Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Danas u subotu pretežno oblačno s kišom mjestimice. Na južnom i srednjem Jadranu grmljavinski pljuskovi. U planinskim krajevima susnježica i snijeg uz stvaranje tanjeg snježnog pokrivača.

Ciklonalni poremećaj s nestabilnim hladnim atlantskim zrakom nad Skandinavijom i Baltikom i sporo se premješta prema jugoistoku. Drugi ciklonalni poremećaj nalazi se pred zapadnom obalom Europe i kroz Gibraltar se sporo premješta nad zapadno Sredozemlje te donosi topli afrički zrak I razvija se plitka ciklona u Genovi.

Nakon kratkotrajnog zatopljenja povezanog s premještanjem ciklone po osi Sredozemnog mora već idući tjedan dolazimo pod dominantan utjecaj ciklone s Baltika na čijoj stražnjoj strani prodire hladan polarni zrak prema jugu. Razmještaj zračnih masa uvjetuje i vrlo nestabilno i promjenljivo vrijeme nad našim krajevima uz brze promjene temperature zraka, smjera vjetra I vrsta oborine.

Još je dominantan utjecaj jugozapadnog I zapadnog visinskog strujanja, a do promjene vremena, pritjecanje hladnog polarnog zraka sa sjeverozapada prognoziramo u nedjelje navečer.

Očekujemo hladni prodor, promjenu smjera vjetra na sjeverac, snijeg, a na Jadranu obilnu kišu. Zbog položaja ciklone nad Jadranom na sjevernom i srednjem Jadranu zapuhat će jaka i olujna, podno Velebita i orkanska bura, dok će na jugu Jadrana uz visoke valove dalje puhati jako oštro i lebić. Oštro je vjetar južnog smjera a lebić jugozapadnjak.

Danas u subotu pretežno oblačno s kišom mjestimice. Na južnom i srednjem Jadranu grmljavinski pljuskovi. U planinskim krajevima susnježica i snijeg uz stvaranje tanjeg snježnog pokrivača. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočnjak u Slavoniji i Baranji i jugoistočnjak, a na Jadranu umjeren do jak lebić. Uz plimu i lebić mjestimice je moguće plavljenje obala. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti od 1 do 5C a na Jadranu uz obalu oko 10, na otocima i jugu Dalmacije oko 15C.

U nedjelju zahlađenje uz sjeverozapadnjak i sjeverac, promjenljivo oblačno u unutrašnjosti susnježica i snijeg uz stvaranje snježnog pokrivača. Na sjevernom i srednjem Jadranu zapuhat će jaka u podvelebitskom primorju olujna bura, a na jugu Dalmacije jak lebić i oštro. Jutarnje temperature od – 3 do -1, na Jadranu I uz Jadran oko 7. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 3, na Jadranu od 8 do 14C.

U prometnom sektoru 2026. godina donosi završetak niza cestovnih i željezničkih projekata te dovršetak radova na novom sustavu naplate cestarine koji trebao biti pušten u punu primjenu početkom 2027. godine.

Prema najavama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u  2026. godini planira se početak izgradnje dionice Križišće – Selce na autocesti A7, dionice Rudine – Osojnik na A1, izgradnji nadvožnjaka preko zagrebačkog ranžirnog kolodvora sa spojem na Sarajevsku ulicu te izgradnji novih čvorova na mreži autocesta: Požega na A3, Andrijevci na A5, Žažina na A11, kao i radovi dogradnje čvora Split na A1 na dionici Dugi Rat-Omiš.

U planu su i radovi proširenja Obilaznice grada Zagreba između čvorova Zagreb zapad i Lučko, dok se na autocesti A2 Zagreb – Macelj tijekom 2026. godine planira početak radova na proširenje dionice sa jednim kolnikom u rješenje sa dva kolnika (puni profil autoceste) na dionici Krapina – Đurmanec.

U 2026. godini planiran je i dovršetak spojne ceste čvorište Sisak – Sisak te nekoliko velikih cestovnih zahvata, među kojima su rekonstrukcija raskrižja Širina–DC8 u Solinu, dionica brze ceste DC10 Križevci – Kloštar Vojakovački i obilaznica Fužine.

Tijekom ove godine u planu je i postavljanje svih 212 portala novog sustava naplate cestarine s pripadajućom opremom, kao i opremanje 140 staza za brzu registraciju vozila. Novi sustav naplate cestarine s kojim naplatne kućice odlaze u povijest, trebao bi biti operativan početkom 2027. godine.

Kada je riječ o željeznici, planovi uključuju puštanje u promet šest elektro-dizelskih vlakova za povezivanje Zagreba i Splita. Očekuje se nastavak provođenja projekata besplatnog prijevoza vlakom za djecu, učenike, redovne studente, umirovljenike i osobe starije od 65 godina, kao i uvođenje pilot-projekta besplatnog prijevoza za osobe s invaliditetom. 

Nastavit će se s investicijskim ciklusom u području željezničke infrastrukture, ne samo na koridorskim prugama već i na lokalnim i regionalnim prugama, te je u planu u idućim godina uložiti gotovo šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisuću kilometara pruga.

Za projekt Hrvatski Leskovac – Karlovac dio radova je završen, dok se izvođenje preostalih radove očekuje  početkom ove godine, s rokom završetka do kraja 2029.

U tijeku je i natječaj za radove na najvećem projektu u povijesti HŽ Infrastrukture – za obnovu više od 83 kilometara  pruge Dugo Selo – Novska vrijedne 620 milijuna eura. Očekuje nas također završetak projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.

Nastavlja se obnova regionalnih i lokalnih pruga koji se sufinanciraju putem državnog proračuna sredstvima iz kredita Europske investicijske banke u iznosu od oko 900 milijuna eura, kao i s obnovom zrakoplovne flote.

Naime, hrvatski nacionalni avioprijevoznik, Croatia Airlines,  u 2026. godini očekuje sedam novih zrakoplova Airbus A220.

Osigurana su i sredstva za završetak projekta obnove putničkog terminala na Zračnoj luci Osijek u iznosu 11 milijuna eura.

U 2026. godini očekuje se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama radi što lakšeg i bržeg uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta uz što niže troškove.