Svijet
Uskoro izlazi najsjajniji i najveći supermjesec u 2024.
U listopadu ćemo imati priliku svjedočiti spektakularnoj pojavi na nebu – najvećem i najsjajnijem supermjesecu 2024. godine.
U anglofonim zemljama ovaj se puni Mjesec popularno naziva Lovčev Mjesec, jer je u prošlosti označavao vrijeme kada su lovci koristili povećani sjaj mjesečine za lov i pripremu zaliha hrane za zimu.
Kada i gdje će se moći vidjeti supermjesec?
Supermjesec će biti na vrhuncu 17. listopada 2024., kada će doseći uštap i biti najbliže Zemlji u ovoj godini, no spektakl će biti vidljiv nekoliko dana prije i poslije tog datuma.
Ako vremenski uvjeti dopuste, neće nam trebati teleskop ili posebna oprema da bismo uživali u ovom prirodnom fenomenu. Pogled na noćno nebo bit će izvanredan jer će Mjesec izgledati veći i sjajniji nego obično.
Što je supermjesec i zašto je ovaj poseban?
Zbog eliptične orbite, Mjesec nije uvijek na istoj udaljenosti od Zemlje. Kada se poklope faza punog Mjeseca i perigej, Mjesec izgleda veći i svjetliji nego puni mjeseci u ostalim dijelovima godine. Supermjesec se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca i istovremeno se nalazi na najbližoj točki Zemlji u svojoj orbiti, poznatoj kao perigej.
Poseban Lovčev Mjesec
Ovaj će Lovčev Mjesec biti poseban iz nekoliko razloga:
Bit će najveći supermjesec u godini jer će se Mjesec približiti Zemlji više nego u bilo kojem drugom trenutku ove godine.
Tijekom perigeja izgledat će oko 15% veći nego kada je najdalje od Zemlje u apogeju. Iako to ljudsko oko ne može lako primijetiti, entuzijasti fotografije i astronomije sigurno će moći.
Supermjesec će također biti oko 30% svjetliji od prosječnog punog Mjeseca, što znači da će ovaj događaj doslovno obasjati nebo. Tu razliku u sjaju može svatko lako uočiti bez ikakve opreme.
U 2024. godini puni supermjeseci će se pojaviti još dva puta:
- listopada: 357.363 kilometra
- studenog: 361.866 kilometara
Koliko je razlika vidljiva?
Razlika u veličini bit će najprimjetnija kada Mjesec izlazi ili zalazi, jer se tada čini većim zbog optičke iluzije poznate kao “Mjesec na horizontu”. Naime, kada je blizu horizonta, ljudski mozak nesvjesno uspoređuje Mjesec s objektima na Zemlji, poput drveća, zgrada ili planina, što stvara dojam da je veći nego kad je visoko na otvorenom nebu. U stvarnosti Mjesec ne mijenja veličinu ili udaljenost, već je to iluzija koja se zbiva zbog načina na koji percipiramo objekte u našoj okolini.
U listopadu orbita Mjeseca omogućit će da se perigej i puni Mjesec poklope na optimalan način, pa će ovaj Lovčev Mjesec biti bliži Zemlji nego bilo koji drugi supermjesec u 2024.
To znači da će 17. listopada biti na oko 357.363 kilometra od Zemlje, dok je prosječna udaljenost oko 384.000 kilometara.
Budući da će Mjesec u perigeju biti bliži, on će također reflektirati više Sunčeve svjetlosti prema Zemlji, zbog čega će se činiti sjajnijim.
Kako najbolje promatrati supermjesec?
Najbolji način za promatranje supermjeseca je da odete na otvoreni prostor s minimalnim svjetlosnim onečišćenjem. Gradovi s jakim osvjetljenjem mogu ometati uživanje.
Fotografi često savjetuju da se Mjesec slika čim izađe ili zađe, jer tada izgleda veći zbog efekta horizonta. Idealna mjesta za promatranje uključuju planine, polja ili obalu, gdje je nebo najjasnije. Mjesec je najbolje fotografirati u trenutku kada izađe iza poznatih objekata kao što su zgrade, drveće, razni tornjevi i sl., kako bi se postigao efekt Mjeseca na horizontu.
Utjecaj supermjeseca na plimu
Supermjesec ne utječe samo na doživljaj noćnog neba već i na oceane. Tijekom punog i mladog Mjeseca dolazi do većih plima, poznatih kao “spring tides”.
Kada se puni Mjesec poklopi s perigejem, plime postaju još izraženije i nazivaju se perigejske plime ili ponekad kraljevske plime. One mogu uzrokovati poplave, posebice kada su popraćene vremenskim uvjetima kao što su nizak atmosferski tlak, obilne kiše i snažni vjetrovi.
Iako gravitacija Mjeseca tijekom supermjeseca nije dramatično jača (otprilike je 4% veća nego kada je Mjesec na prosječnoj udaljenosti), to je dovoljno da uzrokuje primjetno veće plime u određenim dijelovima svijeta. Međutim, stvarni utjecaj na plimu u velikoj mjeri ovisi o obliku obale i lokalnim vremenskim uvjetima.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…