom planu (PNIEC) njezin udio procijenjen je na do 22 posto, napominje ministar energetike.

Italija je sačuvala ključno stručno znanje u nuklearnom sektoru. Državna energetska tvrtka Enel upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj, a energetska kompanija Eni ulaže u projekt razvoja reaktora nuklearne fuzije u Sjedinjenim Državama.

Italija je pregovara s nekoliko kompanija, uključujući američku energetsku grupu Westinghouse i francuski EDF, koji bi mogli preuzeti ulogu mogućih partnera državnoj tvrtki u gradnji sofisticiranih nuklearnih reaktora. Enel, Ansaldo i proizvođač oružja Leonardo rade pak na uspostavi državne tvrtke za gradnju nuklearnih reaktora.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusija odbacuje ideju o mirovnim snagama NATO-a u Ukrajini

Objavljeno

-

By

Rusija je u četvrtak odbacila ideju da zemlje članice NATO saveza šalju mirovne snage u Ukrajinu u slučaju sporazuma o primirju u rusko-ukrajinskom ratu, upozorivši da bi takav potez mogao dovesti do “nekontrolirane eskalacije”. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je zamisao posve neprihvatljiva za Rusiju. Na brifingu za medije, komentirala je nedavne izjave britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa da bi njihove zemlje mogle poslati vojnike za mirovne snage u Ukrajini.

Pistorius je u intervjuu za novine 18. siječnja rekao da će Njemačka, najveći partner NATO-a u Europi, “očito imati ulogu za odigrati” te da će se o tom pitanju pravovremeno raspravljati.

Starmer pak je dva dana ranije kazao da Britanija razmatra ideju o mirovnim snagama s drugim saveznicima te dodao “da će odigrati svoju ulogu u potpunosti”.

Rusija tvrdi da je otvorena za dijalog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je rekao da namjerava brzo okončati rat.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se želi sastati s Trumpom, u utorak je rekao da je najmanje 200.000 europskih mirovnih snaga potrebno kako bi se spriječio novi ruski napad nakon bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu