Ljudima koji se žele odreći mesa i mliječnih proizvoda bilo bi bolje da prijeđu na konzumaciju mahunarki, poput graha i graška nego da se odluče na vegetarijanske hamburgere i biljna mlijeka, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford. Stručnjaci su razmotrili više faktora kada su proučavali 24 alternativne namirnice mesu i mlijeku, uključujući i njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, kao i cijenu. Otkrili su da su prirodne biljne namirnice poput graška, soje i graha bile najbolje u svim razmatranim segmentima.

Za usporedbu su prerađenu hranu, poput vege-hamburgera, zamjenskih obroka za meso poput tofua i tempeha te biljnog mlijeka povezali s manjom koristi za klimu i s većim troškovima u odnosu na neprerađenu hrane, premda su, kako su istaknuli, i te namirnice još uvijek bolje od onih životinjskog porijekla.

Na dnu popisa se našlo meso uzgojeno u laboratoriju, koje se u Britaniji još ne nudi niti prodaje za prehranu ljudi.

Istraživači s Oxforda i Sveučilišnog koledža u Londonu došli su do zaključka da bi odluka o zamjeni konzumacije svih vrsta mesa ili mliječnih proizvoda u zemljama s visokim dohotkom raznim alternativama mesu ili mlijeku s jednakom količinom kalorija mogla smanjiti preuranjenu smrt za do 5 do 6 posto.

Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

“Najviše dobrobiti za zdravlje ispitanici su imali kada su umjesto mesa konzumirali grašak (6,1 posto), zatim tempeh, grah i soju (5,1 posto do 5,7 posto), vegetarijanske hamburgere i tofu (4 posto do 4,3 posto) te vegetarijanske kobasice i vegetarijansku slaninu (3,5 do 3,6 posto)”, rekli su.

“Među mliječnim alternativama, najveća dobrobit za zdravlje uočena je pri konzumiranju sojina (5,2 posto), a potom bademova mlijeka.”

Većina promjena, kada je posrijedi produljenje životnog vijeka, bila je povezana s povećanim unosom vlakana (44 posto), što je jako dobro za zdravlje, a pritom su zamijećene i smanjene vrijednosti lošeg kolesterola te povećanje količine zdravih masti i minerala kalija u organizmu.Britanski znanstvenici smatraju da bi, kad bi pojedinac zamijenio sve kalorije iz mesa ili mliječnih proizvoda alternativama, ljudi bili skloniji konzumiranju hrane s manje masti i više vlakana jer bi se organizam na njih postupno naviknuo.

Kada su posrijedi klimatske promjene, stručnjaci ističu da je sektor stočarstva odgovoran za većinu svih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane i za oko 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

“Bez promjena u načinu prehrane na način da se ona više temelji na biljnim namirnicama, utjecaj prehrambenog sustava na okoliš mogao bi predstavljati ozbiljan problem u naporima koji se ulažu u održavanje globalne temperature na ispod 2 Celzijeva stupnja prije industrijskog doba. Naša otkrića upućuju na to da je neprerađena biljna hrana poput soje, graška i graha najprikladnija kao zamjena za meso i mliječne proizvode u zemljama s visokim dohotkom, a i pokazala se dobrom u svim segmentima”, zaključili su.

“Za usporedbu, prerađena biljna hrana poput vege-hamburgera i biljnog mlijeka više šteti klimi i rezultira većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu, no i dalje nudi bitne ekološke, zdravstvene i prehrambene prednosti u usporedbi s hranom životinjskog porijekla.”

Tim britanskih znanstvenika je zaključio da bi izbor mahunarki u prehrani umjesto mesa i mlijeka smanjio “nutritivnu neravnotežu” u zemljama s visokim dohotkom, poput Ujedinjenog Kraljevstva za polovicu, preuranjenu smrt – osobito od bolesti povezanih s prehranom – za desetinu, utjecaj prehrane na okoliš za više od polovine, a troškove za više od trećine. Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mliječnih proizvoda u zemljama s visokim prihodima ključno je za ograničenje klimatskih promjena, gubitak bioraznolikosti i u konačnici je važan za poboljšanje zdravlja ljudi.

“Istraživanje je pokazalo da nam je na raspolaganju niz namirnica i prehrambenih proizvoda od kojih bismo imali višestruku korist kada bismo zamijenili meso i mliječne proizvode u sadašnjoj prehrani. Iznenađujuće drugo mjesto iza graha i graška zauzeo je tempeh, tradicionalna indonezijska namirnica napravljena od fermentirane soje, koja zadrži brojna nutritivna svojstva soje bez puno obrade ili aditiva. Ovaj podatak i relativno niska cijena daju mu prednost u odnosu na prerađenije alternative kao što su vege-hamburgeri”, smatra glavni autor studije, dr. Marco Springmann s Instituta za promjenu okoliša u Oxfordu.

Britanski znanstvenici ističu i da, uz tehnologiju koja se danas koristi, emisije koje nastaju laboratorijski uzgojenim mesom mogu biti jednako visoke kao i one koje nastaju kod prerade i proizvodnje goveđih hamburgera, da je trošak i do 40.000 puta veći, a i jednako su loši za zdravlje.

Doktori i stručnjaci za spavanje otkrili su što nikako ne smijete raditi ako se probudite usred noći. Dok će mnogi, ako se probude usred noći, jednostavno pokušati ponovno zaspati, to nije tako lako za sve.

Treba izbjegavati društvene mreže
Dr. Biquan Luo, direktorica LumosTecha, izjavila je za New York Post: “Provjeravanje koliko je sati može povećati stres i otežati ponovno uspavljivanje. Osim toga, ako provjeravate vrijeme na mobitelu, sadržaj na mobitelu može biti previše stimulativan, što dodatno otežava opuštanje i uspavljivanje.” Možda ćete osjetiti poriv da posegnete za mobitelom ako ne možete zaspati. Međutim, stručnjakinja za spavanje upozorava da izbjegavate društvene mreže usred noći.

Dr. Luo dodaje: “Ako ne možete ponovno zaspati nakon 10 ili 15 minuta, vrijeme je da ustanete iz kreveta. Otiđite na mirno i ugodno mjesto u domu, poput kauča, i bavite se tihom, smirujućom aktivnošću, poput čitanja knjige ili obavljanja nečega što vas opušta, sve dok ne osjetite pospanost – tada se vratite u krevet.”

Ako ne možete zaspati, nije dobro ostati u krevetu
Još jedna stručnjakinja, dr. Fiona Barwick, direktorica Programa za zdravlje sna i cirkadijskog ritma na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, izjavila je kako je, umjesto da ležite u krevetu i razmišljate o tome kako ne možete zaspati, puno bolje odabrati drugačiji pristup. “Razmišljanje o tome da ne spavate može razbuditi vaš um i povećati anksioznost. Bolji pristup je prihvatiti situaciju, nemojte se opirati činjenici da ste budni već se usmjerite na nešto drugo.” Drugi stručnjak naglašava da, ako ne možete zaspati, nije dobro ostati u krevetu. Luis F. Buenaver objasnio je za John Hopkins Medicine: “Ostajanjem u krevetu vaš mozak i tijelo počinju povezivati krevet s budnošću umjesto sa spavanjem. Može biti teško napustiti topao i udoban krevet nakon buđenja usred noći. No, razmislite o ovom koraku kao o investiciji u bolji san, ako ne večeras, onda za sutra i ubuduće.”

Bolesti srca su vodeći uzrok smrti diljem svijeta, pa iako način života može utjecati na sprečavanje razvoja bolesti, genetika igra veliku ulogu. Na nju, nažalost, ne možete utjecati, no na svoju prehranu možete.

Pravilna prehrana
Zbog više razine proteina zgrušavanja krvi, čak tri od četiri krvne grupe stavljaju vas u rizičniju skupinu.

Bolesti srca su vodeći uzrok smrti diljem svijeta, pa iako način života može utjecati na sprečavanje razvoja bolesti, genetika igra veliku ulogu. Na nju, nažalost, ne možete utjecati, no na svoju prehranu možete.

Pravilnom prehranom možete sniziti kolesterol za čak 25 posto, što će uvelike pomoći zdravlju srca i krvnih žila. Pomoći će i redovita tjelovježba. Najbolje su aerobne vježbe jer će srce brže raditi, prenosi Večernji.

Duhanski dim prvi uzročnik bolesti
Za srce bi bilo najbolje i da ne pušite jer je duhanski dim prvi uzročnik bolesti srca i odgovoran za oko 20 posto smrtnih slučajeva radi koronarnih bolesti srca. Koje krvne grupe su najkritičnije?

A, B, i AB
Krvne grupa A, B i AB su najopasnije kada se govori o bolestima srca. Iako ljudi ne mogu promijeniti svoju krvnu grupu, ova saznanja mogu pomoći liječnicima da bolje razumiju problem i lakše prepoznaju tko je u rizičnoj skupini.

Tako sve krvne grupe, osim 0, imaju 25 do 30% višu razinu proteina zgrušavanja krvi, što je poznato kao von Willebrandov faktor i faktor VIII. Zbog te razlike, sa sobom nose 15% veći rizik od smrti od srčanih bolesti, pokazalo je istraživanju BMC Medicine iz 2015.

Treba svakako imati na umu da je rizik za svaku osobu kombinacija više faktora, što znači da veliku razliku čine vaše dnevne navike, što jedete, vaša razina aktivnosti, kako se nosite sa stresom i vaša obiteljska anamneza.