Svijet
Kineske burze snažno porasle, oštar pad u Japanu

Na Kineskim su burzama cijene dionica danas snažno porasle, nastavljajući uzlet od prošloga tjedna, dok je japanski Nikkei indeks oštro pao jer se ulagači plaše zaoštravanja monetarne politike.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 6:30 u plusu 0.3 posto, nakon što je prošloga tjedna skočio oko 6 posto.
Jutros je japanski Nikkei indeks potonuo 4.6 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji pale 0.8 posto. U Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle su, pak, između 0.8 i 5.7 posto.
Kineske burze rastu deveti dan zaredom jer i dalje traje euforija, koju je prošloga tjedna potaknula najava novih monetarnih i fiskalnih poticajnih mjera, najvećih od pandemije, kako bi se ubrzao rast gospodarstva.
U nedjelju je, pak, kineska središnja banka izvijestila da je poručila bankama da smanje kamate na hipotekarne kredite na postojeće stanove, što je dio politika usmjerenih na suzbijanje krize na tržištu nekretnina.
Zbog toga su kineski burzovni indeksi i jutros snažno porasli, nakon što su prošloga tjedna skočili između 13 i 16 posto, što je za burzu u Šangaju bio najveći tjedni dobitak od 2008. godine, a za burzu u Hong Hongu od 1998.
Očekuje se oštrija politika japanske središnje banke
S druge strane, japanski Nikkei indeks jutros je oštro pao jer se ulagači plaše da će japanska središnja banka uskoro dodatno zaoštriti monetarnu politiku.
I dosad su postojale špekulacije o tome jer inflacija u Japanu već mjesecima raste, no te su špekulacije dodatno ojačale nakon što je bivši ministar obrane Shigeru Ishiba u petak pobijedio na izborima za čelnika vladajuće Liberalne demokratske stranke (LDP). Ishiba je na putu da postane novi premijer Japana, a poznat je, među ostalim, po tome što je veliki kritičar donedavnih monetarnih poticaja, pa je nedavno poručio da je središnja banka sa zaoštravanjem monetarne politike na dobrom putu.
Dolar stagnira, cijene nafte porasle
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta nepromijenjena u odnosu na petak.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100.40 bodova, kao i u petak navečer.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 142.20 na 142.45 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1.1167 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1.1162 dolara.
Cijene su nafte, pak, porasle, nakon što su prošloga tjedna skliznule više od 3 posto. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0.71 posto, na 72.50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,38 posto, na 68.45 dolara.
Svijet
Minimalna plaća preko 1500 eura u nekim zemljama EU-a. Kako stoji Hrvatska?

Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile su najveću prosječnu godišnju stopu rasta minimalne plaće u Europskoj uniji u razdoblju između siječnja 2015. i siječnja 2025.
U ovim je zemljama zabilježeno povećanje između 14% i 10%, prema posljednjim podacima Eurostata. Nasuprot tome, najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU-a zabilježene su u Francuskoj od +2,1% i Malti od +2,9%, piše Euronews.
U Uniji, 22 od 27 država članica imaju postavljenu nacionalnu minimalnu plaću. Međutim, minimalne mjesečne plaće uvelike se razlikuju u zemljama bloka. Iznimke su samo Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.
Minimalna plaća preko 1500 eura
Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska čine šest zemalja u kojima minimalna plaća iznosi više od 1500 eura mjesečno. Minimalne plaće ovih zemalja kretale su se od 1802 eura u Francuskoj do 2638 eura u Luksemburgu.
S druge strane, Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska imaju najniže minimalne plaće, koje su ispod 1000 eura mjesečno.
Minimalne plaće u ovim zemljama kretale su se od 551 eura u Bugarskoj do 970 eura u Hrvatskoj.
Je li plaća jedino mjerilo rejtinga?
Standard kupovne moći (PPS), koji mjeri cijenu određene robe, može pružiti pravedniju usporedbu s obzirom na to da životni troškovi, posebice troškovi stanovanja, značajno variraju u europskim zemljama.
U zemljama EU-a razlike u minimalnoj plaći znatno su manje nakon usklađenja s razlikama u razinama cijena. Eurostat je zemlje EU-a podijelio u tri skupine: iznad 1500 PPS-a, između 1000 PPS-a i ispod 1500 PPS-a te ispod 1000 PPS-a.
Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska i Poljska su sedam država članica u gornjem rasponu od 1500 PPS, a Slovačka, Češka, Estonija, Bugarska, Latvija i Estonija čine šest zemalja u rasponu ispod 1000 PPS-a.
Međutim, neke zemlje s nižom apsolutnom minimalnom plaćom mogu imati sličnu kupovnu moć u usporedbi s bogatijim nacijama zbog nižih troškova života. Poljska, na primjer, prelazi u najvišu razinu kada se prilagodi standardu svoje kupovne moći, što sugerira da njezina minimalna plaća ima snažnu kupovnu moć u usporedbi s troškovima života.
Svijet
Klimatolozi objavili mračno izvješće. “Doći ćemo do točke s koje nema povratka”

Ograničavanje dugoročnog globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijevih, što je alternativni cilj Pariškog sporazuma o klimi, u međuvremenu je postalo nemoguće, smatraju vodeći stručnjaci za klimu.
Autori istraživanja koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego se mislilo, objavljeno je u časopisu “Okoliš: Znanost i politika za održivi razvoj”.
“Cilj od dva stupnja je mrtav”
Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ova Panela za klimu (IPCC), koji planetu daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih do 2100., “više nije moguć”, rekao je Hansen na brifingu za novinare.
Hansen je bivši istaknuti znanstvenik NASA-e poznat po tome što je američkom Kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje. “Cilj od dva stupnja je mrtav”, naglasio je. Hansen i njegovi kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zajamčeno.
Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim razinama za 1.5 stupnjeva Celzijevih ili više, što će biti razorno za koraljne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za oko dva stupnja Celzijevih.
Znanstvenici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne oceanske struje AMOC-a (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina.
Točka bez povratka
Struja donosi toplinu u razne dijelove planeta kao i nutrijente važne za život u oceanu.
Njezin prekid “izazvat će velike probleme, uključujući podizanje razine mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao točku nakon koje nema povratka”, navodi se u istraživanju.
Države su Pariškim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.
Znanstvenici su zaključili da je taj prag kritičan za sprječavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.
Cilj od 1.5 stupnjeva Celzijevih već je prekoračen u zadnje dvije godine, po podacima Kopernika, europskog sustava za praćenje klime, premda Pariški sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.
Mračno izvješće
Globalno zatopljenje od dva stupnja Celzijevih imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.
Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.
“Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja”, upozorili su.
“Danas smo, s rastućim krizama uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa”, dodali su, naglašavajući da su ipak “optimistični” u pogledu budućnosti.
Svijet
Proizvod iz Srbije pun aflatoksina: Vraćaju ga Talijani i Nizozemci, javila se i Hrvatska

Italija je sedma zemlja koja od početka 2025. godine, preko europskog Sustava brzog uzbunjivanja za hranu (RASFF), upozorava na povišenu razinu mikotoksina u sojinom proteinu i proizvodima porijeklom iz Srbije.
Italija je u graničnoj kontroli odbila pošiljku sojinog proteina porijeklom iz Srbije zbog povišene razine mikotoksina – aflatoksina B1 i ukupne razine aflatoksina, objavio je RASFF.
Rizik po zdravlje zbog prekoračenja maksimalnih razina aflatoksina B1 i ukupnih aflatoksina označen je kao – ozbiljan.
Kako se navodi na stranicama RASFF-a, u uzorcima uzetim 23. siječnja 2025, otkriven je aflatoksin B1 u količini od 10,4 mikrograma po kilogramu (µg/kg – ppb), dok je dopuštena količina od maksimum dva mikrograma po kilogramu (2 µg/kg).
Kada je riječ o ukupnim aflatoskinima (B1,B2,G1,G2), u uzorcima je otkriveno 11,7 mikrograma po kilogramu, dok je dopuštena maksimalna količina od četiri mikrograma po kilogramu (4 µb/kg kg – ppb).
Samo dan ranije, isto upozorenje – na povišenu razinu aflatoksina u proizvodima od soje porijeklom iz Srbije, izdala je i Nizozemska, stoji na sajtu RASFF.
Na višu razinu aflatoksina u soji iz Srbije ukazali su i Poljska, Danska, Španjolska, Hrvatska i Latvija, javlja N1 Srbija.
Što su mikotoksini
Mikotoksini su, piše na stranicama HZJZ-a, proizvodi nekih plijesni, kemijski vrlo različite strukture s različitim biološkim učincima. Posebno su opasni zbog visoke toksičnosti u malim količinama i odsutnosti bilo kakvog senzorskog upozorenja pri konzumaciji hrane koja sadrži mikotoksine. Više vrsta pa i rodova plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali isto tako jedna plijesan može proizvoditi više mikotoksina.
Nastanak mikotoksina: Žitarice (pšenica, zob, raž, ječam, riža, kukuruz), orašasti plodovi (pistacio, kikiriki, bademi) te voće i povrće mogu biti podloge za rast plijesni tijekom uzgoja, prerade i uskladištenja. Povišena vlaga i temperatura ali i oštećenje biljke, pogoduju rastu plijesni.
Vrste mikotoksina: Dosad je poznato više od 400 različitih mikotoksina. Kao prirodni kontaminanti u hrani najčešći su: aflatoksini, okratoksin A, fumonizini, zearalenon, patulin i deoksinivalenol (DON).