Svijet
Kako se zemlje u EU-a bore protiv pušenja? Pogledajte što sprema Hrvatska
Cigarete, elektroničke cigarete i drugi duhanski proizvodi štete zdravlju ljudi diljem svijeta, a premda Europska unija želi do 2040. stvoriti prvu generaciju bez duhana, unutar bloka postoje razlike kada je riječ o regulaciji duhanskih proizvoda, piše European Newsroom (ENR). Pušenje je jedan od vodećih uzroka raka i preuranjene smrti u Europskoj uniji, gdje svake godine dovodi do oko 700.000 smrti, piše ENR, zajednički projekt dvadesetak europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Većina ministara zdravstva u Europskoj uniji je početkom prosinca izrazila svoju podršku proširenju nepušačkih prostora u pokušaju da se smanji broj smrti od raka. Prijedlog je prošao nakon što su za njega glasale sve zemlje osim suzdržanih Njemačke i Grčke, što je naglasilo političke podjele glede tog pitanja.
Svrha novih preporuka ograničavanje je pušenja na otvorenim javnim prostorima gdje se okupljaju djeca ili druge ranjive skupine poput igrališta, zabavnih parkova, bazena, terasa restorana i javnog prijevoza. Riječ je o neobvezjućim preporukama budući da je zdravstvo u isključivoj nadležnosti država članica.
Preporuke se također odnose na novosti kao što su elektroničke cigarete i grijani duhanski proizvodi kako bi se od pušenja odvratilo i mlade.
Europski parlament je tjedan dana prije toga glasao protiv rezolucije na istu temu nakon što su desničarski zastupnici izglasali amandmane radi razlikovanja tradicionalnih duhanskih proizvoda i elektroničkih uređaja. Parlamentarna rezolucija bi imala samo simboličku vrijednost.
Europska komisija je predložila izmjene trenutnih smjernica iz 2009. s obzirom na činjenicu da svake godine oko 700.000 ljudi izgubi živote zbog uživanja duhana, rekao je novi europski povjerenik za zdravstvo Oliver Varhelyi uoči glasanja.
“To je najveći zdravstveni rizik u Europskoj uniji koji se može izbjeći”, naglasio je Varhelyi.
Procjenjuje se da konzumacija duhanskih proizvoda svake godine ubija više od osam milijuna ljudi u svijetu, uključujući 1,3 milijuna nepušača koji su izloženi pasivnom pušenju, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Prema europskim brojkama, četvrtina smrti od raka u Uniji, na Islandu i u Norveškoj može se pripisati pušenju, što duhan čini vodećim čimbenikom rizika za rak.
Međutim, za javnozdravstvene politike nadležne su zemlje članice, što znači da nove preporuke nisu obvezujuće te da ih članice mogu, ali ne moraju implementirati.
Europska komisija je u sklopu europskog plana za borbu protiv raka odlučila stvoriti “generaciju bez duhana”, odnosno da do 2024. manje od pet posto stanovništva Unije koristi duhanske proizvode. Osim toga, EU je izdvojio značajna sredstva kako bi zemlje članice podržao u implementaciji tih mjera.
Programom EU4Health dodijeljeno je 16 milijuna eura za promoviranje politika protiv pušenja, a programom Horizon 80 milijuna eura za istraživanje načina suzbijanja korištenja duhana i sprečavanja ovisnosti.
Velike razlike diljem EU-a u borbi protiv pušenja
Podaci koje je iz preko 40 zemalja prikupio Smoke Free Partnership, europska koalicija nevladinih organizacija suzbijanje duhanskih proizvoda, pokazuju da je 2022. više od pola zemalja u Europi imala “dobre” ili “vrlo dobre” mjere za zaštitu građana od pasivnog pušenja.
Pojedine europske zemlje su zabranile pušenje u blizini škola, ispred radnih mjesta ili na sportskim stadionima, no Švedska je jedina europska zemlja koja je u potpunosti zabranila pušenje u restoranima i na terasama kafića. U Švedskoj broj pušača je nizak uglavnom zbog tradicionalnog “snusa”, proizvoda od izgnječenog duhana koji se stavlja ispod usne i koji se smatra manje štetnim od pušenja jer škodi isključivo korisniku.
Prema posljednjim podacima, 22 posto Šveđana i 10 posto Šveđanki svakodnevno koristi snus.
Snus bez duhana, no s dodanim nikotinom, dostupan je od 2014. i postao je izuzetno popularan, a naročito među mladima te mu se često dodaju razni okusi. Budući da službeno nije duhanski proizvodi, nije zabranjen u Europskoj uniji iako postoje određene zabrane na nacionalnim razinama.
Velike multinacionalne duhanske kompanije bore se za to da se proizvod ne proglasi nezakonitim izvan Švedske.
Niski porezi, visok broj pušača?
Porezi na duhanske proizvode također variraju među državama članicama, što izravno utječe na cijene i konzumaciju.
Naprimjer, u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je bila članica EU-a do 2020., porezi su veoma visoki, što je doprinijelo značajnom smanjenju stope pušenja dok su u drugim zemljama, poput Poljske, porezi niži, a konzumacija je i dalje na visokim razinama. Bugarska se nalazi među prvih deset zemalja u svijetu kada je riječ o pušenju te ima najjeftinije cigarete u Europskoj uniji, rekao je Dimitar Sabev iz ekonomskog istraživačkog instituta bugarske akademije znanosti dok je predstavljao nedavnu studiju izrađenu u suradnji s bečkim institutom za međunarodna gospodarska istraživanja.
“Naše simulacije su pokazale da će pušenje u Bugarskoj, u smislu postotka stanovništva, nastaviti rasti ako se zadrži trenutni model oporezivanja cigareta”, istaknuo je stručnjak.
Prema Pavelu Antonovu iz BlueLinka, mreže građanskih inicijativa, tehnički ministar financija u Bugarskoj “uključio je podizanje poreza u predloženi plan” borbe protiv pušenja.
Slovenija već slijedi mnoge preporuke Unije što se tiče suzbijanja pasivnog pušenja, rekla je ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.
Stroža pravila će stupiti na snagu iduće godine poput zabrane elektroničkih cigareta s okusom i grijanih duhanskih proizvoda kao i zatvaranje pušačkih prostora u zatvorenim javnim i radnim mjestima do kraja 2025.
Nacionalni institut za javno zdravstvo procjenjuje da bi značajno povećanje cijene duhanskih proizvoda također doprinijelo smanjenju pušenja s obzirom na to da su financijski razlozi najvažniji čimbenik u donošenju odluke o prestanku pušenja, pored brige za zdravlje.
U Hrvatskoj je u postupku izglasavanje novog zakona koji će grijane duhanske proizvode dodati na postojeću zabranu za pušenje u zatvorenim prostorima. Novi zakon također zabranjuje pušenje na otvorenom, unutar 20 metara od ulaza u zdravstvenu ili obrazovnu ustanovu.
Zasada nema planova da se zabrana pušenja proširi na druga otvorena javna mjesta. Zabrana pušenja na terasama kafića vjerojatno bi naišla na velik otpor ugostitelja i njihovih gostiju. Ispijanje kave jedan je od najdražih društvenih običaja koji je za mnoge Hrvate nezamisliv bez cigarete. Unatoč raznim kampanjama protiv pušenja i povećanjem poreza na duhanske proizvode, pušenje je i dalje popularna navika među hrvatskim stanovništvom.
U Rumunjskoj, gdje u prosjeku puši 34 posto stanovništva, pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, javnom prijevozu i igralištima. Zakonom je zabranjeno pušenje bilo koje vrste za učenike i studente u obrazovnim ustanovama kao i prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima.
Prema istraživanju iz 2022., 40 posto rumunjskih srednjoškolaca je u svom životu pušilo najmanje jednu cigaretu.
Izvan Unije
Od 13. prosinca Federacija Bosne i Hercegovine, jedan od dva entiteta u BiH, uvodi strogu zabranu pušenja u zatvorenim javnim mjestima. Od siječnja 2025. cijena cigareta i duhanskih proizvoda će porasti zbog povećanja poreza u sklopu strategije za suzbijanje konzumacije duhana financijskim pritiskom.
S druge pak strane, u drugom entitetu Republici Srpskoj, pušenje je dozvoljeno na većini mjesta premda se povremeno raspravlja o izmjeni zakonodavstva.
Albanija je povećala trošarine na duhanske proizvode u siječnju 2023. U pokušaju da dodatno poboljša zdravstvenu zaštitu od duhanskih proizvoda, albansko povjerenstvo za europska pitanja je ljetos predložilo izmjene postojećeg zakona protiv pušenja. Svrha je postrožiti kazne za one koji prodaju ili nude duhanske proizvode mlađima od 18 godina te zabraniti prodaju elektroničkih cigareta, nargila i sličnih proizvoda. Konzumacija duhana u Europskoj uniji se smanjila u proteklih nekoliko desetljeća, no brzina tog pada se razlikuje od zemlje do zemlje.
Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o stavovima Europljana spram duhanskih proizvoda, gotovo četvrtina stanovništva Europske unije (24 posto) puši, što predstavlja pad od jednog postotnog boda u odnosu na istraživanje iz 2020., no omjeri se značajno razlikuju u pojedinim zemljama.
Pri vrhu su Bugarska s 37 posto, Grčka s 36 i Hrvatska s 35 posto dok su na dnu Švedska s osam i Nizozemska s 11 posto.
Unatoč sve većem uspjehu elektroničkih cigareta, koji osobito koriste mladi u dobi između 15 i 39 godina, cigarete u kutijama i dalje su najpopularnije. Prosječna konzumacija je ostala ista kao i 2020., odnosno 14 cigareta na dan.
“S obzirom na ekstenzivno reklamiranje električnih cigareta kao zdravije alternative konvencionalnom pušenju, postale su popularne među ljudima koji pokušavaju prestati”, rekao je Josef Hamoud s njemačkog sveučilišnog medicinskog centra Goettingen, vodeći autor studije o dvojnom korištenju elektroničkih i konvencionalnih cigareta.
“I dalje postoji mnogo toga što ne znamo o dugoročnim zdravstvenim učincima elektroničkih cigareta”, objasnio je.
Neke su zemlje odlučile u potpunosti zabraniti ili elektroničke cigarete, cigarete one za jednokratnu uporabu ili one s okusima namijenjenima djeci.
Početkom studenoga nizozemski je sud potvrdio vladinu zabranu okusa za elektroničke cigarete bez duhana na temelju toga što potiču mlade na pušenje. Sud u Haagu presudio je protiv duhanskog giganta British American Tobaccoa. Zakon o zabrani okusa je na snazi od 1. siječnja 2024.
S obzirom na masovne smrti koje uzrokuju duhanski proizvodi mnogi medicinski istraživači su zatražili da elektroničke cigarete ostanu dozvoljene kao alat za prestanak pušenja, no da se istovremeno čini sve moguće kako bi se spriječilo da mladi počnu pušiti.
Svijet
Arktički val hladnoće širi se zapadnom Europom: Stiže snijeg i pad temperatura, evo gdje će biti najgore
U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.
Arktički val hladnoće širit će se ovaj tjedan zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.
Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.
Početkom novog tjedna, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

U ponedjeljak hladna zračna masa doseže središnju Francusku i Njemačku, dok sjeverno strujanje ubrzava širenje prema jugu. Dalje prema istoku, nad istočnom Europom i Balkanom, jugozapadno strujanje održava neuobičajeno tople temperature s lokalnim vrijednostima iznad 20 °C. Do sredine tjedna, arktička hladnoća pojačat će se preko zapadne Europe. Hladnija zračna masa širit će se u Sredozemlje, središnju Europu te otjerati toplinu s Balkana i istočne Europe. No, najintenzivnija hladnoća ostat će u zapadnom dijelu Europe. Kasnije tijekom tjedna, sjevernoatlantski anticiklon postupno će se pomicati prema prema jugu, omogućavajući arktičkoj hladnoći da dosegne Pirenejski poluotok. Hladnoća će dosegnuti još i zapadno Sredozemlje, Maroko i zapadni Alžir.
U kombinaciji s oborinama tijekom napredovanja arktičke fronte, prognozira se i snijeg. Pritom, najveće koncentracije snježnih oborina bit će na sjevernim padinama planinskih lanaca. U većini nizina očekuje se samo povremeni snijeg, bez značajnijih akumulacija.
Tijekom sredine tjedna, u Velikoj Britaniji očekuju se temperature ispod ništice, s najnižim vrijednostima od -3 do -5 °C u nizinama te još nižima na višim nadmorskim visinama. Temperature u Francuskoj bit će stabilne od utorka do četvrtka, s jutarnjim minimumima od 0 do -3 °C u velikom dijelu zemlje. U Španjolskoj se u srijedu prognoziraju jutarnje temperature od -2 do 5 °C na pojedinim područjima, dok samo jugozapadni dio ostaje na oko 5 °C. Sjeverni Portugal očekuje jutarnje minimume blizu 0 °C u srijedu, dok se na jugu prognoziraju temperature od 5 °C do 10 °C.

Središnja Europa očekuje najniže temperature sredinom tjedna. Uzvišeni dijelovi i alpske doline imat će temperature ispod -10 °C. Središnja i južna Njemačka, Češka, Slovačka, južna Poljska, Slovenija i zapadna Mađarska očekuju jutarnje minimume od -3 do -7 °C. Sjeverna Italija očekuje temperature blizu ili malo ispod 0 °C u srijedu. Zemlje zapadnog Balkana također bi trebale imati temperature ispod ništice.
U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše. Intenzivno i uporno jugozapadno strujanje podržavat će obilne kiše duž zapadnih Apenina i Dinarskih planina na zapadnom Balkanu. Aktivnost će biti kombinirana s grmljavinskim nevremenom. Crna Gora i sjeverna Albanija očekuju ekstremne kiše, s lokalno mogućim akumulacijama preko 700 mm, potencijalno do vikenda. To je posljedica nekoliko frontalnih valova koji prelaze mediteransko područje.
Svijet
FOTO / Bijeli Božić? Najavljen poremećaj polarnog vrtloga
Uskoro će započeti znatan poremećaj polarnog vrtloga zbog neuobičajeno ranog i iznenadnog stratosferskog zagrijavanja. Prognoze pokazuju kolaps polarne cirkulacije u drugoj polovici mjeseca, s hladnim vremenom i snijegom u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, ali zasad s manje jasnim utjecajima na Europu, piše Severe Weather.
Polarni vrtlog obično je čuvar hladnoće, zadržava je u polarnim regijama kada je jak. Ali kada je poremećen ili urušen, hladni zrak može izaći, stvarajući pravo zimsko vrijeme u srednjim geografskim širinama, prenosi Net.hr.
Nadolazeće stratosfersko zagrijavanje pomoći će u donošenju hladnoće i snijega u Sjedinjene Države, Kanadu te potencijalno i u Europu, stvarajući “prosinac za pamćenje” i potencijalno čak bijeli Božić.
Što je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog je naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju iznad sjeverne (i južne) hemisfere, objašnjava Severe Weather. Polarni vrtlog možete jednostavno zamisliti kao zid koji se vrti iznad i oko polarnih područja od površine do stratosfere (visine veće od 50 km), a unutra sadrži hladni polarni zrak.
Cijeli polarni vrtlog dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Svaki imaj različitu ulogu, pa ih se prati odvojeno. Ali oba dijela zajedno tvore cijelu zimsku cirkulaciju i rezultirajuće dnevno vrijeme na površini.
Onda kada je jak polarni vrtlog, snažna je i polarna cirkulacija. Time se zadržava hladniji zrak u polarnim područjima, sprečavajući njegov izlazak i stvarajući blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih geografskih širina.

Kada se polarni vrtlog poremeti ili čak potpuno uruši, puno mu je teže zadržati hladni zrak, koji može lako pobjeći iz polarnih područja u Sjedinjene Države ili druga područja srednjih geografskih širina. Ako više volite topliju/blažu zimu u Sjedinjenim Državama ili Europi, bit će vam drag snažan polarni vrtlog, ali ako želite pravo zimsko vrijeme s hladnoćom i snijegom, slab/poremećen polarni vrtlog je upravo ono što želite vidjeti.
Prema najnovijim analizama, polarni vrtlog trenutno ima normalnu veličinu, lijep kružni oblik i kreće se oko dugoročne prosječne jačine. Stratosferski polarni vrtlog izgleda kao velika ciklona s hladnom jezgrom blizu svog središta niskog tlaka.
Iako polarni vrtlog na ovoj razini u stratosferi izgleda pristojno, već se mogu vidjeti prvi znakovi problema. Počinje se formirati područje visokog tlaka, a slab val zagrijavanja već je vidljiv u vanjskim slojevima. Naime, može se vidjeti anomalija tlaka na istoj razini u stratosferi, što pokazuje da glavna jezgra polarnog vrtloga ima propisno niski tlak. Anomalija visokog tlaka razvija se u stratosferi i očekuje se da će se dalje povećavati i jačati.
Bijeli Božić?
Nad Europom trenutačno vidimo podršku za anomaliju hladnog zraka uglavnom nad sjevernim dijelovima, a potencijalno i u Velikoj Britaniji, ako se područje niskog tlaka nalazi niže. Ali, ovo je opet potpuno isti scenarij kao što smo vidjeli u prošlim ranim SSW događajima, koji obično snažno pogoduju hladnom zraku i snijegu u Sjedinjenim Državama i Kanadi.
Još smo u ranoj fazi procesa i ovi stratosferski događaji nisu svi isti, pa još uvijek ima više nego dovoljno vremena da prognoze pokažu širenje hladnijeg zraka u središnje i sjeverozapadne dijelove, kao što to obično čine neki događaji južnog i južnog toka (SSW) sredinom zime.

Gledajući dublje u prosinac, možemo vidjeti da se anomalija hladnog zraka nastavlja širiti, sada dosežući dalje u sjeverozapadnu Kanadu. To nam govori da prognoza očekuje da će sjeverni tok ostati stabilan, povlačeći hladniji zrak iz dubokog polarnog područja i prenoseći ga dolje u Sjedinjene Države.
Takav obrazac mogao bi ostati stabilan do kraja prosinca, što bi uvelike povećalo vjerojatnost bijelog Božića u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država.

Gledajući prognozu snježnih padalina za prosinac, možete vidjeti dobru raspodjelu ukupnih snježnih padalina od Kanade do sjevernog, zapadnog i istočnog dijela Sjedinjenih Država. Snježni pokrivač također se širi preko ravnica. Ovo je prosjek za cijelu zemlju, tako da gledamo samo pokrivenost, a ne stvarne brojke.
Ovo je još jedan pozitivan znak da postoje dobre šanse za bijeli Božić dublje na jugu SAD-a nego u nekim nedavnim zimama. Na temelju gore navedenog trenda snježnih padalina i obrasca temperature površine, ovaj trend za sada izgleda doista obećavajuće – mogao bi biti snježni pokrivač i hladnije temperature nad velikim dijelom Sjedinjenih Država.
Svijet
STRUČNJACI ZABRINUTI / Očekuje li nas najgora sezona u zadnjih 10 godina? “Nismo već dugo vidjeli virus poput ovog”
Sezonski virus gripe iznenada je mutirao tijekom ljeta. Sezona gripe počela je više od mjesec dana ranije, a stručnjaci upozoravaju da bi ova sezona mogla biti jedna od težih u posljednjem desetljeću.
NHS je izdao upozorenje zbog straha da bi sve to moglo dovesti do iznimno teške zime.
Postoji mnogo nijansi i neizvjesnosti, ali vodeći stručnjaci kažu da ne bi bili iznenađeni kada bi ovo bila najgora sezona gripe u posljednjih deset godina, piše BBC.
“Nismo već neko vrijeme vidjeli virus poput ovog, ovi obrasci su neuobičajeni,“ kaže profesorica Nicola Lewis, ravnateljica Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick .
“To me zabrinjava, apsolutno. Ne paničarim, ali jesam zabrinuta“, dodala je.
Uzrok je iznenadna mutacija virusa sezonske gripe H3N2, koja se dogodila tijekom ljeta, izvan uobičajenog razdoblja širenja gripe.
Sedam mutacija pojavilo se u soju H3N2 sezonske gripe, što je dovelo do “brzog porasta“ prijava slučajeva mutiranog virusa, objašnjava profesor Derek Smith, ravnatelj Centra za evoluciju patogena na Sveučilištu u Cambridgeu.
“Gotovo sigurno će se proširiti svijetom“ kaže prof. Smith.
U Velikoj Britaniji i Japanu već su zabilježeni porasti slučajeva od rujna, potaknuti povratkom djece u škole i početkom hladnijeg vremena. Iako točne posljedice mutacija još nisu u potpunosti razjašnjene, znanstvenici vjeruju da one omogućuju virusu da lakše zarazi ljude, čak i one s djelomičnim imunitetom. To objašnjava zašto sezona gripe nije čekala uobičajene zimske uvjete, poput boravka u zatvorenim prostorima s uključenim grijanjem i zatvorenim prozorima.
Sezonska gripa obično ima R broj (reprodukcijski broj) oko 1,2, dok se rana procjena za ovu godinu kreće oko 1,4, navodi prof. Lewis. Vrlo pojednostavljeno, ako bi 100 ljudi imalo gripu, oni bi je u prosječnoj godini prenijeli na 120 ljudi – a ove godine na 140.
U tipičnoj sezoni gripe, otprilike se jedna od pet osoba zarazi se virusom, no ove bi godine ta brojka mogla biti i veća, upozorava profesor Christophe Fraser iz Instituta za pandemijske znanosti na Sveučilištu u Oxfordu.
Ipak, sve te prognoze još su obavijene neizvjesnošćuAustralija, koja je ove godine zabilježila najgoru sezonu gripe ikad, služi kao upozorenje, iako se tamošnji val gripe odnosio na drugačiji soj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Evo gdje danas možete u spizu…
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
Sport5 dana prijeSVI U MOCIRE! / Zadarski rukometaši sutra igraju važnu prvenstvenu utakmicu protiv RK Senj
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Stiže nagla promjena vremena, u dijelu zemlje moguć i snijeg






